Premijer Kosova Aljbin Kurti rekao je da će Zajednica srpskih općina (ZSO) biti smrtonosan udarac Ustavu Kosova. I dalje tvrdi da se ne slaže s takvom odlukom. “Nije slučajno što je naš Ustavni sud prepoznao da su 23 članka predloženog statuta ZSO-a u suprotnosti s našim Ustavom”, nastavio je Kurti.
A. Kurti je optužio Vladu A. Vučića da provodi administrativno etničko čišćenje općina s albanskom većinom u Srbiji, brišući adrese lokalnih Albanaca iz općinskih registara. Dodao je i da Vučić na Kosovu želi uspostaviti etnokratski pravni i politički entitet kako bi cijela država bila nefunkcionalna. Uostalom, on ne vjeruje u ideju liberalno-demokratskog društva i to je razlog zašto Vučić želi uspostaviti i kontrolirati takvu strukturu kao što je ZSO na Kosovu. Ovo nije prvi put da se Kurti izjasnio protiv ideje ZSO, izrazivši bojazan da bi ta struktura bila slična Republici Srpskoj u BiH i da bi ugrozila teritorijalni integritet Kosova.
Podsjećamo, ZSO bi trebala postati djelomična autonomija srpskih zajednica na Kosovu, što su dogovorile vlade Srbije i Kosova u okviru Briselskog sporazuma. Očekivalo se da će ZSO biti formiran već 2015. godine, no stranke još uvijek nisu postigle zajedničku viziju njegovih nadležnosti. Pravac davanja određene samouprave srpskim zajednicama odobren je kao dio Ohridskog sporazuma, koji su dogovorili čelnici Kosova i Srbije, uz posredovanje EU-a, u ožujku 2023. Prema odredbama sporazuma, Republika Kosovo morala je odmah započeti dijalog s Europskom unijom kako bi se osigurala “adekvatna razina samouprave” za etničku srpsku zajednicu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je vlasti u Prištini tijekom summita Berlinskog procesa u Tirani da bi mogao obustaviti viznu liberalizaciju za Kosovo ako ono ne ispuni svoja obećanja. Ključni uvjeti su organiziranje novih izbora na sjeveru Kosova, sudjelovanje Srba na njima i njihov rad u institucijama Prištine. Osim toga, kosovske vlasti moraju priznati Zajednicu srpskih općina. E. Macron je istaknuo kako očekuje da će Beograd i Priština biti predani postizanju dogovora jer je to važno za njihove europske aspiracije. Francuski predsjednik pozvao je Beograd i Prištinu da preuzmu odgovornost za smanjenje napetosti.
Nakon završetka summita Berlinskog procesa, premijer Kosova Aljbin Kurti hitno se sastao sa savjetnikom francuskog predsjednika. Činjenica da niti jedna riječ s ovog sastanka nije objavljena ni na Kosovu ni od strane Francuza govori da je vođen ozbiljan razgovor.
U međuvremenu, francusko veleposlanstvo na Kosovu pojasnilo je izjavu Emmanuela Macrona o liberalizaciji viza za Kosovo i istaknulo da francuski predsjednik nije tražio uvođenje viza za Kosovo. Veleposlanstvo Francuske istaknulo je da je naglasak u izjavi E. Macrona više bio na traženju odgovornosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za napad na Banjsku 24. rujna. Macron je rekao da Francuska zahtijeva punu istragu događaja od 24. rujna ove godine i da se odgovorni privedu pravdi. Kako se navodi u priopćenju francuskog veleposlanstva, Macron je zatražio od Kosova da se obveže na ponavljanje izbora u sjevernim općinama i predložio da obje strane ispune svoju obvezu održavanja izbora na sjeveru Kosova uz sudjelovanje lokalnih Srba i osiguraju njihov povratak u kosovske institucije. Macron je pozvao na duh odgovornosti predsjednika Srbije, kao i predsjednika i premijera Kosova. U tom je kontekstu francuski predsjednik spomenuo pitanje liberalizacije viznog režima, što je bila gesta dobre volje Europske unije, koja nije bila uzvraćena. Stoga Pariz očekuje da će vlasti Kosova, kao i vlasti Srbije, održati riječ i potvrditi svoju odlučnost da idu naprijed u nadolazećim tjednima, precizira se u priopćenju iz francuskog veleposlanstva.
Podsjećamo, odluka o liberalizaciji viznog režima za Kosovo trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine.
Tako je, nakon što je francusko veleposlanstvo demantiralo da je predsjednik E. Macron tražio ukidanje bezviznog režima za građane Kosova, Aljbin Kurti nastavio braniti svoj stav o štetnosti uspostavljanja Zajednice srpskih općina, što je potpuno suprotno stava Pariza, Bruxellesa i Washingtona. Dakle, sada će Francuska i EU morati dati odgovarajuće izjave o neprihvatljivosti takvog stava Prištine. Europski čelnici mogli bi izgubiti strpljenje zbog Kurtijevog samovoljnog ponašanja. Posebni predstavnik EU za zapadni Balkan M. Lajčak i specijalni predstavnik SAD G. Eskobar hitno stižu u Beograd i Prištinu gdje će voditi pregovore o situaciji na sjeveru Kosova. Tada će biti jasno je li Priština spremna na kompromise, kao i Beograd.
U međuvremenu se kosovski premijer u Prištini sastao sa zapovjednikom misije KFOR-a, turskim generalom Ozkanom Ulutashom i tom prilikom zatražio od KFOR-a da se usredotoči na čuvanje granice sa Srbijom nakon oružanog napada na kosovsku policiju u Banjskoj. Tijekom sastanka razgovaralo se o sigurnosnoj situaciji kada su ubijeni kosovski policajac i četiri srpska napadača. Kurti je rekao da je Kosovo zainteresirano za bližu suradnju s KFOR-om i pozdravio raspoređivanje dodatnih snaga u misiji i povećanje broja vojnika KFOR-a na Kosovu. Pozvao je da pojačana prisutnost KFOR-a treba biti usmjerena na potporu granice između Kosova i Srbije, odakle je oružje dopremljeno iz Srbije i odakle prijeti opasnost za Kosovo. Zaštita granice znači i zatvaranje ilegalnih ruta, zbog čega je potrebna veća suradnja s kosovskom policijom. Vrijedi napomenuti da je kosovska policija od oružanog sukoba u Banjskoj već blokirala više od 20 neslužbenih prometnica iz Kosova prema Srbiji, strahujući od nove eskalacije.
Istog je dana premijer A. Kurti, govoreći na Kosovskoj akademiji za javnu sigurnost u Vučitrnu, istaknuo da Srbija stalno vojno prijeti Prištini, jer postavlja svoje vojno topništvo oko granice s Kosovom. Tu je izgradila 48 ofenzivnih baza, 28 vojnih i 20 žandarmerijskih postaja. I sve to u blizini granice koja je duga 381 kilometar i predstavlja stalnu prijetnju sigurnosti Kosova.
Izjave premijera Kosova su beskompromisne prirode. Ali ako Kosovo ne bude konstruktivno u svom dijalogu sa Srbijom i ne slijedi plan puta koji je predložila EU, to bi moglo potaknuti zapadne saveznike da smanj svoju političku potporu. Vidjet ćemo kakva će biti reakcija Bruxellesa i Washingtona u bliskoj budućnosti.
