Ruski diplomat kojeg je EU protjerala iz Bruxellesa zbog špijunaže i uz obrazloženje da se bavio “ilegalnim i subverzivnim aktivnostima” postao je promatrač na predstojećim parlamentarnim i lokalnim izborima u Srbiji u okviru misije OESS-a, najvažnijeg sigurnosnog tijela u Europi. Aleksandar Studenjikin (49) bio je savjetnik u stalnoj misiji Rusije pri EU u Bruxellesu kada je u travnju 2022., dva mjeseca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, on i još 18 ruskih diplomata proglašeni personom non grata. EU je objavila da se ruski diplomati s crne liste bave aktivnostima “protiv interesa i sigurnosti EU i njezinih država članica”.
Studenjikin je trenutno dio skupine od 30 promatrača koji predstavljaju OESS na izborima u Srbiji za skupštinu i vijeća 65 općina 17. prosinca ove godine. Prethodno su mediji objavili da je Studenjikin bio zaposlenik Ruske vanjske obavještajne službe (SVR), ali je postao jedan od četvorice Rusa na popisu dugoročnih promatrača u promatračkoj misiji Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). Ti promatrači zaduženi su za praćenje cjelokupnog izbornog procesa, odnosno zaduženi su za prikupljanje informacija i “dublje upoznavanje općih administrativnih postupaka i okolnosti izborne promidžbe”. U skupini su i promatrači iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Danske, Bjelorusije i još sedam zemalja. Studenjikinovo imenovanje je privremeno, ali postoji nekoliko pokazatelja da je Srbija postala česta destinacija ruskih diplomata protjeranih iz EU.
Najmanje tri ruska diplomata povezana s ruskim obavještajnim službama i na crnoj listi zemalja članica EU nastavila su karijeru kao akreditirani ruski diplomati u Srbiji. Srbija je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije uvela sankcije Rusiji zbog ruske invazije na Ukrajinu. Protjerivanje ruskih diplomata dolazi nakon što su vlade EU-a stavile na crnu listu stotine članova ruskog diplomatskog zbora nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., a nekoliko država članica EU-a navelo je špijunažu kao razlog za protjerivanje. Izbori u Srbiji odvijaju se u kontekstu pojačanog pritiska zapadnih zemalja na Srbiju da uvede sankcije Moskvi. Vladajuća Srpska napredna stranka i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i dalje su u koaliciji sa strankama koje se smatraju proruskim. Aleksandar Vučić više je puta istaknuo kako je za ulazak u EU uz očuvanje prijateljskih veza s Rusijom, koja je podržala Beograd u nekoliko sporova sa Zapadom. Rusi koji rade u OESS-u u prošlosti su imali problema s ulaskom u neke zemlje EU. Poljske su vlasti prošle godine dvojicu ruskih dužnosnika Parlamentarne skupštine OESS-a proglasile personama non grata, navodeći da predstavljaju “prijetnju državnoj sigurnosti”. Daria Bojarska, ruska zaposlenica OESS-a, zadržana je na litvansko-ruskoj granici dok je pokušavala prijeći u Kalinjingrad.
Države članice OESS-a odgovorne su za odabir pojedinaca koji se žele pridružiti misiji za promatranje izbora, tako da OESS ne upravlja izravno zapošljavanjem tih promatrača. Studenjikin, koji radi za Organizaciju za zabranu kemijskog oružja (OPCW) u Den Haagu, stigao je u Srbiju 19. studenog kako bi počeo raditi kao izborni promatrač OESS-a. Studenjikinova promatračka skupina odgovorna je za nekoliko općina u istočnoj Srbiji, a on se već sastao s lokalnim političkim predstavnicima u Zaječaru i Kladovu, blizu granica s Bugarskom i Rumunjskom. Bio je prisutan na predizbornim događanjima vladajućih i oporbenih stranaka u zaječarskom kraju. Studenjikin je rekao da je razlog za njegovo uvrštavanje u broj promatrača informacija s njegovog javnog naloga na LinkedInu, gdje stoji da radi za Organizaciju za zabranu kemijskog oružja.
“Oko 500 ruskih državljana protjerano je iz Europe. Ispada da ako ste Rus, onda ste i špijun. Nije važno jeste li diplomata ili niste”, rekao je Studenjikin za RSE. Glasnogovornica ODIHR-a Katja Andruš izvijestila je da organizacija “nije obaviještena” da je EU Studenjikina proglasila personom non grata. Izborne promatrače biraju njihove zemlje i “moraju se pridržavati kodeksa ponašanja promatrača”, dodala je. “Svako teže kršenje kodeksa povlači za sobom trenutno oduzimanje akreditacije promatrača”, rekla je Andruš. Radio Slobodna Europa poslao je upite o Studenjikinovoj ulozi promatrača izbora Ministarstvu vanjskih poslova Srbije, Izbornoj komisiji Republike Srbije i Stalnoj misiji Rusije pri OESS-u Beču, ali nije dobilo odgovor.
Studenjikina je EU stavila na crnu listu u travnju 2022., kada su prvi put objavljeni rezultati zajedničke istrage istraživačke skupine EU Observer i Dossier Center. EU Observer je naveo da Studenjikin radi za SVR, iako je sam Studenjikin to negirao. “Možda bih volio raditi za nekoga [takvog], ali do sada u mojoj karijeri ta prilika mi se nije ukazala. Dakle, ne, definitivno ne”, rekao je on za RSE. Na upit RSE/RL o Studenjikinu, SVR je kratkim mejlom odbio da daje komentar za ove navode. EU nije objavila točna imena 19 ruskih diplomata s crne liste niti ih je izravno optužila za špijunažu, ali je rekla da su se bavili “aktivnostima protivnim njihovom diplomatskom statusu”. “Europska unija odgovara na nezakonite i subverzivne radnje imenovanih članova ruske misije, koje su u suprotnosti s interesima i sigurnošću EU i njezinih država članica”, stoji u priopćenju EU.
Stoga možemo konstatirati da je Moskva povećala interes za rezultate izbora u Srbiji. Rusija u Beogradu već duže vrijeme surađuje i s vladajućim i s oporbenim strankama. U Kremlju smatraju da će Moskva, tko god pobijedi na izborima, i dalje imati presudan utjecaj na tijek političkih događaja u Srbiji. S obzirom da službeni Beograd, za razliku od zapadnih prijestolnica, nije protjerao niti jednog Rusa zbog špijunaže, može se pretpostaviti da su se ruski agenti duboko infiltrirali u vladajuću političko-poslovnu elitu. Moskva također ne zaboravlja da aktivno djeluje među oporbenim liderima, pa analitičari predviđaju da će se, čak i ako oporba pobijedi na izborima, nastaviti proruska politika Beograda. Ne čini se čudnim Studenjikinov odgovor da on nije agent SVR-a. Uobičajena je praksa da agenti ruskih specijalnih službi poriču umiješanost u SVR. No, Studenjikin je otišao dalje. Čak je u svom osporavanju naveo da ne bi bio protiv toga da bude agent SVR-a, ali on nažalost nije jedan od njih. Drskost u njegovim odgovorima samo ga odaje kao specijalca, a to je upravo poznati rukopis SVR-a. Moskva je već formirala i kandidirala Rusku stranku koja brani interese Kremlja na izborima u Srbiji. Još samo da se predsjednik Srbije zamijeni Rusom i Kremlj će trijumfirati.
