- Vulin se sastao s Putinom
Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin sastao se 4. rujna s Vladimirom Putinom na marginama Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku.
Putin je na sastanku ukazao na “smanjenje obujma trgovinskog prometa, iako malo”, te ponudio da se “sagledaju prepreke koje se u tom pogledu pojavljuju i otklone ih”. “Postoje specifične stvari koje treba odmah riješiti. Mislim, na primjer, da će u ožujku 2025. istjeći rok naših ugovora o opskrbi plinom”, istaknuo je Putin.
Vulin je pak naglasio da Srbija nije samo strateški partner, već i saveznik Rusije, dodajući da su zbog toga pritisci na Srbiju “kolosalni”. “Ali Srbija pod vodstvom Aleksandra Vučića je Srbija koja nikada neće postati članica NATO-a, nikada neće uvesti sankcije Rusiji i nikada neće dopustiti bilo kakve antiruske akcije na svom teritoriju”, rekao je.
Uoči sastanka Vulina s Putinom, Europska unija objavila je priopćenje da je održavanje odnosa s Rusijom usred njezina agresorskog rata protiv Ukrajine nespojivo s vrijednostima EU i pristupnim procesom, te da odnosi s Rusijom ne mogu biti normalni nakon ničim izazvanog i neopravdanog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine.
Međutim, Beograd je takve optužbe vrlo odlučno odbacio.
Premijer Srbije Miloš Vučević rekao je da Vulinov posjet Rusiji ne predstavlja ništa “epsko i strašno”. “Nismo zaoštrili diplomatske odnose s Ruskom Federacijom, nikome nije zabranjeno sastajati se s ruskim dužnosnicima”, rekao je.
Treba napomenuti da je sastanak u Vladivostoku bio prvi susret srpskih visokih dužnosnika s Putinom od 24. veljače 2022, ali ne i prvi s dužnosnicima ruske vlade. Međutim, osim verbalne osude, EU nije poduzela nikakve druge mjere prema Srbiji u vezi sa službenim srpsko-ruskim kontaktima.
- Vučić dobio poziv Putina za summit BRICS-a u Kazanju
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić primio je poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina na summit BRICS-a koji će se održati u ruskom Kazanju 23. i 24. listopada.
Međutim, ostaje nejasno hoće li prisustvovati događaju. Srbijanski predsjednik izbjegava izravno odgovoriti na pitanja o svom mogućem putu u Kazanj, navodeći druge važne obaveze, kao što su zakazani sastanci sa stranim dužnosnicima i obilježavanje 80. obljetnice oslobođenja Beograda.
Vučić je obećao izvijestiti javnost o svom potencijalnom sudjelovanju na summitu od 10. do 15. listopada. Ima zakazan telefonski razgovor s Vladimirom Putinom, tijekom kojeg će se također pokrenuti to pitanje.
Putinov poziv Vučiću dolazi u jeku kontinuiranih prijepora oko smjera srbijanske vanjske politike, koja balansira između Europe i Sjedinjenih Država s jedne strane te Rusije i Kine s druge strane. Sudjelovanje ili nesudjelovanje na summitu BRICS-a u listopadu treba promatrati kao test geopolitičke opredjeljenosti Srbije.
- Predsjednik Srbije Vučić sastao se s veleposlanikom Irana
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sastao se s iranskim veleposlanikom Rashidom Hasanpourom.
“S veleposlanikom Hasanpourom razgovarao sam o svim važnim i zanimljivim temama u odnosima Srbije i Irana. Razgovarali smo i o aktualnom geopolitičkom kontekstu, mjestu i ulozi naših zemalja u međunarodnim forumima”, napisao je Vučić 3. rujna na Instagramu.
Susret Vučića s iranskim veleposlanikom uslijedio je nešto više od mjesec dana nakon što se potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin u Teheranu sastao s novoizabranim predsjednikom Irana Masoudom Pezeshkianom.
Vulin je prisustvovao inauguraciji kao Vučićev izaslanik.
Srbija od 2021. godine jača suradnju s Iranom unatoč činjenici da je Iran zemlja pod sankcijama Europske unije.
U srpnju 2022. gospodarska izaslanstva Srbije i Irana sastala su se u Beogradu kako bi razgovarala o mogućnostima unapređenja suradnje.
Susret Vučića s iranskim veleposlanikom poslužio je kao još jedan pokazatelj multivektornosti vanjske politike te zemlje.
- Počela kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini
Kampanja će trajati od 6. rujna do 5. listopada u 7:00 sati, nakon čega na snagu stupapredizborna šutnja, sve do zatvaranja birališta 6. listopada u 20:00 sati.
Na izborima 6. listopada moći će glasovati nešto više od 3,4 milijuna građana
Birat će se ukupno 142 gradonačelnika, odnosno čelnika mjesnih zajednica, a glasovat će se i za isto toliko tijela lokalne samouprave u općinama i gradovima.
Građani će birati i novi saziv Skupštine Brčko, distrikta Bosne i Hercegovine, kao posebne upravne jedinice. Tada to tijelo bira načelnika okruga.
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, za sudjelovanje na izborima prijavljeno je 296 političkih subjekata, od čega 110 političkih stranaka, a ostalo su predizborni blokovi, liste neovisnih kandidata i neovisni kandidati. Za mjesta u tijelima lokalne samouprave natjecat će se oko 26.000 kandidata. Također, 386 kandidata prijavljuje se za gradonačelnike ili načelnike više od 140 mjesnih zajednica.
Prema izmjenama izbornog zakona koje je u ožujku podnio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, osuđenima za ratne zločine bit će zabranjeno kandidiranje.
Središnje izborno povjerenstvo BiH uvelo je nova pravila za ove izbore, propisujući novčane kazne za kršenje, i uz pooštrenu kontrolu govora mržnje.
Predstavništvo Europske unije u Bosni i Hercegovini pokrenulo je kampanju na društvenim mrežama pod nazivom “Sve počinje izborima”. Kampanja je usmjerena na promicanje poštenih izbora i sprječavanje prijevara, kao i povećanje sudjelovanja žena u politici.
Lokalni promatrači ne očekuju drastične promjene nakon izbora 6. listopada. Istodobno, ne predviđaju se značajne sigurnosne prijetnje ili moguću destabilizaciju u zemlji tijekom izborne kampanje i usred glasovanja.
- Premijer Andrej Plenković boravi u posjetu Bosni i Hercegovini.
Istaknuvši kako je Bosnu i Hercegovinu odabrao za svoj prvi radni bilateralni posjet u svom trećem premijerskom mandatu, Plenković je kazao kako se time šalje poruka javnosti, institucijama i svim političkim strankama u Bosni i Hercegovini o važnosti Bosne i Hercegovine i želji hrvatske vlade da poboljša odnose i rješi goruća pitanja.
Hrvatski premijer istaknuo je potporu Hrvatske napretku BiH na europskom putu, istaknuvši potrebu izmjene zakonske regulative, od zakona o sudovima i tužiteljstvu do onih o migracijama i graničnoj kontroli, kao i zakona o izborima.
Prema riječima šefa Vlade, izborni zakon je od ključne važnosti za kvalitetno funkcioniranje svih institucija Bosne i Hercegovine. “Smatramo da sva tri konstitutivna naroda trebaju biti apsolutno ravnopravna, što naravno uključuje i hrvatski narod i njegovu legitimnu zastupljenost u najvišim institucijama Bosne i Hercegovine”, rekao je.
Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo se sastoji od predstavnika sva tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata. Formalno, mnogi Hrvati hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića ne doživljavaju kao svog legitimnog predstavnika, budući da je za njega glasovao puno veći broj Bošnjaka.
Izjave premijera Plenkovića, o izbornom zakonu u kontekstu europskih integracija, pojedini mediji i pojedini bosanskohercegovački političari doživjeli su kao pokušaj uplitanja u velika pitanja BiH i kao “samostalno mijenjanje prioriteta” koje je EU definirala za BiH, jer izmjene izbornog zakona nisu dio 14 europskih uvjeta za pokretanje pristupnih pregovora.
- Srbija planira vratiti obvezni vojni rok
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je planove za vraćanje obveznog vojnog roka za muškarce, koji će vjerojatno biti pokrenut za godinu dana.
Prema predsjedniku, muškarci će morati služiti 75 dana — dva mjeseca plus 15 dana za obuku. “To je minimum koji svatko može dati svojoj zemlji”, istaknuo je Vučić.
Također je istaknuo da će služenje vojnog roka biti obavezno za muškarce i dragovoljno za žene, te da će vlada osigurati “značajnu novčanu naknadu” ročnicima.
Vučić je dodao da će se stvoriti posebni uvjeti za mlade angažirane u informatičkom sektoru kako bi svoja znanja mogli primijeniti za dobrobit vojske bez pješačke obuke.
Planovi o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka izazvali su kritike srbijanske oporbe, koja dovodi u pitanje njegovu izvedivost. Mnogi smatraju da su takve mjere dio Vučićeve političke strategije usmjerene na jačanje vlastite moći i utjecaja.
Međutim, drugi promatrači smatraju da je odluka Beograda dio regionalnog trenda militarizacije zbog sveopćeg pogoršanja vojno-političke situacije u regiji.
Ranije je Hrvatska odlučila vratiti dvomjesečni obvezni vojni rok od 1. siječnja 2025. godine.
