- Europska unija razdvaja put Albanije i Sjeverne Makedonije prema EU
Ovu odluku donio je Odbor stalnih predstavnika EU (Coreper) 25. rujna.
Dakle, Albanija može započeti formalne pristupne pregovore 15. listopada.
Istodobno, europska integracija Sjeverne Makedonije ostaje blokirana zbog odbijanja makedonskih vlasti da ispune dogovor s Bugarskom, postignut uz posredovanje Francuske, a koji je odobrilo Europsko vijeće. Ključna točka sporazuma, potpisanog prije dvije godine, jeste obveza Skoplja da uključi bugarsku manjinu u Ustav.
Bugarska stavlja veto na europsku integraciju Sjeverne Makedonije od 2020. zbog povijesnih i kulturoloških sporova, uključujući pitanja jezika i nacionalnog identiteta. Godine 2022. postignut je kompromis („Francuski sporazum“) prema kojem bi Sofija uklonila veto na europsku integraciju susjedne zemlje, ukoliko bi Skoplje priznalo Bugare kao državotvorni narod i usvojilo odgovarajuće ustavne amandmane.
Ovogodišnjim povratkom konzervativnog VMRO-DPMNE-a na vlast u Sjevernoj Makedoniji, zaustavljen je proces provedbe „francuskog sporazuma“. Kao rezultat toga, ponovno je počelo blokiranje europskih integracija zemlje.
Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski istaknuo je: „Žao mi je što smo blokirani sporom s Bugarskom“, ali, prema šefu vlade, zemlja treba nastaviti s provedbom reformi „s nadom u europsku budućnost“.
- Mađarska ne posreduje u pregovorima između Sjeverne Makedonije i Bugarske
Viktor Orbán, premijer Mađarske, zemlje koja trenutno predsjeda EU-om, odluku EU o razdvajanju europskih integracijskih procesa Sjeverne Makedonije i Albanije, gdje pregovori sa Sjevernom Makedonijom nisu pokrenuti, smatra „povijesnom pogreškom“ što će utjecati na stabilnost Zapadnog Balkana sve dok Skoplje ne ispuni preduvjete koje je postavila Sofija, a odobrila EU.
Tijekom posjeta Sjevernoj Makedoniji, Orbán je izrazio spremnost pomoći u rješavanju spora s Bugarskom i izrazio spremnost djelovati kao posrednik u tu svrhu.
Međutim, bugarski visoki dužnosnici odbili su ponudu.
„Europski sporazumi s Republikom Sjevernom Makedonijom su jasni. Bugarskoj ne trebaju posrednici u ovom procesu“, rekao je vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova Bugarske Ivan Kondov, komentirajući novinarima prijedlog mađarskog premijera.
Tijekom sastanka s ministrom vanjskih poslova Mađarske Péterom Szijjártóom na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku, prvi bugarski diplomat kazao je svom mađarskom kolegi da nije potrebno posredovanje kako bi se Sjeverna Makedonija uvjerila da treba ispuniti kriterije za pokretanje pristupanja razgovori.
- Na lokalnim izborima u Podgorici nema apsolutnog pobjednika
Na vanrednim izborima u Podgorici nijedna politička snaga nije dobila potreban broj mandata za samostalno formiranje vlasti.
Prema provizornim izvješćima, sedam političkih blokova uhvatilo se u koštac s izbornom barijerom.
Bivša vladajuća snaga (sada oporba) Demokratska partija socijalista (DPS) dobila je najviše glasova, ostvarivši gotovo 30 posto potpore javnosti, što bi joj donijelo 19 mjesta u Skupštini Podgorice.
Koalicija usmjerena na aktualnog premijera Milojka Spajića, koju čine Pokret Europa sada (PES) i Demokrate, osvojila je gotovo 22 posto i dobit će 14 mandata.
Koalicija „Za budućnost Podgorice“, bliska predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću i poslaniku Milanu Kneževiću, koji čine političke snage bivšeg „Demokratskog fronta“, dobila je nešto više od 20 posto glasova (13 mandata).
Četvrta je koalicija predsjednika Jakova Milatovića „Za bolju Podgoricu“, koju čine Pokret za Podgoricu i Građanski pokret URA, sa 11 posto, čime će osigurati šest mandata u lokalnoj skupštini.
„Europski savez“ osvojio je više od 5% (3 mandata), a Pokret Preokret – preko 3% (2 mandata).
Stranka europskog progresa, koju su osnovali bivši članovi DPS-a, osvojila je 3,08 posto (2 mandata).
Skupština Podgorice ima ukupno 59 mandata.
I političke snage koje vladaju državom na nacionalnoj razini i oporbena Demokratska partija socijalista moći će formirati potrebnu većinu. Politička situacija na nacionalnoj razini ovisit će o ishodu koalicijskih pregovora u Podgorici. Ukoliko se DPS vrati na vlast u glavnom gradu Crne Gore, to će značiti veliku vjerojatnost prijevremenih parlamentarnih izbora.
- Azerbajdžan i Srbija potpisali ugovor o dodatnoj opskrbi plinom
Tijekom posjeta ministra energetike Azerbajdžana Parviza Šahbazova Beogradu, Državna naftna kompanija Azerbajdžana (SOCAR) i srbijanski državni Srbijagas potpisali su ugovor o dodatnim dnevnim isporukama plina od milijun kubičnih metara od 1. studenoga 2024. do 1. travnja. 2025.
Srbijanska ministrica energetike Dubravka Jedović Handanović rekla je da sporazum „Srbiji osigurava dodatnu opskrbu plinom tijekom cijele nadolazeće zime“.
Isporuke azerbajdžanskog plina Srbiji počele su u veljači 2024. U studenom 2023. SOCAR i Srbijagas sklopili su ugovor kojim je utvrđena godišnja opskrba do 400 miliona kubičnih metara azerbajdžanskog plina u razdoblju 2024.-2026.
Godišnje domaće potrebe Srbije za plinom iznose približno 2,5 milijarde kubičnih metara, koji se gotovo sav uvozi. Trenutno je glavni dobavljač ruski Gazprom. Promatrači vide srpsko-azerbajdžanske sporazume o plinu kao pokušaj Beograda da diverzificira uvoz energije i smanji ovisnost o plinu o Rusiji.
- NATO raspoređuje dodatne snage za vježbe na Kosovu u Sjevernoj Makedoniji
Oko 200 vojnika iz novoosnovanih Savezničkih snaga za reagiranje (ARF) bit će raspoređeno na Zapadni Balkan od 30. rujna do 16. listopada radi obuke, kako bi se osigurala njihova spremnost i potpora NATO-vim kosovskim snagama (KFOR).
Vojni kontingent od 50 pripadnika Operativnog tima za vezu i izviđanje (OLRT) s ARF-om bit će smješten na Kosovu, a istureno zapovjedno mjesto s oko 150 pripadnika bit će postavljeno u Sjevernoj Makedoniji. Raspoređene postrojbe provodit će operacije obuke kako bi održale visoku razinu spremnosti i testirale svoje vještine i procedure za brzo raspoređivanje većih snaga. Dio Glavnog stožera ARF-a bit će privremeno integriran u zapovjedne i kontrolne strukture misije KFOR-a sa zadatkom definiranja potreba za logističkom, infrastrukturnom i operativnom potporom KFOR-a u slučaju značajnog povećanja prisutnosti NATO-a na Kosovu.
ARF su strateške, višestruke snage visoke spremnosti koje NATO-ovom vrhovnom zapovjedniku savezničkih snaga u Europi (SACEUR) pružaju sposobnosti trenutnog odgovora na krize. Ovo je prvo raspoređivanje ARF postrojbe od formiranja postrojbe u srpnju 2024.
Ranije, 18. rujna, na Kosovu je započela planirana vježba operativne razine u kojoj sudjeluju i druge trupe KFOR-a. Svrha vježbe je testiranje postojećih procedura za brzo raspoređivanje dodatnih snaga i njihovu integraciju s misijom KFOR-a, napomenuli su iz misije NATO-a na Kosovu.
Tri stotine britanskih vojnika iz Kraljevske pukovnije Yorkshire, koja je dio Strateških rezervnih snaga (SRF) na Kosovu, privremeno je raspoređeno na Kosovo radi obuke.
Vježba će trajati do kraja listopada.
Raspoređivanje NATO-vih Savezničkih snaga za reagiranje (ARF), zajedno s tekućim raspoređivanjem Strateških rezervnih snaga (SRF) na Kosovu, najavljenim ranije ovog mjeseca, šalje obnovljenu i jasnu poruku čvrste odlučnosti i predanosti NATO-a miru i stabilnosti u regiji, stoji u priopćenju NATO-a.
