- Vlada Kosova ukinula zabranu uvoza iz Srbije
Priština je bila uvela zabranu nakon što je srpska policija uhitila tri kosovska policajca tvrdeći da su ilegalno prešli administrativnu liniju. Čak i nakon što su njih troje pušteni, zabrana je ostala na snazi. Nakon nekog vremena, zabrana je izmijenjena jer je Priština dopustila uvoz sirovina, ostavljajući zabranu na uvoz gotovih proizvoda.
Odluka o deblokadi uvoza srbijanske robe zasad ostaje na snazi na jednom graničnom prijelazu Merdare, gdje će roba biti podvrgnuta pojačanom pregledu. Na ostalim graničnim prijelazima, zabrana robe koja dolazi iz Srbije ostat će na snazi dok se ne postavi oprema za skeniranje, kako bi se osigurale opsežne provjere. “Skeneri će biti instalirani na svim graničnim prijelazima čim stignu, ali za sada će Merdare biti otvoren, pod strožim kontrolama”, rekao je 7. listopada kosovski premijer Albin Kurti.
Odluka o djelomičnom ukidanju zabrane uvoza iz Srbije dolazi uoči 10. godišnjice Berlinskog procesa, čiji je cilj osigurati slobodno kretanje roba, usluga i ljudi na Zapadnom Balkanu, te uoči planiranog sastanka CEFTA-e. (CEFTA, Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini je sporazum koji su potpisale zemlje jugoistočne Europe, koje nisu članice Europske unije, s ciljem da, kroz razvoj trgovinskih odnosa, dođe do približavanja zemalja cijele regije Europskoj uniji).
Kao poticaj za deblokadu uvoza iz Srbije, Priština je dobila obećanje da će Kosovo kao država moći biti zastupljeno unutar CEFTA-e. Trenutno Kosovo predstavlja misija UN-a na Kosovu, UNMIK.
Komentirajući odluku Prištine, njemački veleposlanik na Kosovu Jorn Rohde nazvao je to značajnim korakom prema deblokadi CEFTA-e.
Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Prištini pozdravilo je odluku kosovske vlade, istaknuvši da je to korak u pravom smjeru, koja jača regionalne ekonomske integracije i put Kosova prema EU.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić istaknuo je da je potez Prištine važan za srpsku ekonomiju, dodavši kako očekuje da će kosovske vlasti, unatoč odluci da ukinu zabranu uvoza srpske robe preko graničnog prijelaza Merdare, “učiniti sve da se zapravo spriječi slobodan protok roba i usluga”. “Trećeg dana će možda nekoga zaustaviti iz nepoznatih razloga, četvrtog dana će zatvoriti punkt, petog dana će objaviti da su pronašli “dvije čahure 7,62 mm, koje će sami podmetnuti”, te će zatim reći: “Zatvaramo [granicu] sljedećih 11 mjeseci, dok ne pronađemo skenere”. “No, unatoč tome, uvijek je bolje da neka roba prođe nego da ne prođe uopće”, rekao je Vučić 7. listopada.
- Katastrofalne poplave u Bosni i Hercegovini donose smrt i ekonomsku devastaciju
Nakon obilnih kiša u noći s 3. na 4. listopada u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u Federaciji BiH dogodile su se katastrofalne poplave i klizišta.
Najviše su pogođeni kantoni Jablanica, Konjica, Kiseljak, Fojnica. Uništeno je na desetke zgrada, magistralna cesta M17, željezničke pruge, poduzeća, infrastrukturni objekti.
Stradalo je više od 20 ljudi. Najviše žrtava potvrđeno je u Donjoj Jablanici, gdje je bujica s velikom količinom kamenja doslovno progutala selo. Pretpostavlja se da je do katastrofe došlo zbog blizine kamenoloma koji se nalazi iznad naselja. Pokrenuta je istraga.
Spasioci još uvijek traže nestale. U pomoć je stiglo nekoliko spasilačkih ekipa iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Turske. Ostale vrste pomoći pružile su Albanija, Mađarska i Rumunjska.
Hitna potpora pružena je kroz Mehanizam civilne zaštite Europske unije.
Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i distrikt Brčko proglasile su 8. listopad za Dan žalosti.
Ekonomske posljedice elementarne nepogode još se procjenjuju. Već sada je jasno da je državno poduzeće “Željeznice Federacije BiH” zbog potpunog obustavljanja isporuka tereta iz hrvatske luke Ploče prema poslovnim subjektima širom BiH dnevno imalo gubitke od oko 270.000 konvertibilnih maraka.
- Bez značajnijih promjena u lokalnoj vlasti nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini
Privremeni rezultati lokalnih izbora održanih u Bosni i Hercegovini 6. listopada pokazuju da su najveće nacionalne stranke u BiH uglavnom zadržale svoje pozicije u lokalnim vlastima i kontrolu nad većinom općina i gradova. Riječ je o tri političke snage:
SDA, Stranka demokratske akcije – vodeća stranka Bošnjaka u BiH,
HDZ BiH, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine – vodeća stranka Hrvata BiH,
SNSD, Savez nezavisnih socijaldemokrata – vodeća stranka Srba u BiH.
Pozicije HDZ-a BiH i SDA su blago oslabile, jer je zabilježen trend pada popularnosti ovih političkih snaga, ali su ove stranke i dalje među neprikosnovenim liderima u Federaciji BiH.
Dominacija SNSD-a Milorada Dodika među srpskim biračima gotovo je neprikosnovena. Prema ishodu izbora, stranka je osigurala oko 80 posto načelničkih mjesta u Republici Srpskoj (51 od 63 općine i grada prema provizornim podacima) i dva načelnička mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Izlaznost na nedjeljnim izborima bila je nešto iznad 47 posto, najniža u 20 godina.
Izbori u Jablanici, Konjici, Kreševu, Kiseljaku i Fojnici odgođeni su jer su te općine 4. listopada bile pogođene poplavama i klizištima.
Središnje izborno povjerenstvo ima rok od 30 dana da odluči kada će se održati izbori na ovim područjima.
- “Akcija građanskog neposluha” u glavnom gradu Albanije
U organizaciji oporbene Demokratske stranke, prosvjed je započeo 7. listopada mimohodom od sjedišta Demokratske stranke do ureda premijera, sjedišta vladajuće Socijalističke stranke, gradske vijećnice Tirane, Ministarstva unutarnjih poslova i parlamenta. Tijekom skupa, prosvjednici su bacali molotovljeve koktele na vladine zgrade, dok je interventna policija koristila suzavac kako bi zaustavila nemire. Ozlijeđeno je nekoliko policajaca i aktivista.
Prosvjedu 7. listopada prethodio je događaj u parlamentu 30. rujna, kada su oporbeni zastupnici prvo blokirali govornicu i gađali predsjednicu i vladine dužnosnike raznim predmetima, prije nego što su stolice iznijeli iz dvorane za sjednice i zapalili ih na ulazu u zgradu.
Vodstvo Demokratske stranke odlučilo je pokrenuti akciju građanskog neposluha nakon što je Žalbeni sud osudio jednog od čelnika DS-a, Ervina Salianjija, na 12 mjeseci zatvora pod optužbom za “lažno izvještavanje”. Opozicija je odbacila uhićenje i osudu zastupnika kao “slijepi čin osvete i političkog terora protiv Demokratske stranke”, optužujući premijera Edija Ramu za suučesništvo.
Ervin Salianji je 2018. godine zatražio ostavku tadašnjeg ministra unutarnjih poslova zbog navoda o umiješanosti njegova brata u trgovinu drogom. Međutim, audiosnimke koje je javno objavio pokazale su se lažiranima.
Glavni zahtjev organizatora najnovije akcije građanskog neposluha je ostavka socijalističke vlade na čelu s Edijem Ramom i formiranje privremene tehnokratske vlade do parlamentarnih izbora iduće godine. Demokrati optužuju Raminu vladu da je manipulirala prethodnim izborima.
