- Pet zemalja Zapadnog Balkana moći će dobiti sredstva EU-a u okviru Plana rasta
Komisija EU IPA (Instrumenti pretpristupne pomoći) odobrila je reformske programe Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.
Programi reformi u zemljama Zapadnog Balkana preduvjet su za dobivanje sredstava u okviru novog instrumenta za reforme i rast vrijednog 6 milijardi eura, poznatog kao Plan rasta za Zapadni Balkan. Odobren početkom svibnja od strane Vijeća EU-a, Plan ima za cilj podržati zemlje diljem regije na njihovom putu prema članstvu u EU.
Očekuje se da će 16. listopada Europska komisija odobriti konačnu odluku o isplatama prema Planu rasta i time biti spremna za prve isplate iz paketa koji je dostupan ovim zemljama.
Jedina država u regiji koja tek treba dobiti odobrenje reformskog programa je Bosna i Hercegovina, budući da se dokument koji je ova zemlja predala EU pokazao nedorečenim i nije uvažio sve prijedloge koje je iznijela Europska komisija.
- Na summitu Berlinskog procesa potpisan je novi Akcijski plan za jedinstveno regionalno tržište
Šefovi vlada šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine – potpisali su na summitu Berlinskog procesa novi Akcijski plan za jedinstveno regionalno tržište za razdoblje od 2025. do 2028, kao i novi sporazum o mobilnosti, koji omogućuje pristup visokom obrazovanju.
Summit je održan u Berlinu pod vodstvom njemačkog kancelara Olafa Scholza.
Novi Akcijski plan za jedinstveno regionalno tržište sastavni je dio Plana rasta za Zapadni Balkan. Osim jačanja suradnje u regiji, trebao bi postati odskočna daska za širu integraciju s Jedinstvenim tržištem EU.
- Kosovo daje zeleno svjetlo za putovanja bez viza za građane BiH
Kosovo će od 1. siječnja 2025. godine jednostrano omogućiti slobodan ulazak u zemlju nositeljima osobnih iskaznica iz Bosne i Hercegovine, unatoč odbijanju Republike Srpske da ratificira Sporazum o mobilnosti o slobodnom kretanju.
Rekao je to kosovski premijer Albin Kurti tijekom summita Berlinskog procesa.
Sporazum o slobodi kretanja između šest zemalja Zapadnog Balkana potpisan je 2022. godine u sklopu Berlinskog procesa. Ali Republika Srpska, koja će podržati stav Srbije o nepriznavanju Kosova, blokira odluku o slobodnom kretanju za nositelje kosovskih osobnih iskaznica.
- Kosovo će biti izravno zastupljeno u trgovinskom sporazumu CEFTA-e
U Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA), Kosovo će od sada biti predstavljeno izravno, svojim institucijama, a ne UNMIK-om, misijom UN-a na Kosovu. Odluka je donesena 10. listopada na Zajedničkom odboru CEFTA-e, kojim ove godine predsjeda Srbija.
UNMIK je počeo predstavljati Kosovo u CEFTA 2007. godine, kada je Priština pristupila sporazumu i godinu dana prije proglašenja neovisnosti Kosova.
Međutim, Kosovo će se u dokumentima CEFTA-e spominjati sa zvjezdicom kako bi se označio njegov status na čekanju.
Odluka o predstavljanju Kosova u CEFTA-i donesena je nakon što je Kosovo ukinulo zabranu uvoza iz Srbije.
- Blokada rada Parlamenta BiH usporava europske integracije zemlje
Zastupnici Bošnjaka u Domu naroda PSBiH ponovno su izostali sa sjednice 8. listopada i tako stvorili situaciju nekvoruma. Skupina bosanskohercegovačkih zastupnika od ožujka blokira rad jednog od domova Parlamenta BiH.
Bošnjaci prosvjeduju protiv razmatranja prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH, kojim bi se izbacili strani suci i zapravo uvelo glasovanje po nacionalnoj pripadnosti u odlučivanju.
Ovaj zakon predložio je poslanik Srpske demokratske stranke (SDS).
Bosanskohercegovački zastupnici smatraju da je prijedlog zakona udar na ustavni poredak zemlje. “Tražimo da se ovaj prijedlog zakona skine s dnevnog reda”, rekao je 8. listopada Kemal Ademović, šef bosanske frakcije.
Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu oštro je kritiziralo stav bosanskohercegovačke frakcije. Diplomati su istaknuli kako zakon o Ustavnom sudu BiH nema šanse proći jer neće osigurati potrebnu većinu u parlamentu BiH, te da bošnjački zastupnici blokiraju Dom naroda kako bi skupili jeftine političke bodove. U priopćenju Veleposlanstva naglašava se da je ciničan trik bošnjačke frakcije onemogućavanje normalnog zakonodavnog rada u trenutku kada BiH pred sobom ima veliki plan zakonodavnih reformi vezanih uz EU kojim se mora baviti.
Bosna i Hercegovina je u ožujku od Europskog vijeća dobila suglasnost za pokretanje pregovora o pristupanju Europskoj uniji, ali uz uvjet da prije toga donese još nekoliko reformskih zakona. Od tada je Sabor u blokadi i ništa se ne radi. Sukladno tome, ugrožen je početak procesa pregovora s EU.
- Dubrovačka deklaracija usvojena na summitu “Ukrajina – Jugoistočna Europa”
Sudionici summita osudili su rusku agresiju na Ukrajinu, nazvavši je “velikom prijetnjom miru, sigurnosti i stabilnosti jugoistočne Europe, cijelog europskog kontinenta i svijeta općenito”, te izrazili potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Deklaracija naglašava važnost usklađenosti s politikom sankcija EU prema Rusiji i potrebu za “koherentnošću” politika nacija s odlukama i radnjama poduzetima u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a.
Sudionici su potvrdili podršku europskim integracijama partnera u jugoistočnoj Europi, Ukrajine, Moldavije i Gruzije, te pozdravili činjenicu da je NATO potvrdio potporu Ukrajini na putu ka punoj euroatlantskoj integraciji.
U Deklaraciji se također izražava čvrsta odluka da se pred lice pravde privedu odgovorni za zločine počinjene tijekom ruske agresije na Ukrajinu.
Deklaraciju su potpisali hrvatski premijer Andrej Plenković i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, kao i predsjednici Kosova, Srbije, Slovenije i Crne Gore, premijeri Albanije, Bugarske, Grčke, Sjeverne Makedonije, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ministri vanjskih poslova Moldavije, Rumunjske i Turske.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ustvrdio je da je uspio postići da se iz Deklaracije izbace odredbe o obvezi pridruživanja uvođenju sankcija prema Rusiji. No, prema analitičarima, najvjerojatnije je Vučićeva izjava bila tek PR potez usmjeren na publiku u Moskvi.
- Turska proširuje suradnju obrambene industrije s Albanijom i Srbijom
Premijer Albanije Edi Rama i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan potpisali su 10. listopada u Tirani zajedničku izjavu o produbljivanju strateškog partnerstva i tri sporazuma o suradnji – u području visokog obrazovanja, poljoprivrede, odnosa s javnošću i medija. Također, tijekom posjeta turskog predsjednika, u Tirani je otvorena najveća džamija u regiji, izgrađena uz podršku turske strane.
Erdogan i Rama također su razgovarali o pitanjima obrambene industrije. Prema riječima albanskog premijera, Turska u Albaniju prebacuje nekoliko bespilotnih letjelica kamikaza.
***
Predsjednici Srbije i Turske, Aleksandar Vučić i Recep Tayyip Erdogan, najavili su 11. listopada u Beogradu jačanje suradnje na raznim područjima, a posebice u području obrambene industrije.
“Postoji ogroman potencijal za suradnju u području obrane”, istaknuo je Erdogan.
“Važno je uspostaviti puno bliže odnose za suradnju u obrambenom području, stvoriti tim koji bi na tome radio”, rekao je Vučić nakon razgovora s Erdoganom. “Turska obrambena industrija puno je jača od naše, ali bez hinjenja skromnosti ne možete zanemariti ni Srbiju”, istaknuo je, dodavši da je Srbija nedavno produžila dozvole Turskoj i izvezla “ogromne količine streljiva”.
Jedna od glavnih tema razgovora Vučića i Erdogana bila je gospodarska suradnja.
Turski predsjednik je odnose dviju zemalja opisao kao “zlatno doba”. Tijekom posljednje dvije godine trgovinski promet dosegao je dvije milijarde dolara, rekao je Erdogan. “Ulaganja koja imamo u Srbiji premašuju 400 milijuna dolara”, dodao je turski predsjednik.
Tijekom posjeta Turska i Srbija potpisale su 11 sporazuma koji jačaju suradnju u nizu područja, od trgovine do pomoći u katastrofama.
***
Erdoganov posjet Albaniji i Srbiji pokazao je da Zapadni Balkan ostaje prioritet vanjske politike Ankare, a da je Turska jedan od glavnih aktera u regiji.
Osim toga, nakon uspješnog posjeta izraelskog predsjednika Tirani prije mjesec dana, bilo je važno da tursko vodstvo poduzme korake kako bi Albaniju i Srbiju zadržalo među svojim geopolitičkim saveznicima.
- Priština traži ponovno uspostavljanje sigurnosne zone na granici sa Srbijom. KFOR se protivi
Kosovski premijer Albin Kurti pozvao je međunarodnu zajednicu da obnovi kopnene i zračne sigurnosne zone na granici između Srbije i Kosova, široke 5 odnosno 25 kilometara.
Kurti je rekao da Srbija zlorabi ukidanje sigurnosne zone upošljavanjem dodatnih vojnika u granično područje.
Nekoliko dana nakon poziva, Kurti je na Facebooku objavio nekoliko fotografija srpskih vojnika za koje tvrdi da stoje unutar 50 metara od granice s Kosovom.
Istodobno, Ministarstvo obrane Srbije odbacilo je Kurtijevu izjavu kao dezinformaciju. Kako je navelo Ministarstvo, srpska vojska je bila u pograničnom području jer je trebala spriječiti ilegalni izvoz drvne građe na Kosovo.
Misija NATO-a na Kosovu, KFOR, odgovorna je za sigurnost granica Kosova sa Srbijom.
Komentirajući novinarima mogućnost ponovnog uspostavljanja sigurnosne zone, KFOR je rekao da ne vidi mogućnost da se to učini na kopnu i u zraku duž granice Srbije i Kosova.
- U Tivtu je održan samit Brdo-Brijuni procesa
Europska unija nije potpuna bez zemalja Zapadnog Balkana – zajednička je poruka predsjednika zemalja regije koji su sudjelovali na summitu Brdo-Brijuni, održanom 8. listopada u Tivtu, u Crnoj Gori.
Sudionici su istaknuli da je proširenje Europske unije koje bi uključilo zemlje Zapadnog Balkana, danas još i više geopolitički imperativ. Također je naglašeno kako je iznimno važno održavati dobrosusjedske odnose.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nije bio nazočan plenarnom dijelu summita, iako se naknadno pridružio sudionicima, istaknuvši kako je riječ o njegovom susretu s crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, koji je svojedobno na Vučićev zahtjev sudjelovao na summitu Otvoreni Balkan u Beogradu.
Proces Brdo-Brijuni je slovensko-hrvatska inicijativa pokrenuta 2010. godine s ciljem izgradnje povjerenja i pomoći državama Zapadnog Balkana na putu u Europsku uniju. Međutim, kako promatrači primjećuju, inicijativa je posljednjih godina bila više nalik na regionalni diskusioni klub nego na praktični alat za europsku integraciju regije.
- Počinju s radom azilantski centri za migrante koje je Italija postavila u Albaniji
Objekti se nalaze u gradovima Shengjin i Gjader u općini Lezhe u sjeverozapadnoj Albaniji, ali ostaju pod talijanskom jurisdikcijom i njima će upravljati Italija. Vanjsko osiguranje osigurat će albanska strana.
Centri će raditi prema petogodišnjem ugovoru koji su prošlog studenog potpisali talijanska premijerka Giorgia Meloni i njezin albanski kolega Edi Rama. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je dogovor kao primjer “razmišljanja izvan okvira” u rješavanju pitanja migracija u Europsku uniju, ali su ga skupine za ljudska prava kritizirale kao opasan presedan.
Planirano je da će do 3000 migranata koje talijanska obalna straža svakog mjeseca pokupi u međunarodnim vodama prvo biti pregledano na spasilačkim brodovima prije nego što budu proslijeđeni u Albaniju na daljnji pregled.
Tražitelji azila čiji su zahtjevi prihvaćeni bit će prebačeni u Italiju s dozvolom boravka. Oni koji dobiju odbijenicu bit će vraćeni u zemlju o trošku Italije.
Rad dvaju azilantskih centara za migrante u Albaniji u razdoblju od pet godina koštat će Italiju 670 milijuna eura.
