Odbor stalnih predstavnika država članica EU (COREPER II) službeno je 13. prosinca zatvorio tri poglavlja u pregovorima Crne Gore s EU: Poglavlje 7 – Pravo intelektualnog vlasništva, Poglavlje 10 – Informacijsko društvo i mediji i Poglavlje 20 – Poduzetništvo i industrijska politika.
Međuvladina konferencija s EU-om održana je 16. prosinca i službeno su zatvorena tri poglavlja.
Prema riječima provladinih stručnjaka u Podgorici, ovo je uspjeh, jer su ovo prva zatvorena poglavlja u posljednjih sedam godina.
Vladini službenici zrače radošću i optimizmom.
„Godinu završavamo zatvaranjem ova tri poglavlja i entuzijastični smo da do kraja 2026. zatvorimo sva ostala i do 2028. postanemo 28. članica EU”, rekao je premijer Milojko Spajić na Međuvladinoj konferenciji.
Ali ovaj uspjeh nije potpun, jer Hrvatska ne pristaje zatvoriti još jedno poglavlje, unatoč tome što je ukupni napredak Crne Gore u europskim integracijama deblokiran.
Pretpostavljalo se da će Crna Gora ove godine zatvoriti i poglavlje 31 – Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Crnogorske vlasti su bile uvjerene da su ispunile sve formalno-tehničke uvjete za to. Konkretno, uveli su sankcije protiv Ruske Federacije. Osim toga, članstvo Crne Gore u NATO-u dalo je razloga vjerovati da su sigurnosni i vanjskopolitički kriteriji EU u potpunosti ispunjeni. No, prema službenom Zagrebu, Podgorica nije učinila dovoljno na rješavanju problema između dviju država. To se negativno odražava i na vanjsku politiku i na sigurnosnu sferu.
Non-paper
Odnosi Crne Gore i Hrvatske pogoršali su se početkom godine, kada je otkazan zakazani sastanak ministara obrane u Tivtu. Povodom se smatra izjava ministra obrane Crne Gore Dragana Krapovića. Prije sastanka s hrvatskim kolegom rekao je da Hrvatska nema pravo na brod Jadran. Tako Podgorica nije bila spremna pregovarati o pitanju vlasništva nad školskim brodom.
Ljetos je hrvatska strana bila ogorčena Rezolucijom o genocidu u Jasenovcu koju je crnogorski parlament usvojio krajem lipnja. Hrvatska je ovu odluku ocijenila kao iskreno neprijateljski korak i proglasila za persona non grata trojicu istaknutih političara koji su inicirali ovu odluku ili je aktivno podržavali – predsjednika crnogorskog parlamenta Andriju Mandića, saborskog zastupnika Milana Kneževića i potpredsjednika crnogorske Vlade Aleksu Bečića.
I dok ima dosta toga da pokvari odnose Podgorice i Zagreba, lista problema u odnosima susjednih država tu ne završava.
Hrvatska je Crnoj Gori prošlog mjeseca poslala neslužbeni diplomatski dokument, non-paper, u kojem su navedena sva „otvorena pitanja” za koja Zagreb smatra da negativno utječu na međusobne odnose dviju država, a to su:
• pitanje vlasništva školske jedrilice Jadran,
• demilitarizacija poluotoka Prevlaka i susjednih područja,
• zaštita identiteta hrvatske „autohtone nacionalne manjine“ u Crnoj Gori, posebice povrat imovine,
• istraživanje ratnih zločina i kažnjavanje ratnih zločinaca, prvenstveno onih koji su sudjelovali u napadu na Dubrovnik 1991-1992.
• osiguranje „poštene i dostojanstvene“ naknade za sve hrvatske zatočenike držane u logorima u Crnoj Gori tijekom agresije na Hrvatsku,
• potraga za nestalima tijekom rata početkom devedesetih,
• pitanje imena Gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime sportaša koji je bio stražar u logoru za ratne zarobljenike tijekom napada na Dubrovnik.
Deeskalacijski potezi
Crnogorske vlasti također su odgovorile hrvatskoj strani neslužbenim pismom u kojem izražavaju spremnost za pregovore. Konkretno, predloženo je stvaranje radne skupine za raspravu o razgraničenju.
Što se tiče naziva kotorskog gradskog bazena, Ministarstvo vanjskih poslova napominje da su tu odluku donijele lokalne vlasti, te da su u ovoj općini nedavno održani izbori, a nova tijela samouprave još nisu formirana.
Crnogorske vlasti poduzele su i nekoliko praktičnih koraka koji bi trebali pokazati spremnost za poboljšanje odnosa sa susjedom.
Crnogorska vlada je 11. prosinca donijela odluku o dodjeli Kulturnog centra Josip Marković u Tivtu Hrvatskoj. Danas tu zgradu (koja je 1922. godine izgrađena sredstvima mjesnih Hrvata kao Hrvatska čitaonica) koristi Hrvatsko narodno vijeće Crne Gore, radio postaja i knjižnica. Iz crnogorske vlade istaknuli su da je svrha ustupanja Centra očuvanje hrvatske zajednice i jačanje bilateralnih odnosa s Hrvatskom.
Istog dana premijer Milojko Spajić primio je kotorskog biskupa i obećao konačno rješavanje problema koji se odnose na povrat imovine i druga imovinska pitanja. „Kotorski biskup može računati na punu suradnju izvršne vlasti”, izvijestili su iz Vlade.
Crnogorski specijalni tužitelji i suci početkom prosinca posjetili su Dubrovnik i zatražili od hrvatskih kolega ustupanje predmeta protiv crnogorskih državljana koji su sudjelovali u agresiji na Dubrovnik prije 33 godine.
Predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić službeno je 9. prosinca pozvao predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da posjeti crnogorski parlament kako bi se „uspostavila kvalitetna komunikacija”.
No, sve te odluke i izjave nisu pomogle Crnoj Gori da osigura zatvaranje svih planiranih poglavlja u pregovorima s EU. Hrvatska je vjerojatno sigurna da neki napori, geste i najave nisu dovoljni za rješavanje problematičnih pitanja, a pozitivna odluka o europskim integracijama Crne Gore mora pričekati konkretne rezultate.
Koji je razlog?
Teško je reći zašto su crnogorske vlasti dovele do sadašnje krize, do pogoršanja odnosa sa susjednom članicom EU i usporavanja europskih integracija.
Možda Crnogorci nisu očekivali ovako čvrst stav Hrvatske, koja je prethodno aktivno podržavala susjednu državu na putu prema EU.
Možda je Podgorica bila uvjerena da će tehnička ili formalna spremnost za zatvaranje poglavlja biti dovoljna, a ignorirala je druge čimbenike.
Možda su crnogorske vlasti vjerovale da će mađarsko predsjedanje osigurati lojalnost EU prema balkanskim zemljama.
No, ovdje je moguća i druga opcija – namjerno blokiranje europskih integracija Crne Gore od strane dijela vladajuće koalicije.
Postoji verzija prema kojoj prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori namjerno iniciraju donošenje odluka koje izazivaju spor s Hrvatskom i time štete napretku Crne Gore na putu ka Europskoj uniji. Netko vjeruje da je to do predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji kategorički odbija članstvo Crne Gore u EU prije Srbije.
To jasno potvrđuje i Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Sasvim je jasno da je ova odluka donesena kao srpski (!) odgovor na Rezoluciju Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici. Ali zašto je to uradio crnogorski parlament?
U ovim neprijateljskim odlukama Crne Gore prema Hrvatskoj, neki vide ruski hibridni utjecaj, provedbu ruskog plana suprotstavljanja ulasku zemalja Zapadnog Balkana u EU i opću destabilizaciju regije.
No, nije isključeno da je riječ o promicanju „nove stare“ velikosrpske politike od strane njenih pristaša u Crnoj Gori pod svaku cijenu. I to ne samo na najvišoj, nego i na lokalnoj razini.
Hibridna stvarnost
Ime kotorskog bazena već je prethodno spomenuto. Evo još jednog nedavnog primjera iz drugog grada.
Početkom prosinca doznalo se da srbijanska televizija RTS u Crnoj Gori snima seriju Tvrđava posvećenu 30. obljetnici hrvatske vojno-redarstvene operacije Oluja. Prema scenariju, radnja je smještena u hrvatski grad Knin, ali se snima u crnogorskom Nikšiću. Ministarstvo kulture Crne Gore dalo je suglasnost za snimanje serije u zemlji. Kako prenose mediji, gradske su vlasti za smještaj srpske filmske ekipe izdvojile 200.000 eura.
Nitko ne sumnja da će hrvatska Oluja biti prikazana u negativnom kontekstu, iako autori filma tvrde da nije riječ o ratnoj drami, već da film publici treba govoriti o sudbini običnih ljudi, jedne obitelji. Crnogorska pomoć srbijanskoj državnoj televiziji u stvaranju takvih produkcija, naravno, ne može doprinijeti prijateljskim odnosima Crne Gore i Hrvatske.
Treba dodati da je gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević, član Nove srpske demokratije (NSD). Lider prosrpske i proruske NSD je predsjednik Sabora Andrija Mandić.
Neki promatrači sadašnju crnogorsku vladu nazivaju „hibridnom”. Kažu, dok se jedan dio trudi napredovati na putu u EU, drugi je usmjeren na provedbu velikosrpskog projekta koji je na korist Beogradu i Moskvi.
Milojko Spajić uvjeren je da će Crna Gora uskoro zatvoriti poglavlje 31, koje je blokirala Hrvatska. „Mnoge ćemo ugodno iznenaditi i potrudit ćemo se da rezultati budu što prije”, rekao je Spajić, napomenuvši da će se sva sporna, „polarizirajuća” pitanja rješavati konsenzusom.
Ali očito je da će u sadašnjem hibridnom formatu crnogorske vlasti biti teško ostvariti deklarirani cilj i ulazak u EU za samo četiri godine.
