Najznačajniji događaji na Zapadnom Balkanu u 2024. godini:
• Intenziviranje procesa europskih integracija zemalja Zapadnog Balkana; stari i novi izazovi EU integracija u većini zemalja regije.
• Dijalog Beograda i Prištine „na mrtvoj točki”.
• Rezolucija Generalne skupštine UN-a o Srebrenici i odgovor Beograda,
• Masovni prosvjedi studenata i sve složenija unutarnjopolitička situacija u Srbiji krajem godine.
Rezolucija UN-a
Priprema i usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici na Općoj skupštini UN-a u svibnju izazvalo je val snažnog negodovanja srbijanskog vodstva. Svojevrsni odgovor bila je kampanja podrške nacionalnom duhu i „Svesrpski sabor” u Beogradu kao njen glavni događaj.
U regiji je srpska kampanja doživljena kao pokušaj oživljavanja velikosrpske ideologije s opasnim posljedicama. Jedna od tih posljedica (neočekivano) bilo je zaoštravanje crnogorsko-hrvatskih odnosa i kompliciranje europskih integracija Crne Gore.
Proces Crne Gore u EU ide sve brže, ali…
Crna Gora je postala prvi kandidat koji je dobio pozitivan IBAR u oblasti vladavine prava na Međuvladinoj konferenciji EU održanoj krajem lipnja. Otključala je priliku za zatvaranje ostalih poglavlja u pristupnim pregovorima. Prvi put nakon sedam godina, Crna Gora je u prosincu ove godine zatvorila tri pregovaračka poglavlja.
Međutim, Podgorica nije uspjela ispuniti planirana mjerila u okviru četiri zatvorena poglavlja zbog stajališta Hrvatske koja je susjedu podsjetila na niz neriješenih bilateralnih pitanja, uglavnom onih iz rata s početka ’90-ih, a to su razgraničenje, kažnjavanje rata kriminalaca, potraga za nestalima i obeštećenje logoraša…
Zagreb je posebno nezadovoljan Rezolucijom o genocidu u Jasenovcu, koju je usvojio crnogorski parlament. Službeno, hrvatska je strana taj korak nazvala izrazito neprijateljskim. Neslužbeno – riječ je o pokušaju „osvete“ prosrpskih snaga u Crnoj Gori za Rezoluciju Generalne skupštine UN-a o Srebrenici. No, visoki crnogorski i europski dužnosnici optimistični su glede skorog rješavanja svih spornih pitanja između Zagreba i Podgorice i deblokade otvaranja idućih pregovaračkih poglavlja.
Albanija konačno započinje pregovore o pristupanju EU
Godine 2024. Albanija je konačno započela prave razgovore o pridruživanju Europskoj uniji. U listopadu je država otvorila klaster 1 koji se sastoji od pet pregovaračkih poglavlja, a u prosincu – klaster 6 koji se sastoji od dva poglavlja. Time je Albanija postala prva zemlja kandidatkinja za članstvo u EU koja je u samo dva mjeseca otvorila dva Klastera.
Sjeverna Makedonija je „zapela” u europskoj „čekaonici”
Tirana je uspjela napraviti iskorak u procesu europskih integracija ne samo zahvaljujući vlastitim naporima, već i zahvaljujući političkoj odluci Bruxellesa da razdvoji pristupni put Albanije od puta Sjeverne Makedonije. Ovaj korak je s jedne strane pozitivan za Tiranu, ali s druge strane ostavlja Skoplje da samostalno svlada bugarski veto.
Kasnije se činilo da je bugarsko-makedonski kompromis postignut, a Sjevernoj Makedoniji preostao je još samo jedan korak da deblokira svoj napredak u europskim integracijama – da u Ustav upiše Bugare kao državotvorni narod. No, vladajuća stranka VMRO-DPMNE u Skoplju (koja se protivi stvaranju ustupaka Sofiji bez jasnih jamstava pristupanja od strane EU) stavila je europsku integraciju Sjeverne Makedonije „na pauzu“.
Suspendirana je europska integracija Srbije
Srbija nije mogla u potpunosti nastaviti pregovore o pristupanju EU i otvoriti Klaster 3 2024. godine, kako su planirali Beograd i Budimpešta. Mađarsko predsjedanje Europskom unijom trebalo je biti veoma pogodno za srpske europske integracije. No, unatoč tome što je krajem godine Europska komisija još jednom istaknula tehničku spremnost Srbije za otvaranjem još jednog Klastera, članice EU-a o tome nisu postigle dogovor. Službeno je rečeno da će se Vijeće EU-a vratiti na ovo pitanje „na temelju znatnog daljnjeg napretka Srbije”, posebice u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom.
Jedan od važnih razloga stvarnog „zamrzavanja” pregovaračkog procesa je odbijanje Beograda da svoju vanjsku politiku uskladi s europskom, odnosno uvede sankcije Ruskoj Federaciji u vezi s ruskom agresijom na Ukrajinu. Međutim, s obzirom na usredotočenost Bruxellesa na druga problematična pitanja, Beograd se i dalje nada da nepoštivanje politike sankcija EU-a od strane Srbije ne bi moglo utjecati na pristupni proces.
Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti uspjehom u europskim integracijama
Početkom godine postojala je nada za europski integracijski iskorak Bosne i Hercegovine. Krajem ožujka 2024. zemlje članice Europske unije suglasile su se da će BiH započeti pristupne pregovore s EU, pod uvjetom da zemlja ispuni sve uvjete koje je postavila Europska komisija. Međutim, do kraja godine Bruxelles nije vidio napredak zemlje u provedbi potrebnih reformi.
Zbog nedovoljnih reformskih napora, Bosna i Hercegovina nije uspjela privući sredstva iz novog programa EU-a usmjerenog na potporu regiji.
Početkom svibnja 2024. Vijeće EU usvojilo je Plan rasta za Zapadni Balkan. Osmišljen je za primanje pomoći u iznosu od 6 milijardi eura za regiju – 2 milijarde eura su izravna plaćanja u proračun, a 4 milijarde eura su povoljni zajmovi.
Krajem listopada Europska komisija odobrila je programe ekonomskih reformi Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Pet zemalja Zapadnog Balkana obvezalo se na socioekonomske i temeljne reforme kao preduvjet za primanje sredstava u okviru Plana rasta. Međutim, BiH nije usvojila Program uz sve zahtjeve Bruxellesa i trenutno nema pristup sredstvima predviđenim Planom.
Još jedna loša godina za europsku integraciju Kosova
Kosovo nije uspjelo dobiti status kandidata za članstvo u EU 2024. Osim toga, na snazi su restriktivne mjere Bruxellesa protiv Prištine (zbog nedovoljnih napora kosovskih vlasti u dijalogu s Beogradom uz posredovanje EU).
Godine 2024. vlasti u Prištini, predvođene Albinom Kurtijem, nastavile su s nastojanjima da uspostave vlastitu državu, što su više puta kritizirali zapadni diplomati. Ta politika nije pridonijela približavanju Kosova EU.
Dijalog Beograda i Prištine nema značajnih rezultata
Nedostatak opipljivog napretka u dijalogu Beograda i Prištine jedan je od najnegativnijih ishoda 2024.
Određeni napredak navodno je viđen 2023. godine, nakon Sporazuma o putu normalizacije između Kosova i Srbije i Provedbenog aneksa. No, sljedeća godina nije donijela temeljne promjene.
Izostanak eskalacija (poput slučaja u Banskoj) predstavlja pozitivnu dinamiku. No, jasno je da je nemoguće osigurati stabilnost sigurnosne situacije u regiji bez stvarnih koraka prema sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.
Napeta unutarnjopolitička situacija u Srbiji
Tragedija u Novom Sadu 1. studenog, kada je urušavanje nadstrešnice na rekonstruiranoj željezničkoj stanici uzrokovalo tragičnu smrt 15 osoba, izazvala je val masovnih prosvjeda. Do kraja godine veliki broj studentske mladeži sudjelovao je u prosvjednom pokretu, a deseci sveučilišta diljem zemlje bili su blokirani.
Skup 22. prosinca u središtu Beograda bio je najveći od Miloševićevog režima. Deseci tisuća studenata zajedno s građanima tražili su kažnjavanje odgovornih za novosadsku tragediju.
Rukovodstvo zemlje ove prosvjede smatra radije ne kao manifestaciju nezadovoljstva, već kao hibridni rat protiv Srbije. Pokušaji rukovodstva Srbije da traži podršku u Moskvi i Pekingu „u borbi protiv obojenih revolucija” mogu samo produbiti krizu sljedeće godine.
