Republika Kosovo uoči parlamentarnih izbora – Orhan Çeku

Uvod

Od 2008. godine Kosovo, nekadašnji dio socijalističke federacije Jugoslavije, neovisna je država koju je međunarodno priznalo više od 100 članica UN-a. Stvaranje nove države omogućeno je nakon političkog procesa pregovora, uz posredovanje i ovlaštenje UN-a, i posljedično uz Ahtisaarijev plan. Prema tom planu, koji su podržale SAD i većina zemalja EU, zastupnici Skupštine Kosova su 17. veljače 2008. proglasili Kosovo neovisnom i suverenom državom. Procesu dijaloga prethodila je međunarodna uprava Misije Ujedinjenih naroda, poznata kao UNMIK. Postavljeni su temelji gospodarskog oporavka i izgrađene demokratske institucije pod pokroviteljstvom UNMIK-a i uz sudjelovanje političkih predstavnika na Kosovu. Dio tih razvoja bila je izgradnja izbornog sustava, utemeljenog na najboljoj demokratskoj praksi. Od 2001. godine na Kosovu je održano osam legalnih izbornih procesa. Kao jedan od glavnih segmenata demokracije, na Kosovu slobodni parlamentarni izbori predstavljaju dimenziju političke zrelosti različitih političkih stranaka i pokreta u zemlji. Parlamentarni izbori 9. veljače za Republiku Kosovo predstavljaju važan politički zamah, kao proces koji nosi veliki značaj za budućnost zemlje i služi kao kontinuirani nastojanje države ka jačanju demokracije, njenih institucija i vladavina prava. Nova vlada će se suočiti s nizom izazova, koji pogađaju temelje države i prava građana ove zemlje, a to su: gospodarski rast, vladavina prava, sigurnost i proces dijaloga sa Srbijom uz posredovanje EU, kao i kao euroatlantske integracije. Važan dio integracija bit će članstvo u međunarodnim organizacijama, poput Vijeća Europe, Interpola, pa sve do UN-a i NATO-a, kao i proces približavanja EU. Nova vlada također će se suočiti s međunarodnim pritiskom da postigne obvezujuće političke sporazume sa Srbijom. Otvorena pitanja sa Srbijom, sukob u Ukrajini i nastojanja Rusije da utječe na Zapadni Balkan važni su izazovi s kojima se nova vlada mora jasno pozabaviti. Ova pitanja čine prisutnost NATO-a na Kosovu neizostavnom.

Parlamentarni izbori 9. veljače 2025.

Građani Kosova će 9. veljače krenuti prema glasačkim kutijama kako bi izabrali svoje predstavnike u zakonodavnoj instituciji – Skupštini Kosova. S obzirom na dinamiku političkih zbivanja posljednjih godina, ovi izbori bit će vrlo važni za budućnost zemlje. Uoči parlamentarnih izbora, Kosovo doživljava visoku političku dinamiku, s glavnim strankama koje sudjeluju u oštrom političkom natjecanju kako bi pridobile potporu građana. Središnje izborno povjerenstvo (SIP) izvršilo je potrebne pripreme za organizaciju ovih izbora. S tim u vezi, SIP je potvrdio birački spisak građana s pravom glasa. Prema podacima s ovog popisa, broj građana Kosova s ​​pravom glasa u ovom izbornom procesu je: 2.075.868 birača. Prema SIP-u, broj građana s pravom glasa na biračkim mjestima u Republici Kosovo je 1.970.944 birača, dok je broj građana koji su se registrirali za glasanje izvan Kosova: 104.924 birača. Broj birača registriranih izvan zemlje odražava stvarnost kosovskog društva, budući da je velik broj građana te zemlje emigrirao u zemlje Zapadne Europe. Iz popisa birača, koji je potvrdio SIP, uočena su odstupanja između stvarnog broja stanovnika i građana s pravom glasa. To je zbog činjenice da, prema preliminarnim podacima koje je objavila Kosovska agencija za statistiku 2024. godine, na Kosovu živi 1.586.659 stanovnika. Neusklađenost između biračkog popisa građana s pravom glasa i ukupnog stanovništva u zemlji utječe na izračun točnog postotka birača na izborima. Prema podacima SIP-a, na Općim parlamentarnim izborima 2021. godine, od potvrđenog biračkog spiska od 1.794.862 glasalo je 903.379 birača ili 48,78 posto. Na parlamentarnim izborima 9. veljače 2025. ne očekuje se izlazak više od 800.000 birača, što automatski smanjuje ukupni postotak.

Tijekom ovih izbora očekuje se jaka konkurencija između oporbenih stranaka PDK, LDK, AAK+NISMA za osvajanje glasova na uštrb glavnog političkog pokreta u zemlji, Pokreta za samoopredjeljenje (Lëvizja Vetëvendosje, LVV), čiji je čelnik Albin Kurti istovremeno aktualni premijer Kosova. Potonja stranka je na prošlim izborima (2021.) osvojila 50,280 odsto, što je čini prvom političkom strankom u povijesti parlamentarne demokracije na Kosovu koja je osvojila više od 50 odsto glasova. Parlamentarna većina predvođena LVV-om, prvi put od proglašenja neovisnosti, završila je puni četverogodišnji ustavni mandat (2021-2025). Glavna politička stranka u zemlji, Pokret za samoopredjeljenje (LVV), koju vodi karizmatični vođa, sadašnji premijer Albin Kurti, cilja na novi mandat, fokusirajući se na reforme pokrenute u zemlji kako bi mogli proširiti suverenitet na cijelo područje Kosova i ojačati sigurnosna i obrambena tijela i borbu protiv korupcije. LVV-u nije bila potrebna vladajuća koalicija s tradicionalnim oporbenim strankama na Kosovu. Vlada je bila u koaliciji sa zastupnicima nevećinskih manjina (Turci, Bošnjaci, Romi, Aškalije, Egipćani i Goranci), kojima je prema Ustavu zajamčeno 10 mjesta u Skupštini Kosova. Na izborima 9. veljače LVV je predstavio slogan „Čep me Čep” (S jednog kraja na drugi), dvosmislena fraza koja želi pokazati širenje suvereniteta u cijeloj zemlji i novu pobjedu s više od 50 odsto glasova.

S druge strane, Demokratska partija Kosova (PDK), koju su 1999. godine osnovali bivši čelnici OVK-a, a sada ju vodi bivši rap pjevač Memli Krasniqi, u nastojanju da reformira stranku, pokušava vratiti povjerenje biračkog tijela nudeći alternative u gospodarskoj i socijalnoj politici. PDK je svoj najveći rezultat ostvarila 2007. godine (34,3 odsto), predvođena čelnikom političkog direktorata OVK Hashimom Thaçijem, koji je vodio vladu u dva mandata i izabran za predsjednika zemlje u trećem mandatu. No, PDK je dio oporbe od 2019. Promjene u vodstvu i optužbe za ratne zločine protiv bivšeg predsjednika Thaçija i predsjednika Skupštine Kadrija Veselija, stavili su stranku, koja se poistovjećuje s oslobodilačkim ratom, u nepovoljnu situaciju. Na izborima 2021. izašla je kao druga najveća stranka u zemlji sa 17,009 odsto glasova. Na izborima 9. veljače ova stranka predložila je bivšeg ministra financija i sadašnjeg gradonačelnika Mitrovice Bedri Hamzu za premijera zemlje. Njihov slogan na ovim izborima je „Ma mirë“ (Bolje), kao da pokazuju da će pod njihovom upravom Kosovo biti bolje.

Druga važna stranka koja je prošla kroz političku tranziciju i uspone i padove jeste Demokratski savez Kosova (LDK). LDK, koji je osnovan 1989. godine kao politički pokret u kontekstu promjena koje su se događale u bivšoj Jugoslaviji, postavio je temelje pluralističke demokracije na Kosovu 90-ih godina. Predvođen pacifističkim vođom Ibrahimom Rugovom, LDK je do 2007. bio glavna politička snaga u zemlji. Nakon smrti predsjednika Rugove 2006. godine, LDK se podijelio na dvije stranke i izgubio važnost koju je nekada imao. Pod vodstvom sadašnjeg čelnika Lumira Abdixhikua, LDK promiče platformu usmjerenu na gospodarski razvoj i europsku integraciju, na premisama pod utjecajem desničarske orijentacije. Na izborima 2021. LDK je doživjela najveći pad od osnutka, osvojivši samo 12,731 posto glasova.

Druga važna stranka u zemlji je Alijansa za budućnost Kosova (AAK), koju je 2000. godine osnovao jedan od poznatih bivših vođa OVK Ramush Haradinaj. Lider AAK-a, Haradinaj, s podrškom u rasponu od 7-11odsto, uspio je dva puta biti izabran za premijera zemlje (2004-2005. u koaliciji s bivšim predsjednikom Rugovom i 2017-2019. u koaliciji s PDK-om). Za izbore koji će se održati 9. veljače 2025, AAK je formirao koaliciju sa Socijaldemokratskom inicijativom, koju vodi Fatmir Limaj, također poznati bivši zapovjednik OVK. Limaj se još 2013. odvojio od PDK-a i osnovao vlastitu političku stranku. AAK, zajedno sa Socijaldemokratskom inicijativom, postigao je koalicijski sporazum s Intelektualnim forumom E30, političkom skupinom sveučilišnih profesora u zemlji, i s Konzervativnom strankom. Ova koalicija, kroz glavni slogan „Direkt në NATO” (Ravno u NATO), kroz rezultate na izborima ima za cilj povećati svoj utjecaj u kreiranju politike na Kosovu, fokusirajući se na pitanja sigurnosti i regionalnog razvoja. Dio političke konkurencije je i „Koalicioni për Familjen” (Koalicija za obitelj) koja ima za cilj doseći izborni prag od 5 odsto potrebnih za parlamentarnu stranku. Politički program ove koalicije je služenje tradicionalnim obiteljskim vrijednostima.

S druge strane, stranke manjinskih zajednica teže preuzimanju Ustavom zajamčenih mandata. U tom kontekstu „Srpska lista” uz potporu službenog Beograda ostaje glavna politička snaga kosovskih Srba.

Političko okruženje i sigurnosna situacija

Tijekom četverogodišnje vladavine LVV-a političko okruženje bilo je prilično polarizirano napadima oporbe na Vladu i optužbama potonje na račun bivših vladajućih stranaka. Tijekom četverogodišnje vladavine LVV je uspjela eliminirati paralelne srpske strukture u sjevernom dijelu Kosova dobro organiziranim akcijama specijalnih jedinica kosovske policije. To se ujedno smatra i najvećim postignućem u četverogodišnjoj vladavini ove vlade. Takvo postupanje policije naišlo je na kritike međunarodne zajednice akreditirane u zemlji, posredstvom veleposlanika Kvinte (SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija). Ove zemlje i EU zahtijevale su da se između Prištine i Beograda vodi konstruktivan dijalog o svim otvorenim pitanjima i da Vlada Kosova ne poduzima jednostrane akcije. S druge strane, Beograd nije pokazao spremnost za provedbu Bruxelleskog temeljnog sporazuma (27. veljače 2023.) i Provedbenog aneksa Sporazuma, poznatog kao Ohridski sporazum (18. ožujka 2023.). Vladu su kritizirali i brojni domaći analitičari i novinari zbog kontinuiranog pritiska na medije i pravosuđe. Kurtijeva vlada nije mogla utjecati na gospodarski rast, ali je na temelju svog lijevo usmjerenog socijalnog programa dijelila financijsku pomoć raznim kategorijama građana (umirovljenicima, djeci do 16 godina i studentima).

Sigurnosna situacija na Kosovu ostaje neizvjesna, prvenstveno zbog teritorijalnih zahtjeva Srbije i financiranja paralelnih struktura od strane potonjih na Kosovu. Teroristički napad u selu Banjska (24. rujna 2023.) najbolji je dokaz nestabilnosti situacije s tendencijom pogoršanja. Prisutnost NATO-a u službi mira i sigurnosti za Kosovo i regiju je ključna.

Zaključak

Izbori koji će se održati 9. veljače 2025. ključni su za političku budućnost Kosova, s izazovima i prilikama koje zahtijevaju predanost i viziju svih stranaka koje sudjeluju.

Iako je oporba kritizirala četverogodišnju vladavinu premijera Kurtija, nedostatak snažnog vodstva i jasne platforme mogao bi utjecati na njihov izborni učinak. S druge strane, Kurtijev LVV ima za cilj kapitalizirati započete reforme, posebice s proširenjem suvereniteta na sjeverni dio Kosova. Međutim, izazovi koji dolaze s lošom reputacijom u vanjskoj politici i niskom razinom gospodarskog razvoja mogli bi utjecati na javnu percepciju i drastičan pad glasova. Izborni rezultati ostaju nepredvidivi, uz mogućnost postizbornog koaliranja, s obzirom da se ovoga puta ne očekuje ponavljanje rezultata LVV-a iz prethodnog četverogodišnjeg razdoblja. Stvaranje postizbornih koalicija bit će izazov, imajući u vidu političke razlike i osobne zamjerke čelnika glavnih političkih stranaka u zemlji. Neki od drugih izazova s ​​kojima će se suočiti sljedeća Vlada su:

– Nastavak procesa dijaloga sa Srbijom, koji ostaje osjetljivo pitanje, uz očekivanja pomaka u normalizaciji odnosa dviju država. U tom kontekstu, očekivanja od Trumpove administracije su velika.

– Održivi gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta prioriteti su svih strana s obzirom na visoku stopu nezaposlenosti i iseljavanje građana.

– Proces učlanjenja u međunarodne organizacije i europske integracije. Članstvo u organizacijama kao što su: Vijeće Europe, OESS, NATO, ali i ubrzanje procesa EU integracija još jedan je zajednički cilj, s fokusom na ispunjavanje zadatih kriterija.

Članci objavljeni u rubrici “Mišljenja” odražavaju osobno mišljenje autora i ne trebaju se smatrati službenim stavom Centra