- Studentski prosvjedi u Srbiji nastavljaju se i nakon ostavke vlade
Srbijanski studenti nastavljaju s blokadom sveučilišta i protestima na prometnim čvorištima tražeći odgovornost za krivce za tragediju koja se u Novom Sadu dogodila 1. studenoga, kada se srušila nadstrešnica na gradskom željezničkom kolodvoru i usmrtila 15 osoba.
Više od 60 odjela na pet državnih sveučilišta, dva privatna odjela i četiri strukovna fakulteta zatvoreno je zbog prosvjeda.
Od 30. do 31. siječnja stotine studenata iz Beograda marširalo je do Novog Sada, gdje su se 1. veljače pridružili skupu kojim su obilježili treći mjesec od dana tragedije. Prosvjednici u Novom Sadu nekoliko su sati blokirali dva mosta na Dunavu, dok je Most slobode ostao blokiran duže od jednog dana.
Studentskim prosvjedima pridružuju se učenici, profesori, nastavnici, građani, sindikati, javne organizacije koje zastupaju poljoprivrednike, odvjetnici, medicinari, prometnici, umirovljenici, umjetničke udruge, kao i vojni veterani.
Skupove potpore studentima organizira i srpska dijaspora u Europi, SAD-u i Kanadi.
Zahtjevi studenata ostaju nepromijenjeni. Riječ je o objavljivanju svih papira koji se tiču obnove novosadskog željezničkog kolodvora, odbacivanju optužbi protiv privedenih sudionika prethodnih prosvjeda, procesuiranju svih koji su napadali prosvjednike, te povećanju proračuna za visoko obrazovanje za 20 posto.
Vlasti vjeruju da su ispunile sve zahtjeve studenata, ali prosvjednici napominju da niti jedan nije ispunjen u potpunosti.
Studentski prosvjedi ne prestaju ni nakon ostavke premijera Miloša Vučevića.
Srbijanske vlasti trenutno su pred izborom – izabrati novu vladu, oslanjajući se na postojeću vladajuću većinu u parlamentu, ili raspisati prijevremene parlamentarne izbore.
- Hrvatska će vojno pomoći Ukrajini
Hrvatska vlada donijela je krajem siječnja odluku o 12. paketu vojne pomoći Ukrajini.
Predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelensky zahvalio je Hrvatskoj na najnovijem paketu pomoći u obraćanju objavljenom na društvenim mrežama.
Premijer Denys Shmyhal istaknuo je na sjednici vlade u Kijevu: „Hrvatska je jedan od naših važnih saveznika u Europi koji nam aktivno pomaže na raznim područjima. Prije svega, pružaju vojnu potporu. Hrvatska vlada odlučila je dodijeliti još jedan paket vojne i tehničke pomoći. U bliskoj budućnosti ovo će oružje ojačati našu vojsku na bojnom polju. Zahvalni smo hrvatskoj vladi i hrvatskom narodu na tome.“
Potkraj siječnja predsjednik ukrajinske vlade bio je u prvom službenom posjetu Zagrebu.
Nakon sastanka s ukrajinskim kolegom, hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je kako će hrvatska podrška Oružanim snagama Ukrajine ostati. Plenković je istodobno istaknuo da, „unatoč manipulacijama“, Ukrajina ne treba hrvatske vojnike u Ukrajini. Ukrajina treba gospodarsku i vojnu potporu kako bi zaštitila svoj teritorij, naglasio je.
Plenković je podsjetio da je udaljenost „Ukrajine od Hrvatske samo 400 kilometara, a od Rusije 1200“, te bi „svaki neuspjeh Ukrajine bio veliki rizik za ostatak Europe“.
„Naša politička potpora je čvrsta i dosljedna – na svim međunarodnim forumima i bilateralno. Podržavamo ih ekonomski, humanitarno, tehnički i vojno. To ćemo činiti i dalje jer smatramo da je to jedina ispravna politika. Kao žrtva agresije najbolje razumijemo što se Ukrajini događa“, istaknuo je Plenković.
- Od 5. svibnja Izrael otvara bezvizni pristup građanima Kosova
Odluka je donesena četiri godine nakon što je Izrael priznao državu Kosovo i uspostavio diplomatske odnose s tom zemljom.
„Od 5. svibnja 2025. državljani Kosova moći će putovati u Izrael kao turisti bez vize”, izjavila je izraelska veleposlanica na Kosovu Tamar Ziv.
Izrael je priznao Kosovo 1. veljače 2021. nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma.
Dokument službenog naziva Sporazum o ekonomskoj normalizaciji između Kosova i Srbije, u dvije verzije za kosovsku i srpsku stranu, potpisali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji premijer Kosova Avdula Hoti 4. rujna 2020. u Bijeloj kući u nazočnosti tadašnjeg i sadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Normalizacija između Izraela i Kosova bila je dio Washingtonskog sporazuma.
Kosovo potpisuje sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Europske udruge za slobodnu trgovinu (EFTA).
EFTA uključuje Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.
Dogovor je postignut nakon više od dvije godine pregovora.
Ceremonija potpisivanja održana je na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.
Članice EFTA-e i kosovski premijer Albin Kurti rekli su da će sporazum biti obostrano koristan.
Roba podrijetlom s Kosova izvozit će se u zemlje EFTA-e, a lokalne tvrtke bit će oslobođene plaćanja carine na nju. Do sada su kosovski proizvođači morali plaćati do 10 posto dodatne carine.
Trgovina između država EFTA-e i Kosova brzo raste od 2008, dosegnuvši više od 176 milijuna eura u 2023. Glavni izvoz EFTA-e na Kosovo u 2023. uključivao je vozila, farmaceutske proizvode, opremu i duhan. Iste godine, kosovski izvoz u zemlje EFTA-e sastojao se uglavnom od namještaja, plastike, proizvoda od željeza i čelika, kao i proizvoda od drva.
- Vijeće EU imenovalo Sørensena za posebnog predstavnika za dijalog Beograda i Prištine
Danski diplomat preuzeo je dužnost 1. veljače s početnim mandatom od 13 mjeseci.
Očekuje se da će se Peter Sørensen fokusirati isključivo na dijalog Beograda i Prištine, dok je njegov prethodnik Miroslav Lajčák iz Slovačke bio zadužen i za druga regionalna pitanja.
Lajčaku je mandat istekao 31. siječnja.
Dijalog između Kosova i Srbije pod vodstvom EU-a, koji je započeo 2011, još nije doveo do pune provedbe postignutih sporazuma. Zadatak novog posebnog predstavnika Europske unije bit će promicanje sveobuhvatne normalizacije između Srbije i Kosova, prvenstveno kroz provedbu Sporazuma o putu normalizacije i Provedbenog aneksa, usvojenog u veljači i ožujku 2023. uz posredovanje EU. S obzirom na izazovne uvjete za nagodbu Beograda i Prištine, koji su zakomplicirani parlamentarnom kampanjom na Kosovu i velikim protuvladinim prosvjedima u Srbiji, politički stručnjaci očekuju mali napredak u dijalogu, posebice na početku mandata Petera Sørensena.
- Crna Gora nastavlja istragu o ratnim zločinima iz 1990-ih
Specijalno državno tužiteljstvo (SDT) u Crnoj Gori najavilo je nastavak istrage o ratnim zločinima počinjenim na području Crne Gore tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
Planira revidirati četiri slučaja: logor za hrvatske ratne zarobljenike u Morinju (Boka Kotorska); ubojstva i protjerivanje muslimanskog (bošnjačkog) stanovništva u Bukovici kod Pljevalja; zasjeda na konvoj albanskih izbjeglica s Kosova u Kaluđerskom Lazu (Rožaje) u kojoj su poginule 22 osobe; te deportacija nekoliko desetina bošnjačkih izbjeglica u Republiku Srpsku (Bosna i Hercegovina), gdje je apsolutna većina njih ubijena.
U slučaju logora Morinj ranije su osuđene četiri osobe; svi osumnjičenici u ostalim slučajevima su oslobođeni.
Sada su uspostavljeni posebni istražni timovi koji će pregledati slučajeve u svjetlu novih dokaza iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, nasljednika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Podaci Mehanizma su uručeni Specijalnom tužilaštvu Crne Gore u septembru 2024. godine.
Istraga ratnih zločina iz 1990-ih i privođenje počinitelja pravdi važno je područje za osiguranje uspjeha pregovora Crne Gore s Europskom unijom u okviru poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
