- Na Kosovu su 9. veljače održani parlamentarni izbori
Prema preliminarnim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, nakon prebrojanih 99,72% glasačkih listića, Pokret Samoopredjeljenje (Vetëvendosje, VV), predvođen premijerom Albinom Kurtijem, dobio je 40,84% glasova.
Demokratska partija Kosova (Partia Demokratike e Kosovës, PDK) osvojila je drugo mjesto sa 22,05%, a slijedi je Demokratski savez Kosova (Lidhja Demokratike e Kosovës, LDK) sa 17,67%, dok je Alijansa za budućnost Kosova (Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës, AAK) na četvrtom mjestu sa 7,45% glasova.
Albin Kurti proglasio je pobjedu svoje stranke, rekavši da će „pobjednička koalicija formirati novu vladu i nastaviti dobar posao“. Međutim, Vetëvendosje nije osiguralo apsolutnu većinu u parlamentu od 120 mjesta, s rezultatom koji je bio oko 10% slabiji nego na prethodnim izborima 2021. Dakle, za formiranje vlade, VV treba izgraditi koaliciju s drugim strankama koje su trenutno u oporbi.
Vodeća stranka kosovskih Srba, Srpska lista koju podržava Beograd, objavila je da je osvojila svih deset mjesta u parlamentu namijenjenih srpskoj zajednici.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već je čestitao pobjedu Srpskoj listi i srpskom narodu na Kosovu i Metohiji.
No, za sada nije poznato hoće li Srpska lista osvojiti svih 10 mandata. Prema sadašnjem proračunu Središnjeg izbornog povjerenstva, stranka ima samo devet mandata. Jedan zastupnički mandat iz srpske kvote mogao bi pripasti stranci „Za slobodu, pravdu i opstanak“ Nenada Rašića, koji obnaša dužnost ministra zajednica i radi u vladi Albina Kurtija. Rašić se smatra političarem koji je više lojalan Prištini nego Beogradu.
Za 120 mjesta u kosovskom parlamentu natjecalo se ukupno 1.280 kandidata s 28 izbornih lista. Pravo glasa imalo je 2.075.868 birača, od kojih je 104.924 registrirano za glasovanje u inozemstvu.
Odaziv birača bio je 41 posto, što je manje od izlaznosti na prethodnim izborima, tadašnjih 46,9 posto.
Unatoč zabrinutosti zbog potencijalne destabilizacije, glasovanje i cjelokupna predizborna kampanja protekli su u relativno mirnoj atmosferi. No, prebrojavanje glasova zasjenilo je privremeno gašenje servera Središnjeg izbornog povjerenstva zbog tehničkog kvara. Kosovsko tužiteljstvo istražuje moguće nezakonito uplitanje.
- Protuvladini protesti u Srbiji se nastavljaju
Sudionici studentskog prosvjeda blokirali su u nedjelju 9. veljače most u glavnom gradu Srbije, Beogradu, kao i prometnice diljem zemlje, obilježavajući 100 dana od urušavanja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, prilikom čega je poginulo 15 osoba.
Veliki broj Beograđana pridružio se studentima tijekom sedmosatne blokade mosta Gazela preko rijeke Save u glavnom gradu Srbije.
Istovremeno, u Novom Sadu je trajala trosatna blokada ključnih prometnica. Na mjestu prosvjeda crvenom bojom je ispisano „Nakon 100 dana nitko nije odgovarao“.
Studenti u gradu Nišu također su blokirali naplatnu rampu na ulazu u grad.
U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić započeo je obilazak regija u zemlji, okupljajući pristaše u raznim gradovima i selima na skupove.
Dana 8. veljače, dok je putovao svojim automobilom u konvoju, pukla mu je jedna guma na vozilu. Provladini tabloidi i dužnosnici opisali su incident kao „pokušaj atentata koji su organizirali prosvjednici“.
Kako je poznato, u Srbiji se već više od tri mjeseca svakodnevno održavaju prosvjedi nakon što se srušila nadstrešnica na novosadskom željezničkom kolodvoru, što je dovelo do 15 mrtvih. Prosvjede predvode studenti koji traže institucionalnu odgovornost i transparentnu istragu nesreće. Studenti prije svega zahtijevaju otkrivanje svih informacija vezanih uz ugovore o obnovi novosadskog kolodvora i kažnjavanje svih odgovornih za tragediju za koju smatraju da je uzrokovana nepotizmom i korupcijom unutar aktualne vlasti.
Srbijanski premijer Miloš Vučević je 28. siječnja usred prosvjeda najavio ostavku, što znači da će svi članovi vlade privremeno obnašati dužnost v.d.
- U Europskom parlamentu održana je rasprava o krizi u Srbiji
Europski parlament održao je 11. veljače plenarnu raspravu u Strasbourgu na temu političke krize u Srbiji. Sjednici je prisustvovalo i izaslanstvo Vlade Srbije.
Adam Szłapka, ministar za pitanja Europske unije u Poljskoj, predstavljajući zemlju koja trenutno predsjedava blokom, izjavio je da svi građani Srbije imaju pravo na slobodu okupljanja na svim razinama. Istaknuo je brojne incidente i poručio da će EU nastaviti pozorno pratiti situaciju. „Podržavamo srpski narod na njegovom europskom putu. I dalje ćemo biti pažljivi u procjeni političke situacije u zemlji i nastavit ćemo olakšavati proces pristupanja Srbije EU, koji bi se trebao temeljiti na reformama. Vladavina prava, pravna sigurnost i temeljna ljudska prava su glavne vrijednosti na kojima se temelji Europska unija“, rekao je Szłapka.
Marta Kos, europska povjerenica za proširenje, ustvrdila je da Europska komisija pomno prati događanja u Srbiji, uključujući i tekuće studentske prosvjede koji su dobili široku podršku civilnog društva. Kos je pozvala Beograd na uključiv dijalog, u kojem će sudjelovati sve zainteresirane strane. „To će ojačati srpsko društvo i ojačati srpsku budućnost u EU. Potpora Srbiji na njenom putu u EU i njenom pristupanju EU i dalje je prioritet Europske komisije. Međutim, proces stjecanja članstva u Europskoj uniji uključuje reforme, koje učvršćuju naše vrijednosti ne samo u zakonodavstvu, već i u praksi“, rekla je ona, dodajući da integracija u EU sugerira rješenja za neka od pitanja koja zagovaraju prosvjednici.
Tonino Picula (Hrvatska), izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju i član Europskog parlamenta (MEP) iz redova Socijaldemokrata (SDP) objasnio je da su prosvjedi rezultat općeg nezadovoljstva vladavinom prava u Srbiji. Istaknuo je potrebu potpore EU za mlade koji traže bolju budućnost za svoju zemlju.
Vladimir Prebelič (Slovenija, Zeleni/EFA) ustvrdio je da su demokracija, vladavina prava i ljudska prava temelj EU. „To su vrijednosti za koje se mladi u Srbiji hrabro bore. Bune se protiv sistematske korupcije i traže vlast koja poštuje njihova demokratska prava. Tragedija u Novom Sadu potresla je srpsko društvo i Europa ne treba šutjeti“, upozorio je Prebelič.
Gordan Bosanac, zastupnik iz Hrvatske i europarlamentarac iz redova Zelenih, kritizirao je nedavni posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Srbiji, gdje je pohvalila napredak te zemlje. „Kakva obmanjujuća izjava. Podržala je pogrešnu stranu, naštetila procesu pridruživanja. Dva mjeseca kasnije ulice su pune studenata i građana koji dižu glas protiv dubokih problema vladavine prava i demokracije. Sada nije vrijeme za inkluzivan dijalog s autokratom – vrijeme je za podršku studentima“, rekao je Bosanac.
U međuvremenu, Annemária Vicsek, zastupnica u Europskom parlamentu iz Patriota za Europu (PFE), iz stranke Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbána i članica srbijanskog Saveza vojvođanskih Mađara, pozvala je europarlamentarce da budu objektivni i poštuju suverenitet Srbije. „Prosvjedi traju tjednima, potaknuti tragičnim incidentom — urušavanjem nadstrešnice željezničkog kolodvora. Odgovornost za ovu tragediju već je utvrđena“, rekla je Višek, dodajući da dugotrajni prosvjedi pogađaju studente i učenike. „Vrlo je teško objektivno procijeniti situaciju. Građani imaju demokratsko pravo na okupljanje. Ali kao političarka, smatram da se ta pitanja trebaju rješavati u parlamentu, a ne na ulici“, dodala je.
Slovenski zastupnik Matjaž Nemec (S&D) zaključio je riječima: „Rješenje je tehnička vlada koja će organizirati demokratske izbore. Ono što se događa u Srbiji rezultat je sustavnog kršenja temeljnih prava i EU to ne bi smjela ignorirati“.
- Gradonačelnik Tirane uhićen pod sumnjom za korupciju
Gradonačelnik Tirane Erion Veliaj uhićen je zbog sumnje na korupciju odlukom Ureda specijalnog tužitelja Albanije za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK).
Još u prosincu 2024. doznalo se da je Specijalno tužiteljstvo otvorilo istragu protiv gradonačelnika Tirane. U početku se slučaj odnosio samo na pasivnu korupciju, ali su na temelju prikupljenih dokaza optužbe proširene. Sada je Erion Veliaj također osumnjičen za aktivnu korupciju i pranje novca iz kriminalnih aktivnosti. Tužiteljstvo ga tereti da je organizirao složenu shemu podmićivanja i pranja novca preko mreže nevladinih organizacija i tvrtki pod kontrolom njegove supruge i brata.
Gradonačelnik Veliaj nalazio se u općinskoj zgradi kada su ga 10. veljače priveli agenti Državnog istražnog ureda. Supruga Eriona Veliaja stavljena je u kućni pritvor. Pretresi su obavljeni u njenom uredu, kao i u nekretninama koje pripadaju Veliajevom bratu.
Erion Veliaj, 45-godišnji gradonačelnik Tirane, jedna od ključnih figura vladajuće Socijalističke partije. Političku karijeru započeo je prije 20 godina i gradio ju je na antikorupcijskoj inicijativi koju su poduprli donatori. Nekoć je smatran vjerojatnim budućim čelnikom Albanije. Uhićenje Eriona Veliaja moglo bi značajno utjecati na rejting Socijalističke partije Edija Rame uoči parlamentarnih izbora u svibnju ove godine i, šire, utjecati na unutarnju političku situaciju u Albaniji.
- Studenti u Sarajevu traže procesuiranje krivaca za katastrofalne posljedice prošlogodišnjih poplava
Tisuće studenata i građana okupilo se 10. veljače na prosvjedu ispred Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu tražeći podizanje optužnica protiv odgovornih za katastrofalne posljedice poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu početkom listopada prošle godine.
Prosvjednici su naglas čitali imena žrtava prirodne katastrofe, pozivajući na „pravdu za njih“. „Četiri mjeseca su prošla, a za njihovu smrt nitko ne odgovara. Ovaj sustav ubija, a mi se onda čudimo zašto mladi odlaze iz zemlje“, rekao je jedan od studenata obraćajući se prosvjednicima.
Obilna kiša izazvala je poplave i odrone koji su u noći na 4. listopada uništili mnoge kuće, ceste i mostove u Hercegovini i srednjoj Bosni. Katastrofa je odnijela živote 27 ljudi. Najviše poginulih – devetnaest osoba – stradalo je u selu Donja Jablanica zbog odrona, za koji se pretpostavlja da je nastao nakon urušavanja ilegalnog kamenoloma.
Traže i odgovornost onih koji nisu preventivno djelovali kako bi izbjegli smrt, kao i reviziju dozvola za sve kamenolome koji rade u Bosni i Hercegovini.
Prosvjednici također pozivaju na objavljivanje informacija o trošenju sredstava kako iz proračuna Federacije BiH tako i donacija primljenih za sva poplavljena područja.
Jedan od zahtjeva prosvjednika je i kažnjavanje odgovornih za rad ilegalnog kamenoloma u Donjoj Jablanici.
Vlasti Federacije BiH ranije su navele da je mogući uzrok velikog broja stradalih u Donjoj Jablanici urušavanje kamenoloma na selo. Iz Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanskog kantona u Federaciji BiH priopćeno je da su u tijeku istražne radnje kako bi se utvrdilo postojanje osnova sumnje u počinjenje kaznenog djela. „Hoće li biti podignuta optužnica ovisit će o rezultatima istrage, vještačenjima i dokazima“, priopćilo je tužiteljstvo 10. veljače.
Prosvjed u Sarajevu postao je jedan u nizu studentskih demonstracija koje su se nedavno proširile Zapadnim Balkanom.
U Srbiji se nastavlja blokada sveučilišta u cijeloj zemlji, a i dalje se održavaju velika studentska okupljanja zbog kobnog urušavanja nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru. Glavni zahtjev prosvjednika je kažnjavanje odgovornih za tragediju.
U Crnoj Gori od početka godine prosvjeduju studenti tražeći ostavke ministara iz vladinog sigurnosnog bloka nakon masovnog ubojstva na Cetinju 1. siječnja ove godine.
