- Zoran Milanović prisegnuo kao predsjednik Hrvatske
Zoran Milanović prisegnuo je 18. veljače za svoj drugi petogodišnji mandat predsjednika Republike Hrvatske.
Milanoviću je drugi mandat omogućila sigurna pobjeda na izborima u siječnju 2025, kada je osvojio oko 75 posto glasova, pobijedivši Dragana Primorca iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Milanovića je poduprla Socijaldemokratska partija lijevog centra (SDP), najveća oporbena stranka u zemlji.
Predsjednik Milanović je, nakon prisege, u svom nastupnom govoru pozvao na očuvanje mira i sigurnosti građana kao temeljnu zadaću državnih institucija, rekavši da teška vremena nisu pala na pleća najslabijih. Milanović je istaknuo i da je „samo i isključivo nama stalo do naše zemlje”, te da se trebamo prestati zanositi iluzijama da će netko izvana brinuti o nama kad su teška vremena.
Govoreći o globalnoj krizi, rekao je: „Na nama je da razvijemo nacionalnu politiku koja će najbolje služiti našim interesima u ovom novom svijetu, ovoj novoj paradigmi; Mir, sigurnost i dostojanstvo hrvatskog naroda ne mogu i neće biti žrtvovani nečijim privatnim ambicijama ili fiksacijama.” U svom nastupnom govoru predsjednik Milanović također je istaknuo kako Hrvatska vojska mora biti sposobna zaustaviti napade na suverenitet i teritorijalnu cjelovitost, te ispuniti sve preuzete obveze.
Među uzvanicima na svečanosti bila su tri bivša predsjednika, četiri potpredsjednika Sabora, zapovjednici Oružanih snaga na čelu s načelnikom Glavnog stožera, čelnici sigurnosno-obavještajnih službi, predstavnici vjerskih zajednica, čelnici političkih stranaka koje su u predizbornoj kampanji podržale predsjednika Milanovića, te generali Domovinskog rata (Domovinski rat).
Svečanosti nije nazočio niti jedan predstavnik vladajuće stranke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Iako su premijer i predsjednik Sabora dobili službene pozivnice, nisu došli na svečanost.
HDZ-ov bojkot inauguracije dokaz je duboke političke podijeljenosti u zemlji. Tijekom prvog mandata, predsjednik je imao napete odnose s premijerom Andrejom Plenkovićem, čelnikom HDZ-a. Konkretno, Milanović je u više navrata kritizirao hrvatsku vladu zbog njenog stava o vojnoj pomoći Kijevu i blokirao sudjelovanje hrvatskog vojnog osoblja u programima EU i NATO-a za potporu Ukrajini.
- SAD bi mogle smanjiti svoju prisutnost na Kosovu – BILD
Prema BILD-u, Zapadne sigurnosne službe i političari strahuju da bi američko-ruski pregovori mogli prekinuti prisutnost američkih trupa u većem dijelu Europe.
Prema članku BILD-a (od 19. veljače), povlačenje američkih trupa s Kosova je moguće, a Italija se, navodno, već priprema za ovaj scenarij.
Trenutačno je više od 4.600 vojnika KFOR-a iz 28 zemalja raspoređeno na Kosovu. Najviše ih je iz Italije, zatim iz SAD-a, Mađarske i Turske.
Unatoč pretpostavkama BILD-a, Pentagon je hladnokrvno reagirao na zahtjev regionalnih medija, niti potvrdivši niti demantirajući moguće povlačenje trupa s Kosova. „Danas nemamo novih informacija o raspoređivanju američkih trupa u Europi“, priopćilo je američko ministarstvo obrane.
Usred alarmantnih izvješća, zamjenik zapovjednika NATO Savezničkih snaga za reagiranje (ARF) i talijanskog Korpusa za brzo raspoređivanje (NRDC-ITA), general bojnik Eldon Millar posjetio je Kosovo.
Millar je posjetio ključne lokacije KFOR-a: KFOR-ov stožer Priština Camp Film City, regionalno zapovjedništvo Zapad (kamp „Villaggio Italia”), multinacionalnu specijaliziranu jedinicu (KFOR-MSU) i most na rijeci Ibar u Mitrovici, te Regionalno istočno zapovjedništvo (kamp Bondsteel).
Tijekom posjeta, zapovjednik KFOR-a general bojnik Enrico Barduani iznio je svoje stavove i ocjene aktualne sigurnosne situacije na Kosovu i regiji općenito, dok je general bojnik Millar govorio o sposobnostima ARF-a i operativnoj spremnosti ove formacije.
„Posjet je naglasio kontinuiranu predanost snaga NATO-a održavanju sigurnosti i stabilnosti na Kosovu“, rekao je KFOR.
- Srbija usvojila „Narodnu deklaraciju o Vojvodini”
„Narodna deklaracija o Vojvodini” potpisana je na skupu povodom proslave Dana državnosti Srbije u Sremskoj Mitrovici u Autonomnoj pokrajini Vojvodini. Očekuje se da će parlament usvojiti dokument u narednom periodu.
Prema Deklaraciji, „Vojvodina je izraz europskih vrijednosti, zajednica svih građana koji žive na području Autonomne pokrajine, baš kao što je i neodvojivi dio nacionalnog, političkog, ustavnog i kulturnog identiteta moderne Srbije… Kao što nema Srbije bez Vojvodine, tako ni Vojvodina ne može postojati izvan Srbije.”
Početak masovnih prosvjeda potaknuo je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegove suradnike da govore o „suprotstavljanju vojvođanskom separatizmu”. „Pobornici vojvođanskog separatizma žele daljnji raspad Srbije”, rekao je Vučić na skupu u Sremskoj Mitrovici 15. veljače, istog dana kada su organizirani najveći studentski prosvjedi u Kragujevcu. Srbijanski predsjednik je slične poruke poslao i tijekom nedavnog posjeta drugim regijama.
Temu o „separatizmu u Vojvodini” zvanični Beograd ponovno je pokrenuo unatoč činjenici da nema naznaka značajnije podrške separatizmu među lokalnim stanovništvom Vojvodine. Ni na jednoj razini vlasti u Srbiji nema političkih niveličara koji bi se zalagali za veći stupanj autonomije Vojvodine, a status pokrajine tijekom prosvjeda uopće nije spominjan.
Komentirajući narativ Vučićeve vlade o Vojvodini, Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam u Novom Sadu, rekao je za European Western Balkans da je „ničim izazvana hajka na separatiste u Vojvodini i usvajanje Vojvođanske deklaracije na mitingu u Sremskoj Mitrovici dobro poznata metoda Miloševićeve ere — stvarate lažni problem koji skreće pažnju sa pravog problema”. Prema njegovom mišljenju, s jedne strane, Deklaracijom se želi skrenuti pažnja studentskih prosvjeda na izmišljenu prijetnju vojvođanskim separatizmom, a s druge strane želi se unijeti razdor među samim studentima.
- Srbija i Rusija jačaju saradnju
Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić boravio je u posjetu Moskvi.
Nakon sastanka sa srbijanskim kolegom, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je „zadovoljan rezultatima pregovora”, te da se „suradnja Srbije i Rusije nastavlja u svim ključnim područjima”.
Jedna od glavnih tema razgovora dvojice ministara bila je energetska suradnja.
Lavrov je rekao da su Rusija i Srbija dogovorile nastavak suradnje kako bi izbjegle štetu od američkih sankcija prema NIS-u („Naftna industrija Srbije”), koji je većinom u vlasništvu ruskih kompanija.
Razgovaralo se i o opskrbi plinom. Kao što je poznato, Rusija pokriva 85 posto potreba srbijanskog gospodarstva za ovim energentom, ali sadašnji ugovor za isporuku ruskog plina Srbiji uskoro ističe.
Govoreći o suradnji Beograda i Moskve, ministar Đurić istaknuo je kako je Srbija na europskom putu, ali neće „zaboraviti niti zanemariti svoje tradicionalno prijateljstvo” te će nastaviti razvijati konstruktivne odnose s Ruskom Federacijom i drugim članicama međunarodne zajednice.
Đurić je podsjetio da je Srbija jedina europska zemlja koja nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji. „Predsjednik Vučić ponovio je naš stav da to nećemo učiniti, nastavit ćemo se ponašati principijelno i u skladu s povijesnim karakterom naših odnosa”, istaknuo je.
Na sastanku s potpredsjednikom Vijeća Federacije Savezne skupštine RF Konstantinom Kosačevom, ministar Đurić najavio je da će predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić posjetiti proslavu Dana pobjede u Moskvi u svibnju ove godine. To je još jedan dokaz da Srbija poštuje, cijeni i ne zaboravlja cijenu koju su sovjetski i ruski narod platili za slobodu ne samo svoje zemlje, već i Srbije i Europe, dodao je.
Gotovo istovremeno sa srbijanskim ministrom vanjskih poslova, Moskvu je posjetio i potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin, gdje se sastao sa sekretarom Vijeća sigurnosti RF Sergejem Šojguom.
„Potvrđeno je kategorično odbijanje stranog uplitanja u unutarnje poslove suverenih država. Ruska strana izrazila je spremnost da i dalje podržava bratski narod Srbije u očuvanju stabilnosti. Strane su se dogovorile da će intenzivirati međuresorni dijalog u cilju suprotstavljanja „obojenim revolucijama“, priopćila je Vlada Srbije. Vulin i Šojgu dogovorili su i nastavak kontakata preko Vijeća sigurnosti Ruske Federacije u interesu jačanja tradicionalnih prijateljskih veza Srbije i Rusije, kao i naroda dviju država, navodi se u priopćenju.
- Srbija će otvoriti ambasadu u Latviji
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić boravila je 18. veljače u službenom posjetu Latviji, gdje se sastala s predsjednikom te zemlje i predsjednikom Sejma.
Glavna vijest posjeta bila je potvrda otvaranja Veleposlanstva Srbije u Rigi — diplomatskom središtu zemlje u cijeloj baltičkoj regiji.
Prema riječima Brnabić, podrška Latvije važna je Srbiji na putu ka Europskoj uniji. „Strateški prioritet Srbije je punopravno članstvo u EU. Imamo ambiciozan cilj – završiti sve potrebne reforme do kraja 2026. godine”, rekla je.
Posjet Ane Brnabić Rigi i njezine proeuropske izjave unatoč intenziviranim kontaktima članova srbijanske vlade s visokim ruskim dužnosnicima još su jedna ilustracija višesektorske politike aktualnih srbijanskih vlasti.
- Suđenje Dodiku
Tužiteljstvo BiH traži maksimalnu kaznu do pet godina zatvora i 10 godina zabrane obnašanja javnih i političkih dužnosti za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i bivšeg vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića.
Dodik i Lukić su optuženi da su prekršili odluku visokog predstavnika Kristijana Šmita iz srpnja 2023. godine, kojom je zabranjeno stupanje na snagu Zakona Narodne skupštine BiH o neprimjenjivanju presuda Ustavnog suda BiH. Unatoč tome, Dodik je ukaz potpisao, a Lukić ga objavio u Narodnim novinama.
Presuda bi mogla biti prekretnica za političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Bude li Dodik osuđen, izgubit će mogućnost obnašanja javne dužnosti, a time će se lider bosanskih Srba, koji uživa apsolutno povjerenje Beograda i samog predsjednika Aleksandra Vučića, i službeno naći izvan političkih procesa u BiH.
Uoči konačne odluke suda, koja će biti objavljena za nekoliko dana, čelništvo Republike Srpske upozorilo je na moguće „radikalne odluke” u slučaju osuđujuće presude. „Narodna skupština RS-a, Vlada RS-a i sve institucije RS-a postupit će tako da će na svaku presudu Suda BiH donijeti radikalne odluke”, navodi se u priopćenju. Odlučeno je da Narodna skupština RS-a bude u stalnom zasjedanju, a Vlada RS-a će hitno na sjednici procijeniti političko-sigurnosnu situaciju.
