- Republika Srpska zabranila je djelovanje policijskih i pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine na svom teritoriju
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je 27. veljače na posebnoj sjednici hitne zakone kojima se tijelima za provođenje zakona i pravosuđа Bosne i Hercegovine zabranjuje djelovanje na teritoriju RS. Tu spadaju Sud BiH, Vrhovni sud BiH, Tužiteljstvo BiH i SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu), koje NSRS vidi kao „izvanustavne institucije BiH“. Usvojen je i zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Republike Srpske, prema kojima je za neprovođenje odluka institucija Republike Srpske u institucijama BiH ili tijelima lokalne samouprave predviđena kazna zatvora do pet godina.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je 5. ožujka ukaz o utvrđivanju zakona usvojenih na posebnoj sjednici NSRS. Usvojenim zakonima vraćaju se agencijska i ustavna nadležnost Republike Srpske, rekao je Dodik nakon potpisivanja zakona.
Zakoni su odmah objavljeni u Službenom glasniku RS i time su stupili na snagu.
Ministrica uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić proglasila je važećim zakone usmjerene na zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske i prava i sloboda njenih građana.
Istodobno, promatrači primjećuju da su zakoni usvojeni nakon što je Sud BiH 26. veljače osudio predsjednika RS Dodika na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Također mu je šest godina zabranjeno obnašati dužnost predsjednika.
Potpredsjednik Republike Srpske, bosanskohercegovački političar Ćamil Duraković, komentirajući donošenje zakona u RS-u, rekao je da je Dodik „de facto izvršio državni udar i odvojio Republiku Srpsku od BiH”.
Duraković je naglasio da će sljedeći korak biti apelacija Ustavnom sudu BiH i sudska odluka. „Tek tada ćemo vidjeti imamo li državu ili ne. Tek tada ćemo vidjeti da li imamo međunarodnu zajednicu koja je dužna da štiti mir i Dejtonski mirovni sporazum ili ne”, rekao je potpredsjednik Republike Srpske.
Stručnjaci nisu mogli jasno odrediti kako će u praksi izgledati primjena novih zakona RS-a, ali su složni u jednom: stvoren je pravni vakuum koji se može popuniti samo odlukom Ustavnog suda BiH. Ukoliko Republika Srpska ne bude poštovala presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Bosni i Hercegovini će trebati pomoć međunarodne zajednice da riješi to pitanje.
- Prosvjed opozicije u Skupštini Srbije
Prvu sjednicu redovnog, proljetnog zasjedanja Skupštine Srbije 4. ožujka obilježili su brojni incidenti. Nakon utvrđivanja dnevnog reda, na kojem je trebalo raspravljati o vladinim prijedlozima zakona, oporbeni zastupnici su u dvorani za sjednice palili dimne bombe, baklje, puhali vuvuzele i zviždaljke, te gađali jajima i bocama. Također, došlo je do guranja, pa čak i tučnjave među zastupnicima, a predsjednica Sabora Ana Brnabić polivena je vodom. Pogođena su tri zastupnika iz vladajuće većine. Konkretno, jednoj zastupnici, koja je u osmom mjesecu trudnoće, pozlilo je, a druga zastupnica doživjela je moždani udar.
Oporbeni zastupnici prosvjedovali su protiv dnevnog reda sjednice koji je usvojila vladajuća većina. Vlada, koja je nakon ostavke premijera Miloša Vučevića u veljači ove godine faktički u tehničkom mandatu, neće davati prijedloge zakona, tvrde u oporbi. Dakle, Sabor bi trebao raspravljati samo o ispunjenju zahtjeva studenata koji prosvjeduju već nekoliko mjeseci, ali i službeno prihvatiti ostavku premijera Vučevića.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izgrede u srbijanskom parlamentu nazvao je „huliganskim činom“ i zatražio da odgovorni za nasilje u dvorani odgovaraju u skladu sa kaznenim zakonom.
Nakon burnog početka proljetnog zasjedanja, Skupština Srbije nastavila je s radom 5. ožujka. Institucije „neće ustuknuti pred divljaštvom i terorizmom“, rekla je predsjednica Skupštine Ana Brnabić.
Na sjednici bi trebalo biti odlučeno o ostavci premijera Miloša Vučevića, no, kako je izvijestila Brnabić, to će biti učinjeno nakon što se završi rasprava po svim točkama dnevnog reda.
Većina oporbenih zastupnika ne sudjeluje na sjednicama. Šef kluba zastupnika Zeleno-lijevog fronta Radomir Lazović rekao je da oporbeni zastupnici ne sudjeluju u radu Sabora, kako ne bi doprinijeli stvaranju „lažne slike normalnosti“.
EU je osudila događaje u srbijanskom parlamentu 4. ožujka, izražavajući duboku zabrinutost zbog neregularnosti i nasilja u parlamentu, priopćila je Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS). Parlament bi trebao biti mjesto demokratske rasprave, koja je u interesu svih građana i treba u potpunosti odigrati svoju ulogu, stoji u priopćenju.
Europska povjerenica za proširenje, Marta Kos, također je izrazila zabrinutost zbog incidenata i nasilja u srbijanskom parlamentu. Pozvala je na deeskalaciju, stvaranjem uvjeta za uključiv dijalog sa svim sudionicima.
Pod pritiskom Bruxellesa, Beograd bi se mogao uključiti u dijalog s oporbom. U tom slučaju, nije isključeno da bi se, kao rezultat političkog konsenzusa, mogli raspisati prijevremeni parlamentarni izbori.
- Mađarska i Sjeverna Makedonija za jačanje suradnje
Sjeverna Makedonija i Mađarska će još tješnje surađivati na bilateralnoj osnovi. Izjavili su to premijeri dviju zemalja Viktor Orbán i Hristiyan Mickoski u Budimpešti, gdje je 3. i 4. ožujka održan summit mađarsko-makedonske vlade.
Orbán je istaknuo da Sjeverna Makedonija, Mađarska i Srbija pripadaju istoj gospodarskoj regiji, teritoriju koji bi mogao biti zajednička gospodarska zona s ogromnim gospodarskim potencijalom. No budući da su Sjeverna Makedonija i Srbija izvan EU-a, suradnja se može osigurati samo razvojem intenzivnih bilateralnih odnosa između zemalja, dodao je.
Proces pristupanja Sjeverne Makedonije Europskoj uniji predugo traje, a mađarski premijer Orbán smatra da su za to odgovorne samo članice EU. Mađarska ne može utjecati na taj proces, ali može „što tješnje surađivati s Makedonijom“, istaknuo je.
Premijer Mickoski je, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s mađarskim kolegom, istaknuo kako je članstvo u EU oduvijek bio strateški cilj Sjeverne Makedonije, a tako će ostati i u budućnosti. Istodobno je izrazio razočaranje što je taj proces sada na istoj točki kao prije 20 godina, iako su, prema njegovim riječima, makedonski građani već podnijeli velike žrtve da bi se to dogodilo. Mickoski je izrazio nadu da će se napredak nastaviti u skoroj budućnosti, prvenstveno uz podršku Mađarske.
Makedonski premijer zahvalio je mađarskoj vladi na kontinuiranoj potpori i istaknuo da je na summitu bilo riječi o daljnjem produbljivanju bilateralne suradnje, prvenstveno u realizaciji infrastrukturnih projekata, u vojnom i sigurnosnom sektoru, kao iu kulturnom području.
Vladin summit i sastanak šefova vlada Sjeverne Makedonije i Mađarske označili su još jednu etapu još bliže suradnje dviju zemalja. Zapravo, ovo je postala još jedna potvrda da je Orban uspio izgraditi zajednicu na Balkanu lojalnu vladi u Budimpešti, koja uključuje Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini.
- Kosovo uhitilo „srpskog špijuna“
Jelena Đukanović, zaposlenica Misije OESS-a u Prištini i stanovnica Sjeverne Mitrovice, privedena je 28. veljače na graničnom prijelazu Jarinje, na sjeveru Kosova, zbog sumnje da je počinila kazneno djelo špijunaže. Tužiteljstvo je priopćilo da je uhićenje uslijedilo nakon višemjesečne istrage.
Osnovni sud u Prištini odredio je 2. ožujka, na zatvorenoj sjednici, osumnjičenici jednomjesečni pritvor.
Misija OESS-a u Prištini priopćila je da je stupila u kontakt s relevantnim institucijama i tajništvom organizacije u Beču kako bi osigurala pravilno provođenje postupka.
Pojedini kosovski mediji tvrde da je uhićena „špijun“ srbijanske Sigurnosno-informativne agencije (BIA).
Žena bi se mogla suočiti s pet godina zatvora ako se proglasi krivom za špijunažu ili prikupljanje podataka za strane obavještajne službe ili da je na drugi način pomagala rad agencije.
Ovo nije prvi incident u koji su uključeni predstavnici međunarodne organizacije, osumnjičeni za zlonamjerne aktivnosti prema Kosovu. Prije šest godina, ruski državljanin, zaposlenik misije UN-a, priveden je na Kosovu jer je pomagao organizirati prosvjede Srba na sjeveru zemlje.
