Bosna i Hercegovina prolazi kroz još jednu krizu državnosti. Entitet unutar BiH, Republika Srpska pod vodstvom Milorada Dodika, ponovno pokušava proširiti svoje ovlasti i ograničiti jurisdikciju središnjih vlasti BiH na svom teritoriju.
Najnovija eskalacija nije ništa novo niti neočekivano za ovu balkansku zemlju. Ali trenutni geopolitički kontekst tjera nas da sagledamo razvoj događaja iz novog kuta i razumijemo nove probleme i prijetnje.
Zakoni s posebnom pristranošću
Narodna skupština (parlament) Republike Srpske usvojila je 27. veljače na posebnoj sjednici niz zakona kojima se, posebice, zabranjuje djelovanje institucija BiH na području RS-a.
Novi zakon
• zabranjuje rad Suda BiH, Tužiteljstva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH u Republici Srpskoj,
• omogućuje uspostavu Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Republike Srpske, koje će imenovati suce, tužitelje i druge nositelje pravosudnih funkcija u Republici Srpskoj,
• uvodi kaznenu odgovornost za nepoštivanje ili neprovođenje odluka institucija ili tijela Republike Srpske.
Zapravo, radi se o jednostranom ukidanju jurisdikcije države Bosne i Hercegovine nad dijelom njenog teritorija, Republikom Srpskom.
Posebno je donesen tzv. „zakon o stranim agentima“, a to je Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija. Ovim se zakonom uvodi stroga kontrola civilnog sektora Republike Srpske, po uzoru na rusko zakonodavstvo. Nacrt zakona zbog nedemokratičnosti oštro su kritizirale i domaće nevladine organizacije i europske institucije.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je 5. ožujka ukaze kojima su stavljeni na snagu zakoni usvojeni na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Zakoni su odmah objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske i stoga se provode.
Zakonodavstvo kao „uzvratni udarac”
Usvajanje paketa važnih zakona može se promatrati kao odgovor vlasti Republike Srpske na sudsku presudu Dodiku koji je 26. veljače osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja visokih političkih dužnosti od strane Prvostupanjskog suda Bosne i Hercegovine. Predsjednik Republike Srpske optužen je za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji se smatra nelegitimnim predstavnikom u Republici Srpskoj.
Prema Dodikovim riječima, zakoni usvojeni 27. veljače samo su dio prve faze ranije planiranog plana.
Nekoliko dana prije presude Suda BiH, Milorad Dodik je za balkansku redakciju ruskog državnog TV kanala Russia Today, RT Balkan, ispričao o namjeravanim radnjama u slučaju da sud u Sarajevu potvrdi optužbe protiv njega. Prema njegovim riječima, RS će ići u „dvostepenu“ reakciju.
„U prvoj fazi, Republika Srpska će se boriti za ustavni poredak u BiH. Ono što imamo u praksi u BiH nije po Ustavu: nema vojske, nema Oružanih snaga BiH, nema SIPA-e, nema obavještajne službe, nema suda, nema tužiteljstva, nema neizravnih poreza, nema više agencija, nema granične službe BiH“, rekao je Dodik. Kako proizlazi iz njegovih riječi, Republika Srpska planira sve vratiti na navedenu razinu, a zatim usvojiti zakon o istupanju iz sporazuma o zajedničkim oružanim snagama BiH. Ako ni tu Sarajevo ne stane uz Srbe, ako „ne pristane da se vrati na Ustav BiH“, „Republika Srpska ulazi u drugu fazu, a to je istupanje iz Dejtonskog sporazuma“, rekao je predsjednik Republike Srpske. U ovoj drugoj fazi Republika Srpska se planira obratiti Srbiji tražeći da se potpiše sporazum o konfederaciji Republike Srpske i Srbije, a kasnije i federaciji i monetarnoj uniji sa Srbijom. Smisao ovih akcija je „da možemo organizirati svoj život i da ne ovisimo o glupostima koje gledamo u Sarajevu”, rekao je Dodik za ruske medije.
Novi slučajevi i presude
Tužiteljstvo BiH je 6. ožujka, dan nakon što je Dodik potpisao sporne zakone, objavilo da provodi istragu zbog kaznenog djela „narušavanja ustavnog poretka” u zemlji. Iako imena osumnjičenih u ovom slučaju nisu formalno objavljena, Dodik je izvijestio da je dobio poziv od Tužiteljstva BiH na ispitivanje u svojstvu osumnjičenika u slučaju rušenja ustavnog poretka. Naveo je da će ignorirati taj potez.
Također 6. ožujka, Ustavni sud BiH primio je zahtjeve za ocjenu ustavnosti ranije donesenih zakona u Republici Srpskoj.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović, predsjedatelj Zastupničkog doma, Denis Zvizdić, i član Kolegija Doma naroda Parlamenta BiH, Kemal Ademović, podnijeli su Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti „antidejtonskih i antiustavnih” zakona Republike Srpske. Naglasili su da „brutalni napadi na Daytonski mirovni sporazum i ustavni poredak Bosne i Hercegovine moraju prestati”, te da „pokušaji podrivanja neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine predstavljaju izravnu prijetnju miru i stabilnosti u zemlji i regiji”.
Ustavni sud BiH donio je 7. ožujka privremenu mjeru i obustavio primjenu zakona koje je 27. veljače usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a 5. ožujka potpisao predsjednik RS-a.
U Banjoj Luci je presuda dočekana s najvećim prijezirom. Bio je to očekivan ishod, jer je Republika Srpska ranije donijela zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, budući da u njegovom glavnom sastavu nema srpskih sudaca.
„Odluka i obrazloženje krnjeg Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neodoljivo podsjećaju na saopćenje Politbiroa Komunističke partije SSSR-a.
Goli politički pamflet.
…Ni slovo od Ustava, ni riječ od prava”, napisao je Dodik na mreži X.
Jasno je da se odluke Ustavnog suda BiH neće provoditi u Republici Srpskoj.
Neočekivana kritika
Dodika su očekivano podržale Srbija i Rusija, a oštro kritizirali visoki predstavnik Christian Schmidt i niz europskih zemalja, uključujući Njemačku. No, jedna kritička izjava potpuno je iznenadila RS i Dodika osobno.
Sudeći prema izjavama čelnika Republike Srpske tijekom predizborne kampanje u SAD-u i nakon pobjede Donalda Trumpa, u Banjoj Luci su bili uvjereni da će 47. američki predsjednik postati gotovo prijatelj Srba.
Dodik, koji je pod sankcijama SAD-a, promjenu vlasti u Bijeloj kući shvatio je kao pozitivan signal za RS, a i za sebe osobno.
Predsjednik RS je 4. ožujka u intervjuu za RT Balkan još jednom kanalizirao nadu u promjene. „Da je Bidenova administracija ostala, mi bismo bili ovdje pokopani. Sve ove godine smo patili, jer smo vjerovali da će se mišljenje američkog establišmenta promijeniti”, kazao je Dodik, očito se nadajući razumijevanju s novom ekipom u Washingtonu.
Međutim, 8. ožujka državni tajnik SAD-a Marco Rubio pokvario je te planove. Na društvenoj mreži X dao je sljedeću izjavu: „Akcije predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, podrivaju institucije Bosne i Hercegovine i prijete njezinoj sigurnosti i stabilnosti. Naša nacija potiče političke lidere u Bosni i Hercegovini na konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regiji da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju.”
Čini se da SAD ne želi još jedno žarište nestabilnosti u drugom dijelu Europe i već jasno ukazuje na to tko je izvor ove prijetnje. A to je gospodin Dodik.
Ipak, suvremena realnost je takva da je to pozicija Washingtona od 8. ožujka 2025, te nije jasno hoće li ostati ista nadalje. Postupci i izjave predstavnika američke administracije o vanjskoj politici i odnosima s drugim državama u samo nekoliko tjedana rada novog tima u Bijeloj kući već su više puta zapanjili, pa čak i šokirali svijet. Neočekivana i, za mnoge, šokantna, prilično lojalna Moskvi, pozicija Trumpa i njegovog tima, tijekom pokušaja rješavanja rusko-ukrajinskog sukoba, natjerala nas je da očekujemo promjene u politici SAD-a prema drugim regijama. Prije svega, od Amerikanaca se sada očekuje da pokažu veće poštovanje prema ruskim interesima i interesima svojih partnera u različitim dijelovima svijeta. Ovo hipotetsko geopolitičko razumijevanje između Washingtona i Moskve motivira moderatore nestabilnosti na Zapadnom Balkanu i povećava sigurnosni rizik za regiju.
Mađarski faktor
U kontekstu nedavnih događaja u Bosni i Hercegovini, EUFOR će privremeno pojačati svoje snage. Riječ je o proaktivnoj mjeri s ciljem pomoći Bosni i Hercegovini u interesu svih građana, stoji u službenom priopćenju vojne misije EU.
No, i ovakvi događaji, koji su trebali pomoći smirivanju situacije, izazvali su zabrinutost u Sarajevu u sadašnjim geopolitičkim okolnostima.
Činjenica je da je jedan od vodećih sudionika vojne operacije Europske unije u BiH, EUFOR Althea, Mađarska. Posljednjih godina Budimpešta na Zapadnom Balkanu vodi samostalnu politiku, koja nije uvijek u skladu s onom EU. Posebno Mađarska aktivno razvija izravne odnose s Republikom Srpskom i njezinim vodstvom. Koraci poduzeti u tom smjeru, posljednjih tjedana, bili su jednostavno bez presedana, izazvavši priličnu pometnju.
Zamjenik mađarskog ministra vanjskih poslova, Levente Magyar, posjetio je Banja Luku početkom ožujka, nekoliko dana nakon izricanja presude Dodiku, upravo kako bi dao podršku predsjedniku Republike Srpske, koji je, prema riječima dužnosnika mađarske vlade, suočen s „političkim progonom”.
Zamjenik mađarskog ministra rekao je da nije u redu ono što Zapad radi Srbima u Europi, spomenuo je Gavrila Principa i istaknuo da se Republika Srpska i Dodik ne mogu tretirati kao neprijatelji.
Odvojeno, Magyar je istaknuo spremnost Mađarske da kao bliski susjed sudjeluje u dijalogu i pronalaženju rješenja za balkansku regiju, za razliku od onih koji imaju o čemu odlučivati, ali su tisućama kilometara daleko. „Što god da se vama dogodi, tiče se i nas. Prošlo je vrijeme kada je Mađarska bila samo promatrač zbivanja na Balkanu“, istaknuo je Magyar tijekom posjete Republici Srpskoj.
Moguće je da posjet, koji je izazvao negodovanje u Sarajevu, nije bio jedini izraz solidarnosti s Dodikom od strane vlade Viktora Orbana.
Bilo je i priče o nekoliko desetaka mađarskih policajaca iz specijalne jedinice koji su krajem veljače raspoređeni u Republiku Srpsku, navodno radi zajedničkih vježbi s lokalnom policijom. Prema službenoj verziji Banje Luke, mađarski operativci trebali su sudjelovati u vježbama sa srpskim kolegama. Prema neprovjerenim informacijama iz Sarajeva, cilj je bio prevesti Dodika u Mađarsku u slučaju prijetnje uhićenjem predsjednika Republike Srpske odmah nakon izricanja sudske presude 26. veljače.
„Krajem veljače specijalna postrojba mađarske policije poslana je u Republiku Srpsku s tajnim zadatkom: omogućiti brzo izvlačenje čelnika bosanskih Srba, Milorada Dodika, u Mađarsku u slučaju da bosanski sud donese odluku o njegovom hitnom uhićenju”, tvrde regionalni mediji pozivajući se na „nekoliko neovisnih izvora upoznatih s operacijom”.
Prema njihovim riječima, to se nije dogodilo iz dva razloga.
Prvo, iako je Dodik doista osuđen na zatvorsku kaznu, on nije uhićen, jer mu je data mogućnost žalbe.
Drugo, mađarsko miješanje bilo je unaprijed razotkriveno.
Službene izjave dužnosnika iz Budimpešte vezane uz Republiku Srpsku i Milorada Dodika osobno, kao i glasine o mogućoj intervenciji mađarskih vlasti u namjeri „izvlačenja Dodika”, izazvale su burno negodovanje u Sarajevu. Rezultat su bili službeni apeli, kojima se zahtijevalo uklanjanje mađarskog kontingenta EUFOR-a iz BiH.
Ne može se isključiti da je Budimpešta otvoreno podržavala čelnika bosanskih Srba, ne samo zato što je Mađarska odlučila ojačati svoju prisutnost u regiji, izravno utječući na zbivanja, na temelju vlastitog interesa. Moguće je i da je Orban, kao i Dodik, očekivao promjenu stava Bijele kuće prema Zapadnom Balkanu, a posebno prema Bosni i Hercegovini kako bi bila lojalnija Srbima.
Predviđena nepredvidivost
Trenutačno, nada u Banjoj Luci i Budimpešti, u postojaniji prosrpski kurs iz Bijele kuće, nije opravdana.
Uz izjavu za javnost čelnika State Departmenta koji je kritizirao predsjednika RS-a, kako tvrde bosanski mediji, bilo je i drugih, nejavnih signala iz Washingtona. Konkretno, vodstvo SAD-a navodno je bilo ogorčeno planovima da se Dodik odvede u Mađarsku i pred mađarskim vlastima je nedvosmisleno izrazilo zabrinutost.
Moglo bi se očekivati da će sadašnji jasan i nedvosmislen stav američkog vodstva, o neprihvatljivosti Dodikova secesionističkog kursa, dovesti do smanjenja napetosti između RS i Sarajeva i generalno smiriti situaciju u BiH.
Nakon oštrih kritika američkih vlasti, čelnici bosanskih Srba, prije svega predsjednik RS-a, trebali bi smanjiti ili čak prekinuti svoje aktivnosti usmjerene na prekid veza između Republike Srpske i središnje vlasti BiH.
Odvojeno, mađarske vlasti trebale bi preispitati svoju politiku prema Republici Srpskoj i njezinom vodstvu, odbijajući podržati Dodika, kako otvoreno, tako i prikriveno.
Sve će se to dogoditi ako se američka politika prema BiH, kakvu je izjavio Marco Rubio, ne promijeni u bliskoj budućnosti. No, s obzirom na sve poteze i izjave Trumpove administracije i članova njegova tima, ni državni tajnik ne može jamčiti stabilnost vanjske politike SAD-a u sadašnjim uvjetima.
