- Vladajuća Socijalistička stranka pobjedila na parlamentarnim izborima u Albaniji
Dana 11. svibnja održani su parlamentarni izbori u Albaniji na kojima je sudjelovalo više od 3,7 milijuna birača. Po prvi put, dijaspora, gotovo 245 000 albanskih državljana koji žive u inozemstvu, vidjela je svoje predstavnike u parlamentu.
Socijalistička stranka premijera Edija Rame, koji je na vlasti od 2013., ponovno je pobijedila. Socijalisti su osvojili više od 733 000, odnosno više od 52% glasova. U inozemstvu je vladajuću stranku podržalo više od 54% građana koji su glasali.
Glavna oporbena snaga, koalicija koju predvodi Demokratska stranka bivšeg premijera i bivšeg predsjednika Salija Berishe, dobila je 34%. U inozemstvu je oporba dobila podršku 28% birača.
Prema preliminarnim rezultatima, Socijalistička stranka mogla bi osvojiti oko 83 od 140 mjesta u parlamentu. Koalicija oko Demokratske stranke mogla bi osvojiti 50 mjesta.
Premijer i vođa Socijalističke stranke Edi Rama održao je govor navečer 14. svibnja, govoreći s trga u središtu Tirane. Zahvalio se Albancima i naglasio da je zapravo održan „referendum za odabir Europe“.
Glavna linija kampanje Socijalističke stranke bila je pristupanje Europskoj uniji do 2030. godine.
Oporba je optužila vlasti za izbornu prijevaru. Vođa Demokratske stranke, Sali Berisha, odbacio je rezultate parlamentarnih izbora 11. svibnja kao „pljačku“, a ne pobjedu svojih suparnika.
Međutim, prema preliminarnim zaključcima Misije za promatranje izbora OESS/ODIHR-a, izbori su općenito bili uključivi i transparentni, a dan izbora miran i dobro organiziran unatoč nekoliko nedostataka. To su u zajedničkoj izjavi objavile visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas i europska povjerenica za proširenje Marta Kos.
- Vučićev put u Moskvu izazvao suzdržane reakcije EU-a
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić sudjelovao je u proslavi Dana pobjede 9. svibnja u Moskvi, gdje je razgovarao i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Ključno pitanje na sastanku, uz sudjelovanje delegacija iz obje zemlje, bila je opskrba ruskim plinom u Srbiji. Postojeći ugovor o plinu istječe 31. svibnja, a nakon razgovora s Putinom u Kremlju, Vučić je izrazio uvjerenje da će Srbija osigurati povoljne uvjete za produljenje ugovora za naredne godine.
Osim toga, Vučić i Putin razgovarali su o „Naftnoj industriji Srbije“ (NIS), koja bi trebala pasti pod američke sankcije zbog ruskog vlasništva, kao i, prema riječima srbijanskog čelnika, o „globalnim geopolitičkim događajima“ i „situaciji u regiji Zapadnog Balkana“.
Kao što je poznato, dužnosnici Europske unije upozorili su čelnike zemalja kandidatkinja da ne prisustvuju proslavi 9. svibnja u Moskvi, ali srbijanski predsjednik očito je ignorirao te pozive.
Osim Vučića, jedina dva državna čelnika iz Europe koji su prisustvovali paradi u ruskoj prijestolnici bili su Robert Fico, premijer Slovačke, i Željko Cvijanović, predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Moskvu su posjetili i predsjednik Republike Srpske (Bosna i Hercegovina) Milorad Dodik i predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić, za kojima je bosanski sud izdao nalog za uhićenje zbog kršenja ustavnog poretka BiH.
Kao odgovor na Vučićev posjet Moskvi, politička skupina Socijalista i demokrata (S&D) u Europskom parlamentu pozvala je predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, visoku predstavnicu EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednicu Europske komisije Kaju Kallas, te europsku povjerenicu za proširenje Martu Kos da odmah poduzmu mjere. Suradnja s Vladimirom Putinom štetna je za Srbiju, regiju i cijeli proces proširenja, izjavili su na društvenim mrežama.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Kosovo, član skupine Europske narodne stranke (EPP), Riho Terras, napisao je na mreži X da on i njegove kolege zastupnici prikupljaju potpise za peticiju kojom se poziva predsjednik Europskog vijeća António Costa da otkaže svoj posjet Beogradu planiran za 13. svibnja. Vučićeva prisutnost na Putinovoj vojnoj paradi proturječi vrijednostima EU i pokazuje podršku genocidu nad Ukrajinom, naglasio je Terras, objavljujući tekst peticije.
Međutim, predsjednik Europskog vijeća posjetio je Beograd gdje se sastao sa srbijanskim vodstvom. Tijekom sastanka, Costa je s Vučićem razgovarao o koracima koje Beograd treba poduzeti za daljnji napredak na svom putu prema EU. Predsjednik Europskog vijeća podsjetio je da je, uz jačanje slobode medija, borbu protiv korupcije, reformu izbornog zakonodavstva i vođenje učinkovitog dijaloga s Prištinom, uvjet za europske integracije Srbije njezino potpuno usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, čiji je ključni element jasna osuda brutalne ruske invazije na Ukrajinu i podrška Ukrajini u postizanju pravednog i trajnog mira.
Komentirajući Costin posjet, Terras ga je nazvao diplomatskim neuspjehom. „Unatoč protivljenju zastupnika Europskog parlamenta iz 14 različitih država članica, Costa je ipak odlučio sastati se s najboljim prijateljem Kremlja, predsjednikom Vučićem. EU ne može dopustiti ovakve diplomatske neuspjehe!“ napisao je na X.
Prema mišljenju stručnjaka, suzdržani stav EU-a ima za cilj zadržati Srbiju u orbiti EU bez obzira na sve. Istodobno, takva „popustljiva“ politika Bruxellesa mogla bi doprinijeti daljnjem približavanju Beograda Moskvi i stvarnom distanciranju Srbije od EU, unatoč izjavama srbijanskog vodstva o njihovoj navodnoj predanosti procesu europskih integracija.
- Litva sankcionira vodstvo Republike Srpske
Litvanska vlada uvela je sankcije protiv predsjednika Republike Srpske (Bosne i Hercegovine) Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića i premijera RS Radovana Viškovića zbog kršenja ustavnog poretka BiH.
Sankcije uključuju zabranu ulaska i tranzita do 18. travnja 2030.
Time se Litva pridružila Velikoj Britaniji, Austriji, Njemačkoj i SAD-u, koji su već uveli niz ograničenja na pojedinačne čelnike RS.
Poljska je, također, pokrenula proces uvođenja sankcija protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika.
Pretpostavlja se da ograničenja, između ostalog, neće dopustiti čelnicima RS da putuju u Rusiju preko teritorija navedenih zemalja.
- EUFOR-u nije dopušteno sudjelovanje u pritvaranju čelnika RS-a
Dana 14. svibnja, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) podržala je veto predsjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predstavnice Srba, Željke Cvijanović, na rezoluciju sa sastanka Predsjedništva BiH od 12. svibnja. U toj rezoluciji, dva druga člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, apelirali su na vojnu misiju EU u BiH, EUFOR, da pomogne u uhićenju čelnika Republike Srpske.
U dopisu za veto podnesenom Narodnoj skupštini RS-a, Cvijanović navodi da je rezolucija Predsjedništva BiH „destruktivna za vitalne interese“ Republike Srpske, te da je Predsjedništvo BiH „išlo izvan svojih ustavom utvrđenih nadležnosti“. U svom obraćanju zastupnicima, Cvijanović je izjavila da „kontroverzna rezolucija“ ima za cilj „uključiti međunarodne vojne snage u rješavanje političke i ustavne krize u Bosni i Hercegovini na način da se obračunaju s legitimnim čelnicima RS-a“. „EUFOR, čija je zadaća nadzirati vojnu provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, nema ovlasti pomagati sigurnosnim službama na način predviđen kontroverznom rezolucijom“, rekla je Cvijanović.
Kao što je poznato, u ožujku je bosanski sud izdao naloge za uhićenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića i premijera Republike Srpske Radovana Viškovića. Čelnici RS-a optuženi su za kršenje ustavnog poretka Bosne nakon niza kontroverznih odluka koje su donijele institucije RS-a.
Pripadnici organa za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini pokušali su uhititi Dodika u Istočnom Sarajevu, ali nisu uspjeli jer su dužnosnici SIPA-e (Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine) odlučili ne ulaziti u sukob s policijom Republike Srpske, koja osigurava vodstvo Republike Srpske.
U drugom slučaju, Višković je uspio izbjeći uhićenje u Distriktu Brčko, gdje je njegov konvoj promijenio rutu kako bi izbjegao zadržavanje od strane lokalne policije.
Za veto je glasalo 64 od 69 prisutnih zastupnika, a pet je bilo protiv. Dakle, više od dvije trećine od 83 zastupnika koji su članovi Narodne skupštine RS-a podržalo je veto, što znači da rezolucija Predsjedništva Bosne i Hercegovine neće stupiti na snagu.
Veto su podržale ne samo stranke vladajuće koalicije, već i vodeće oporbene snage u parlamentu RS-a, Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP). Bez podrške oporbe, parlament Republike Srpske ne bi mogao staviti veto na rezoluciju.
- Sjeverna Makedonija se pridružuje inicijativi za osnivanje suda za ruske zločine u Ukrajini
Sjeverna Makedonija pridružila se inicijativi Europske unije i njezinih saveznika za osnivanje posebnog suda u Haagu kako bi se najviše vojno i političko vodstvo Rusije smatralo odgovornim za ratne zločine počinjene u Ukrajini, postavši jedina zemlja iz regije Zapadnog Balkana koja je sudjelovala na sastanku u Lavovu u Ukrajini, gdje je donesena odgovarajuća odluka.
Ministar vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije, Timčo Mucunski, naglasio je da je zemlja dio inicijative, jer se zalaže za poštivanje međunarodnog javnog i humanitarnog prava. „To radimo u punoj komunikaciji i koordinaciji sa svim našim strateškim partnerima u području vanjske politike. Razlog zašto naša zemlja postaje dio ovog procesa, a što bi naši građani trebali znati, jest da je poštivanje međunarodnog javnog prava i međunarodnog humanitarnog prava jedan od ključnih i najvažnijih alata, posebno za manje zemlje poput naše“, rekao je Mucunski.
Naglasio je da Sjeverna Makedonija kao država temeljno podržava inicijativu, kao i sve inicijative usmjerene na jačanje međunarodnog javnog prava. „Politika ponekad može biti jača od prava, ali to ne znači da mi kao država ne bismo trebali dosljedno stajati iza načela za koja se zalažemo“, rekao je makedonski ministar vanjskih poslova.
Po njegovom mišljenju, vrijeme će pokazati hoće li ova inicijativa postići svoje ciljeve, ali ju je ocijenio kao pravi korak koji je potrebno poduzeti u trenutnom geopolitičkom kontekstu.
Ukupno, Koalicija država za osnivanje Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine (Osnovna skupina) uključuje četiri tuceta država.
„Lvivska izjava“ usvojena na sastanku 9. svibnja postala je prva politička odluka na visokoj razini o osnivanju Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine. Sud će biti formaliziran u okviru Vijeća Europe sa sjedištem u Haagu.
- Hrvatska i Poljska jačaju obrambenu suradnju
Razvoj bilateralne vojne suradnje bio je na dnevnom redu pregovora potpredsjednika Vlade i ministra nacionalne obrane Poljske, Władysława Kosiniak-Kamysza, i potpredsjednika Vlade i ministra obrane Hrvatske, Ivana Anušića, u Varšavi 8. svibnja.
„Potrebna nam je veća gospodarska suradnja, posebno u sektoru naoružanja“, naglasio je poljski ministar. „O prijetnjama i suprotstavljanju njima razmišljamo na sličan način. Znamo da na prijetnje moramo odgovoriti jedinstvom, suradnjom i pojednostavljenjem postupaka. U nadolazećim tjednima usredotočit ćemo se na jačanje gospodarske suradnje u području obrambenih poduzeća“, naglasio je Kosiniak-Kamysz. „Želimo suradnju između naših obrambenih industrija, razmjenu iskustava o vojnoj opremi – HIMARS, Bayraktar“, dodao je.
Poljski ministar obrane naglasio je važnost zajedničkih akcija unutar NATO-a i jačanja istočnog krila Saveza. „Hrvatski vojnici već su u Poljskoj, a njihova prisutnost će rasti. Znamo kako odgovoriti na prijetnje iz Rusije“, naglasio je. „Moramo biti ujedinjeni i spremni.“
„Znamo da trebamo ojačati našu suradnju. …Jedna od naših odgovornosti je priprema za prijetnje. Moramo biti spremni odvratiti. Poljska i Hrvatska se jako dobro razumiju, jer imaju slična iskustva. I to iskustvo ćemo dodatno iskoristiti i razvijati suradnju radi sigurnosti“, rekao je hrvatski ministar obrane.
Najavljeno je da će se u sljedeća dva mjeseca organizirati uzvratni posjet poljskog ministra Hrvatskoj, gdje će se potpisati pismo namjere, čime će se bilateralna suradnja podići na novu razinu kako bi se ojačale obrambene sposobnosti obje zemlje u kontekstu aktualnih sigurnosnih izazova u istočnoj Europi. „U Zagrebu ćemo potpisati pismo namjere i započeti suradnju na najvišoj razini – u području sigurnosti, obrane i naoružanja. Moramo ozbiljno shvatiti prijetnje koje dolaze s istoka i zajedno se pripremiti“, rekao je ministar Anušić.
Suradnja između Hrvatske i Poljske na vojnom području nadopunjuje prethodno uspostavljenu gospodarsku interakciju u okviru Inicijative Triju mora.
- Skandal oko zgrade Glavnog stožera u Beogradu
Vršitelj dužnosti ravnatelja Republičkog zavoda za zaštitu kulturnih spomenika Srbije, Goran Vasić, pritvoren je zbog sumnje da je krivotvorio dokument na temelju kojeg je vlada oduzela status kulturne baštine zgradi Glavnog stožera Vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstvu obrane u središtu Beograda, koje su uništene tijekom NATO operacije 1999. godine.
„Dana 12. svibnja 2025. godine, organi za provođenje zakona izvršili su raciju u Republičkom zavodu za zaštitu kulturnih spomenika, nakon čega je Goran Vasić pritvoren i doveden na ispitivanje kao osumnjičenik u Ured glavnog tužitelja za organizirani kriminal“, navodi se u službenom priopćenju.
U Beogradu se skandal oko zgrada Glavnog stožera povezuje s planovima Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa, da na mjestu ruševina Glavnog stožera izgradi luksuzni hotelski i poslovni kompleks. Ukidanjem statusa kulturne baštine uklonjena je posljednja preostala prepreka rušenju zgrada i početku gradnje.
Nakon uhićenja vršitelja dužnosti ravnatelja Zavoda za zaštitu spomenika, Affinity Partners, tvrtka u vlasništvu Jareda Kushnera, izjavila je američkim medijima da nije imala nikakvu ulogu u preispitivanju kulturnog statusa objekta u Beogradu. „Danas smo iz medijskih izvješća saznali da je bivši dužnosnik srbijanske vlade, koji nema veze s našom tvrtkom, navodno krivotvorio dokumente vezane uz projekt proglašenja spomenika kulture na Beogradskom trgu“, navodi se u izjavi. Dodali su da će „pregledati ovo pitanje i odrediti sljedeće korake“. Tvrtka je napomenula da radovi još nisu započeli i da je sudbina projekta trenutno neizvjesna.
Spor je u početku izbio nakon što se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nije sastao ni s predsjednikom Trumpom ni s visokim američkim dužnosnicima tijekom svog posjeta Sjedinjenim Državama.
