- Tirana domaćin summita Europske političke zajednice
Vođe s cijelog kontinenta okupili su se u Tirani 16. svibnja na šestom summitu Europske političke zajednice (EPZ). Sastanak, pod temom „Nova Europa u novom svijetu: jedinstvo – suradnja – zajedničko djelovanje“, okupio je šefove država i vlada iz 47 europskih zemalja, uključujući Zapadni Balkan i Ukrajinu, kao i čelnike europskih institucija. EU je predstavljao predsjednik Europskog vijeća António Costa, koji je supredsjedavao summitom zajedno s albanskim premijerom Edijem Ramom.
Plenarna sjednica i okrugli stolovi bili su posvećeni migracijama, pitanjima mladih, demokratskoj održivosti i ekonomskoj sigurnosti, ali glavna tema vrtjela se oko izazova europskoj sigurnosti, prvenstveno ruskog agresijskog rata protiv Ukrajine i potrebe za jačanjem europskih obrambenih sposobnosti.
„Europa mora uspjeti donijeti pravedan i trajan mir Ukrajini. Međunarodno pravo mora prevladati. I znamo, dragi Volodimire (Zelenski), da je vaša sigurnost i naša sigurnost. Europa, također, mora više ulagati u vlastitu obranu, jer smo naučili da je mir bez obrane iluzija“, naglasio je Costa u svom uvodnom govoru.
Albanski premijer odabrao je filozofskiji ton, podsjećajući na nedavnu povijest Zapadnog Balkana kao lekciju o vrijednosti mira. „Neprijatelji mira ne bi nas smjeli uvlačiti u veličanje oružja. Ovdje na Balkanu preživjeli smo rat, bombe, teritorijalne sukobe, razaranja i poremećaje. To se dogodilo za naših života, a ne u nekoj dalekoj crno-bijeloj dokumentarnoj arhivi. I naučili smo da mir nema konkurencije. Možda je zato nada u tu drugu Europu ovdje najveća“, naglasio je Rama.
Albanski mediji su summit nazvali simboličnim sastankom koji je pokazao kontinentalno jedinstvo suočeno s geopolitičkom nestabilnošću, napominjući da je summit prenio poruku strateške solidarnosti protiv ruske agresije i erozije demokratskih normi.
Summit, koji se održao samo tjedan dana nakon parlamentarnih izbora u Albaniji, također je ponudio priliku novoj/staroj vladi koju je predvodila Socijalistička stranka Edija Rame da dokaže EU svoju predanost europskom putu i poziciju svoje zemlje kao lidera u europskim integracijama.
- Novoizabrani parlament Kosova ne može započeti s radom
Novoizabrani parlament na Kosovu već se više od mjesec dana bori da počne s radom zbog nemogućnosti izbora predsjednika parlamenta. Parlamentarni izbori na Kosovu održani su u veljači.
Gotovo dva tuceta puta zastupnici su se okupljali na konstitutivnim sjednicama, ali bez rezultata. Dana 21. svibnja ponovno je propao pokušaj izbora predsjednika parlamenta.
Pokret Samoopredjeljenje vršitelja dužnosti premijera Albina Kurtija, koji je osvojio najviše glasova na veljačkim izborima, inzistira na tome da vršiteljica dužnosti ministrice pravosuđa Albulena Haxhiu preuzme mjesto predsjednice parlamenta. Oporbene stranke blokiraju taj izbor. Nakon 18 neuspješnih pokušaja izbora kandidata iz pokreta Samoopredjeljenje, čelnici oporbenih stranaka pozivaju Kurtija da predloži nekoga tko može osvojiti većinu, dok čelnik Samoopredjeljenja i dalje prkosi.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izrazila je zabrinutost zbog kašnjenja u uspostavljanju novih institucija nakon veljačkih izbora. Naglasila je da građani Kosova plaćaju za ovu političku blokadu, jer još uvijek ne postoji funkcionalan parlament koji bi mogao ratificirati međunarodne sporazume i usvojiti zakone potrebne za razvoj zemlje.
„Slobodni i demokratski izbori održani su na Kosovu u veljači ove godine, a nakon nekog vremena rezultati izbora su odobreni. Na dan 15. travnja održana je prva sjednica parlamenta, koja je označila prve pokušaje početka rada i formiranja vlade. Mjesec dana kasnije, nažalost, još uvijek se ne vidi nikakav uspjeh. …Kao predsjednica, zabrinuta sam zbog ovih kašnjenja, jer teret tih kašnjenja snose građani Kosova“, naglasila je Osmani.
Predsjednica je upozorila da bi dugotrajna blokada parlamenta mogla imati teške posljedice za zemlju, uključujući kašnjenje isplata 900 milijuna eura od EU, usporavanje procesa stjecanja članstva u međunarodnim organizacijama i smanjenje povjerenja javnosti.
- Vođa Saveza za Albance napušta vladajuću koaliciju Sjeverne Makedonije
Ministar zdravstva Sjeverne Makedonije i vođa Saveza za Albance, Arben Taravari, neočekivano je dao ostavku 15. svibnja, povlačeći se iz bloka albanskih stranaka Vlen/Vredi, koji je dio vladajuće koalicije.
Prema jednoj verziji, Taravari je dao ostavku zbog sukoba oko raspodjele proračunskog novca na natječaju.
Prema drugoj verziji, ostavka je posljedica najave da će se Savez za Albance pridružiti koaliciji s oporbenom albanskom strankom DUI (Demokratska unija za integraciju) i Europskom frontom (koalicija albanskih stranaka) na predstojećim lokalnim izborima.
„Mislim da su gospodin Taravari i netko iz njegove pratnje odlučni vratiti se u naručje (vođe DUI-a) Alija Ahmetija. Mogu mu samo poželjeti sreću“, rekao je premijer Sjeverne Makedonije i vođa vladajuće stranke VMRO-DPMNE, Hristijan Mickoski.
Unatoč krizi u albanskom bloku okupljenom oko Vlena, analitičari vjeruju da to neće dovesti do institucionalne krize u Sjevernoj Makedoniji. Prema procjenama, većina u vladi bit će očuvana.
Maria Miteva, glasnogovornica vlade i članica Izvršnog odbora stranke VMRO-DPMNE, izjavila je 20. svibnja da je vlada koju predvodi VMRO-DPMNE potpuno stabilna i da nastavlja predano raditi za dobrobit građana.
- Srpska vlast ogorčena sudskom presudom u vezi s prosvjednicima
Srbijanski predsjednik, čelnik vladajuće stranke i ministar pravosuđa oštro su kritizirali sudsku odluku o premještaju trojice protuvladinih prosvjednika iz pritvora u kućni pritvor, optužujući suce da su stali na stranu „terorista“.
Prosvjedi u Srbiji započeli su nakon što se prošlog studenog urušila nadstrešnica na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu. Prosvjednici, uglavnom studenti, zahtijevaju da se svi odgovorni za tragediju pozovu na odgovornost.
Troje osumnjičenika, Marija Vasić, Lazar Dinić i Lado Jovović, uhićeni su u ožujku pod optužbom za subverzivne aktivnosti. Apelacijski sud u Novom Sadu 20. svibnja uvažio je žalbe odvjetnika optuženika i naredio da se troje osumnjičenika smjesti u kućni pritvor s monitorima za gležnjeve u trajanju od najmanje tri mjeseca.
Predstavnici vladajuće Srpske napredne stranke izrazili su ogorčenje presudama suda, koje smatraju preblagima.
„Puštanje terorista i pritvaranje naših [stranačkih] članova nekoliko mjeseci samo zato što su štitili naše prostorije od blokada i bandita najbolje pokazuje da je dio pravosuđa izravno uključen u pokušaj provođenja obojene revolucije“, napisao je bivši premijer i predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević na mreži X 20. svibnja.
Članovi Srpske napredne stranke, koje je Vučević spomenuo, privedeni su zbog sumnje na napad na studentske prosvjednike u Novom Sadu u siječnju. Incident je doveo do Vučevićeve ostavke na mjesto premijera.
Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić 21. svibnja pozvao je Vrhovno sudbeno vijeće, neovisno tijelo za nadzor pravosuđa u zemlji, da „istraži okolnosti“ pod kojima je sud prebacio tri osobe osumnjičene za „zločine protiv ustavnog poretka“ iz pritvora u kućni pritvor.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, u izjavi za provladin TV kanal Informer, optužio je suce za „kaznena djela“, dodajući da su članovi Srpske napredne stranke optuženi za napad na studentske prosvjednike „u pritvoru bez razloga“. U objavi na Instagramu, Vučić je navodne počinitelje napada na studente nazvao „herojima“.
Suđenje četvorici aktivista Srpske napredne stranke, optuženih za napad na prosvjednike u siječnju ove godine, započet će na sudu u Novom Sadu 28. svibnja.
- Zaustavljanje proračunskog financiranja stranaka u Republici Srpskoj
Narodna skupština Republike Srpske, na izvanrednoj sjednici 21. svibnja, usvojila je Zakon o financiranju političkih stranaka kojim se ukida proračunsko financiranje svih parlamentarnih stranaka u Republici Srpskoj.
Oporbene stranke u Republici Srpskoj usprotivile su se novom zakonu, rekavši da će im to dovesti do uskraćivanja sredstava za njihove trenutne aktivnosti, a optužuju i vladu da nastoji uništiti oporbu. Te snage, također, iznijele su tvrdnju da stranke iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj dobivaju „sjenovito“ financiranje od državnih tvrtki, koje političke organizacije bliske vladi dobivaju putem koruptivnih shema.
Vladajuća koalicija inicirala je donošenje zakona o financiranju političkih stranaka nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt zabranio financiranje Saveza neovisnih socijaldemokrata, na čelu s Miloradom Dodikom, i Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića iz proračuna na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini. Schmidt je rekao da je taj potez posljedica djelovanja ove dvije stranke usmjeren na rušenje ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.
