- Samit Ukrajina-Jugoistočna Europa održan u Odesi, Ukrajina
Na samitu 11. lipnja, čelnici su raspravljali o pitanjima jačanja regionalne sigurnosti, sprječavanja hibridnih prijetnji, kao i o pitanjima trgovine, energetske sigurnosti, razminiranja, obnove Ukrajine i humanitarne pomoći.
Događaj u Odesi bio je četvrti samit Ukrajina-Jugoistočna Europa. Prethodni su se održali u Ateni, Grčka, 21. kolovoza 2023.; Tirani, Albanija, 28. veljače 2024.; i u Dubrovniku, Hrvatska, 9. listopada 2024.
Na samitu u Odesi, prisustvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, predsjednica Parlamenta Republike Albanije Elisa Spiropali, prvi potpredsjednik Vlade i ministar zaštite okoliša i prostornog planiranja Republike Sjeverne Makedonije Izet Mexhiti, kao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednik Rumunjske Nikušor Dan, predsjednica Republike Moldavije Maia Sandu, premijer Grčke Republike Kyriakos Mitsotakis, premijer Republike Bugarske Rosen Željazkov, te potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon.
Po prvi put, predstavnici Kosova nisu bili sudionici sastanka Ukrajina-Jugoistočna Europa.
Nakon samita, svi sudionici, osim predsjednika Srbije Vučića, podržali su zajedničku deklaraciju.
Dokument, prije svega, „najoštrije moguće“ osuđuje „brutalnu rusku agresiju protiv Ukrajine“, koja je „teški zločin protiv ukrajinskog naroda, očito kršenje međunarodnog prava“, „ozbiljna prijetnja miru, sigurnosti i stabilnosti na širem europskom kontinentu i globalno“, te potvrđuje „nepokolebljivu podršku neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine“.
Deklaracija osuđuje „ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koje su počinile ruske oružane snage i druge vojne formacije u Ukrajini i protiv Ukrajine“, te potvrđuje važnost „učinkovitih i neovisnih istraga ruskih ratnih zločina protiv Ukrajinaca“.
Također, sudionici samita pozvali su međunarodnu zajednicu da „održi i dodatno ojača sankcije protiv Ruske Federacije“.
***
„Deklaracija koja je usvojena nije bila laka ni jednostavna za nas, i zato sam se suzdržao, i zato moje ime i Srbija nisu među potpisnicima deklaracije“, rekao je predsjednik Aleksandar Vučić nakon događaja u Odesi, dodajući da se tekst deklaracije odnosi na sankcije protiv Rusije, zbog čega je Srbija nije potpisala. „Ne možete ići protiv sebe, svoje zemlje i politike koju provodite“, dodao je.
Srpski predsjednik, također, napomenuo je da zna da mnogi ljudi u Srbiji emocionalno reagiraju protiv Ukrajine, te je upitao što je Ukrajina učinila protiv Srbije. „Jer Ukrajina je zemlja koja nije pozvala predstavnike Prištine ovdje (na samit u Odesi). Moramo li im zahvaljivati na tome? Mislim da moramo. I što bih ja mogao kritizirati? Dopustili su mi da budem ovdje, da budem suzdržan, da ne potpišem i da Srbija ne bude potpisnica deklaracije. Što još svi želite? I od Ukrajine i od nas. Što itko zapravo želi od srbijanske politike? Mislim da je ovo vrhunac koji mala zemlja može postići u provođenju svojih neovisnih politika. Ponosan sam na to“, rekao je.
Srbijanski predsjednik naglasio je da se nada da će se razina suradnje između Srbije i Ukrajine poboljšati i podići na najvišu moguću razinu. „Bit ćemo korisni ne samo u humanitarnoj pomoći, već i u drugim pitanjima. Čak sam predložio i neke nove modele i smjerove suradnje između Srbije i Ukrajine“, rekao je.
Tijekom samita, srbijanski predsjednik rekao je da bi Srbija željela obnoviti jedan ili dva grada ili manju regiju u Ukrajini i tako pružiti podršku građanima te zemlje. „Nadam se da možemo nešto učiniti za ukrajinski narod bez ikakvih glasnih slogana ili nečega sličnog“, rekao je Vučić.
- Crna Gora se pridružuje EUMAM-u
Dana 12. lipnja, crnogorski parlament izglasao je slanje crnogorskog vojnog osoblja u misiju EUMAM u znak podrške Ukrajini.
Europska unija odobrila je uspostavu Misije pomoći Europske unije Ukrajini (EUMAM Ukrajina) 17. listopada 2022. Cilj Misije je doprinijeti jačanju vojnih sposobnosti Oružanih snaga Ukrajine za učinkovito izvršavanje borbenih misija kako bi se pomoglo Ukrajini da brani svoj teritorijalni integritet unutar međunarodno priznatih granica, učinkovito osigura svoj suverenitet i zaštiti civile.
Misija prvenstveno uključuje obuku ukrajinskog vojnog osoblja na teritoriju europskih zemalja.
Nacrt odluke o pristupanju Crne Gore EUMAM-u podnesen je parlamentu prije devet mjeseci i od tada čeka na usvajanje.
U svom obraćanju parlamentu 12. lipnja, crnogorski ministar obrane Dragan Krapović naglasio je da crnogorske trupe neće biti raspoređene u Ukrajini, već će umjesto toga obavljati neborbene uloge unutar misije EU. „Nema sumnje, niti mogućnosti da će bilo koji crnogorski vojnik biti raspoređen na ukrajinskom tlu“, više je puta ponovio Krapović, objašnjavajući odluku. „Želim da ovo bude kristalno jasno. Nikada ne bih podržao takvo što. Sve aktivnosti misije provode se na teritoriju EU, u Poljskoj i Njemačkoj“, naglasio je ministar.
Odluku o sudjelovanju Crne Gore u EUMAM-u podržalo je 49 od 81 zastupnika crnogorskog parlamenta, uz tri suzdržana. Zastupnici Pokreta Europa sada premijera Milojka Spajića, stranke Demokrata, Bosanske stranke, Socijalističke narodne partije, Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata, Hrvatske građanske inicijative i većina zastupnika koalicije Za budućnost Crne Gore, koja se smatra proruskom, glasali su „za“, uključujući i vođu spomenute političke snage i stranke Nova srpska demokracija, predsjednika parlamenta Andriju Mandića. Ostali zastupnici bloka Za budućnost Crne Gore, zastupnici Demokratske narodne stranke na čelu s Milanom Kneževićem, bili su suzdržani. Nitko nije glasao protiv.
Odluka koju je usvojio crnogorski parlament, a posebno stav Mandića i njegovih suradnika, izazvala je razorne kritike izvanparlamentarnih proruskih snaga i proruskih medija u Crnoj Gori, koji su predsjednika parlamenta i crnogorski parlament općenito optužili za „krizu identiteta“ i „izdaju“. Činjenica da je odluka o pružanju pomoći Ukrajini izglasana 12. lipnja, na Dan Rusije, bila je posebno skandalozna za proruske snage. Istodobno, ministar obrane Krapović, komentirajući glasovanje, istaknuo je da ga ne iznenađuje što su zastupnici Mandićeve Nove srpske demokracije glasali za slanje crnogorskih vojnika u misiju EU-a kako bi pomogli Ukrajini. Rekao je da vladajuća koalicija uključuje Mandićevu stranku, koja ima sporazum unutar vladajuće većine koji pokriva „čitav niz pitanja“ i da se taj sporazum provodi.
- Vladajuća stranka trijumfirala na lokalnim izborima u Srbiji
Lokalni izbori održani su u nedjelju, 8. lipnja, u Zaječaru i Kosjeriću u zapadnoj i istočnoj Srbiji. U obje općine na vlasti je bila Srpska napredna stranka (Srpska napredna stranka, SNS), koja je također uživala većinu na republičkoj razini.
Izbori 8. lipnja poslužili su kao prvi izborni test za srbijanske vlasti od početka velikih studentskih prosvjeda zbog 16 smrtnih slučajeva uzrokovanih urušavanjem nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenom 2024. Kosjerić je također postao prvo mjesto gdje su studenti službeno pozvali na ujedinjenu oporbu i podržali oporbenu listu.
Prema preliminarnim podacima izbornog povjerenstva, najveći broj birača u Koseriću glasao je za listu „Ne damo Srbiju – Aleksandar Vučić“ Srpske napredne stranke. Vladajuća stranka dobila je 51 glas više od oporbe, osvojivši 14 mandata, jedan više nego što je osvojila oporba.
Oporbena lista „Ujedinjeni za Kosjerić“ osvojila je 13 od 27 mjesta.
I u Zaječaru je najviše glasova osvojila lista „Ne damo Srbiju – Aleksandar Vučić“, više od 48 posto, odnosno 27 mandata od 50, pokazuju okvirni podaci.
Oporbena lista „Promena u koju verujemo“ osvojila je više od 33 posto i 19 mandata. Druga opoziciona stranka, „Ujedinjeni za spas Zaječara“, ima više od 7 posto i četiri mandata.
Organizacija CRTA (Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost, Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost) izvijestila je o brojnim prekršajima tijekom predizborne kampanje i izbornog procesa.
„Izbori u Zaječaru i Koseriću održani su u izrazito nepravednim i neslobodnim uvjetima, dok je atmosfera na dan izbora nalikovala opsadnom stanju. Izbornu kampanju obilježio je sustavni institucionalni pritisak, medijsko i fizičko nasilje, što je dovelo do dana izbora ispunjenog strahom i tjeskobom među stanovnicima dviju lokalnih zajednica.
Dan izbora u Koseriću nije bio ni slobodan ni pošten, dok u Zaječaru rezultat nije odražavao volju građana, jer su zabilježena ozbiljna kršenja na čak 19% biračkih mjesta“, navodi se u izvješću CRTA-e.
Oporba je osporila rezultate izbora.
Istodobno, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zahvalio je stanovnicima Kosjerića i Zaječara na „ogromnom povjerenju“ i pozvao sve „koji drugačije misle na svim razinama“ na pregovore i dogovore. „Što više zajedničkih nazivnika pronađemo, to će biti bolje za našu zemlju“, rekao je Vučić u objavi na društvenim mrežama 9. lipnja.
Analitičari lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru vide kao test i za vladu i za oporbu, uoči mogućih prijevremenih izbora. Rezultati izbora 8. lipnja pokazali su da je Vučićeva stranka, iako zadržava šanse za zadržavanje vlasti, u maloj prednosti, što nosi značajne rizike.
Prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji održat će se krajem 2026. ili početkom 2027.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je to na sigurnosnoj konferenciji GLOBSEC 2025 u Pragu.
Srpski predsjednik rekao je da prosvjednici traže izbore, ali da Srbija trenutno ima puno posla u vezi s međunarodnim događajem Expo i na području europskih integracija.
„Izbori će se održati ili krajem sljedeće godine ili početkom 2027. Imali smo izbore prije godinu dana, a sada imamo puno posla u pripremi za Expo 2027. Također, moramo naporno raditi na našem europskom putu. Tada će narod odlučiti tko će preuzeti kormilo zemlje“, rekao je Vučić.
Kao što je ranije objavljeno, studenti koji sudjeluju u protuvladinim prosvjedima iznijeli su zahtjeve vlastima da raspišu prijevremene parlamentarne izbore. Prosvjednici su trenutna događanja u zemlji nazvali „odlučujućom prekretnicom za Srbiju“ i upozorili da će, ako se izbori ne raspišu u razumnom roku, pokrenuti akcije građanskog neposluha kako bi spriječili normalno funkcioniranje sustava, koji po svojoj definiciji ignorira volju javnosti.
Prema analitičarima, nakon lokalnih izbora u Zaječaru i Kosjeriću, Vučić je shvatio da bi raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora u bliskoj budućnosti bio preveliki rizik za njega. Stoga će pokušati podići rejting svoje političke snage, Srpske napredne stranke, kroz uspješne projekte poput Expo 2027, prije nego što pokrene novu izbornu kampanju diljem zemlje.
- Vođa vodeće oporbene stranke u Srbiji uhićen u Republici Srpskoj (BIH)
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) i gradonačelnik Teslića (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina), Milan Miličević, uhićen je 9. lipnja u sklopu antikorupcijske operacije Blokada, koju provodi Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske.
Srpska demokratska stranka vodeća je oporbena snaga u Republici Srpskoj, glavni protivnik vladajućeg Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD) kojeg predvodi predsjednik RS-a Milorad Dodik.
Uz Miličevića, policija RS-a privela je i dvojicu lokalnih zastupnika koji, također, predstavljaju oporbene stranke.
Pritvorenici se sumnjiče za primanje mita i „trgovinu utjecajem“. Okružni sud u Banjoj Luci odobrio je nekoliko pretresa lokacija povezanih s osumnjičenicima.
Tijekom racija, policija je navodno od Miličevića zaplijenila 400.000 bosanskih maraka, odnosno oko 200.000 eura, a od druge osobe koja je meta slučaja 50.000 maraka, odnosno oko 25.000 eura.
„Pronađeni novac nije kriminalnog podrijetla“, rekao je Miličević nakon uhićenja, inzistirajući da je njegov slučaj politički motiviran.
„Ovo je jasan pokušaj političkog zastrašivanja i kaosa“ od strane Dodikovog vladajućeg Saveza neovisnih socijaldemokrata, naglasila je Srpska demokratska stranka.
Uhićenje Milana Miličevića onemogućilo je provedbu plana oporbe, osmišljenog zajedno sa strankama u Federaciji Bosne i Hercegovine, da se iz vladajuće koalicije, na razini Bosne i Hercegovine, isključi Savez neovisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
Rad središnje vlade BiH blokiran je već nekoliko mjeseci nakon što su stranke ujedinjene u koaliciji „Trojka“ – Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Narod i pravda i Naša stranka – raskinule koalicijski sporazum s Dodikovim SNSD-om zbog njegovih neustavnih postupaka. Dana 9. svibnja, koalicija oporbenih stranaka u Republici Srpskoj, predvođena Srpskom demokratskom strankom, potpisala je platformu o suradnji s koalicijom Trojka, s ciljem stvaranja nove, na državnoj razini, i s ciljem deblokiranja državnih institucija. Sada su ti planovi očito u neizvjesnosti.
- Srbija i Kosovo bez konkretnog dogovor nakon posljednjeg kruga pregovora uz posredovanje EU-a
Peter Sorensen, novi posebni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine, sastao se 10. lipnja u Bruxellesu s glavnim pregovaračima iz Srbije i Kosova, Petrom Petkovićem i Besnikom Bislimijem. Razgovori u Bruxellesu održani su u nekoliko formata – srpska i kosovska delegacija održale su odvojene bilateralne sastanke s delegacijom EU-a, kao i trilateralni sastanak, prvi otkako je Sorensen naslijedio Miroslava Lajčáka na mjestu pregovarača. Prethodni sastanak predstavnika Srbije i Kosova pod posredovanjem EU-a održan je u Bruxellesu u prosincu 2024.
„Bio sam domaćin dugog sastanka glavnih pregovarača Kosova i Srbije u Bruxellesu. Razgovarali smo o napredovanju normalizacije njihovih odnosa u pripremi za sastanak dijaloga na visokoj razini, o predstojećim provedbenim obvezama i aktualnim pitanjima. Dogovorili smo se da ćemo uskoro nastaviti raspravu“, napisao je posebni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine na platformi X.
Petković, ravnatelj Ureda za Kosovo i Metohiju i glavni pregovarač Beograda, rekao je da su razgovori bili teški i napeti. Prema njegovim riječima, Beograd inzistira na normalizaciji, koja bi trebala započeti deeskalacijom na sjeveru Kosova i formiranjem Zajednice srpskih općina (ZSO) na Kosovu.
„Najvažnije je da se formira Zajednica srpskih općina i da se nastavi rasprava o statutu ZSO-a. Obustavljena je prije godinu i pol. Priština nije htjela nastaviti raspravu o tom pitanju. A onda je donesena strašna odluka o ukidanju dinara. Trebali bismo razgovarati o statutu i stvoriti ZSO“, rekao je Petković.
Prema Besniku Bislimiju, „prerano je govoriti o konkretnim rezultatima“, ali „Sorensen ima manje-više jasnu viziju kako postupiti na sljedećim sastancima.“ Razgovori u Bruxellesu rezultirali su dogovorom o nastavku pregovora na tehničkoj razini početkom srpnja, dok će u međuvremenu posrednik EU u dijalogu Peter Sorensen i njegovi pomoćnici posjetiti Beograd i Prištinu.
