- Europski parlament objavio godišnje izvješće o napretku Crne Gore u pregovorima o pristupanju EU
Ukupno 470 zastupnika u Europskom parlamentu glasalo je za, 102 protiv, a 77 suzdržano.
U izvješću se navodi da Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu proširenja.
Stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec (Slovenija), primijetio je da je Crna Gora uspjela održati visoku javnu podršku članstvu u EU, kao i sudjelovanje vladajućih i oporbenih stranaka u donošenju zakonodavstva potrebnog za europske integracije. To pokazuje visoku razinu svijesti da je europski put jedini ispravan za Crnu Goru i da nema alternative, rekao je.
Izvješće pozdravlja kontinuirano potpuno usklađivanje vanjske i sigurnosne politike Crne Gore s politikom EU, uključujući uvođenje sankcija, posebno onih povezanih s ruskom agresijom protiv Ukrajine.
Istovremeno, zastupnici Europskog parlamenta pozvali su Crnu Goru da hitno i u potpunosti uskladi svoju viznu politiku s politikom EU, izražavajući zabrinutost da je bezvizni režim proširen na dvije zemlje (Bahrein i Saudijsku Arabiju), dok građani Rusije i Bjelorusije i dalje imaju mogućnost posjetiti Crnu Goru bez vize.
Također, Europski parlament je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog zlonamjernog utjecaja, hibridnih prijetnji, kampanja dezinformiranja i napora za destabilizaciju Crne Gore, uključujući pokušaje utjecaja na političke procese i javno mnijenje u zemlji, što diskreditira Europsku uniju i ugrožava napredak Crne Gore na putu prema pristupanju. Zemlja se poziva da poduzme protumjere kroz pojačanu suradnju s EU i NATO-om, kao i jačanjem regionalne suradnje između zemalja Zapadnog Balkana.
Izvješće osuđuje miješanje Srpske pravoslavne crkve u domaće političke procese i napominje da se vjerske institucije mogu koristiti kao alat vanjskog utjecaja.
Europski parlament istaknuo je važnost dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje u procesu pristupanja EU. U tom kontekstu, izvjestitelj Šarec izrazio je žaljenje što Poglavlje 31, „Vanjska, sigurnosna i obrambena politika“, nije moglo biti zatvoreno u prosincu 2024. Kao što je poznato, Hrvatska je blokirala zatvaranje poglavlja zbog niza neriješenih pitanja u odnosima između Zagreba i Podgorice. Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su Crnu Goru i Hrvatsku da pronađu rješenja za bilateralne probleme kroz suradnju.
Izvješće, također ,uključuje poglavlje o odnosima Crne Gore s Bosnom i Hercegovinom. Izražava duboku zabrinutost zbog podrške visokih crnogorskih dužnosnika predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, za kojeg se kaže da potkopava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Također, iskazano je žaljenje zbog sudjelovanja visokog crnogorskog dužnosnika, predsjednika Parlamenta Andrije Mandića, na prošlogodišnjoj Svesrpskoj skupštini u Beogradu i podrške Deklaraciji usvojenoj na tom događaju, za koju se kaže da potkopava suverenitet Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova.
Odjeljak izvješća o demokraciji i vladavini prava poziva na provedbu relevantnog zakonodavstva kako bi se zemlji pružila osnova za profesionalizaciju, pojednostavljenje i racionalizaciju javne uprave, kao i za daljnje usklađivanje pravnog okvira, uključujući ustav, s pravnom stečevinom EU.
Zemlji se preporučuje da pojača svoj odgovor kaznenog pravosuđa na ozbiljne slučajeve korupcije i da stvori uvjete koji omogućuju pravosudnim institucijama i neovisnim tijelima odgovornim za borbu protiv korupcije da učinkovito funkcioniraju i budu slobodni od političkog utjecaja.
Zastupnici Europskog parlamenta također su pozvali Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni sustav sa standardima EU, posebno u područjima kao što su transparentnost, financiranje stranaka i izborne kampanje.
Crnogorska vlada ima za cilj zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja sljedeće godine i postati članica Europske unije 2028. godine. Do sada je zatvoreno manje od 20 posto poglavlja – šest od 33. Još jedno poglavlje, „Javna nabava“, trebalo bi biti zatvoreno na Međuvladinoj konferenciji 27. lipnja.
- Srbija primila skoro 52 milijuna eura od EU-a
Europska komisija prebacila je 51,7 milijuna eura povoljnih kredita u državni proračun Srbije, što odgovara dijelu predfinanciranja predviđenog Planom rasta EU-a za zapadni Balkan, izvijestila je Delegacija Europske unije u Beogradu 20. lipnja.
Dodatnih 59 milijuna eura predfinanciranja u obliku bespovratnih sredstava i zajmova bit će usmjereno putem Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF) za poboljšanje infrastrukture diljem zemlje. Ovo predfinanciranje predstavlja 7% ukupne financijske potpore dodijeljene Srbiji u okviru Plana rasta EU-a.
Kako je navedeno u izjavi, isplata predfinanciranja slijedi nakon ratifikacije Sporazuma o instrumentu i Sporazuma o zajmu u okviru Instrumenta za reforme i rast od strane Narodne skupštine Republike Srbije. Ovi sporazumi ratificirani su u studenom 2024. i ožujku 2025.
Buduće isplate iz Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan bit će izvršene nakon provedbe reformskih koraka dogovorenih između Europske komisije i srbijanske vlade putem Agende reformi, te podložno ispunjavanju relevantnih preduvjeta i općih pretpostavki.
Također, navodi se da je Europska komisija isplatila predfinanciranje Sjevernoj Makedoniji i Albaniji u ožujku, a Crnoj Gori u svibnju 2025.
Kosovo još uvijek treba ispuniti iste proceduralne uvjete za primanje predfinanciranja, uključujući ratifikaciju Sporazuma o instrumentu i Sporazuma o zajmu, dok Bosna i Hercegovina tek treba podnijeti svoju konačnu Agendu reformi.
Plan rasta za Zapadni Balkan služi kao putokaz za približavanje gospodarstava regije Europskoj uniji i predviđa postupni pristup jedinstvenom tržištu EU, dajući ljudima diljem Zapadnog Balkana priliku da osjete prve koristi europske integracije, a istovremeno podržavaju daljnju regionalnu ekonomsku integraciju.
- Gotovo polovica građana Srbije protivi se članstvu u EU
Na mogućem referendumu o pristupanju Srbije Europskoj uniji, 46 posto ispitanika glasalo bi „za“, dok je 44 posto ispitanika trenutno protiv članstva u EU. To pokazuje anketa javnog mnijenja koju je proveo CeSID (Centar za slobodne izbore i demokraciju). Kad je riječ o osobnim koristima od članstva Srbije u Europskoj uniji, 53 posto građana ne vidi nikakve koristi, niti vjeruje da bi takav korak značajno poboljšao kvalitetu njihova života.
Oko 79 posto građana vjeruje da se Srbija kreće prema EU „vrlo sporo i bez žurbe“, „stoga ne čudi da je gotovo polovica sudionika ankete (47 posto) uvjerena da Srbija nikada neće postati njezin dio“, navodi se u studiji.
Građani najčešće navode status Kosova i Metohije kao ključni razlog zašto se Srbija može zaobići u procesu integracije u EU: 36 posto ispitanika smatra to pitanje ključnom preprekom.
Dodatnih 27 posto ispitanika smatra da daljnju europsku integraciju ometaju problemi s vladavinom prava i stanjem demokracije.
Također, 21 posto ispitanika navodi neuspjeh u uvođenju sankcija Rusiji kao razlog usporavanja.
Kada je riječ o stavovima prema EU u kontekstu projekta rudnika litija i bora Jadar, većina ispitanika (oko 64 posto) istaknula je da to što postoji podrška projektu od strane Europske komisije pogoršava stavove prema EU.
Mišljenje o Europskoj uniji pogoršao je i „odnos EU prema studentskim prosvjedima“. „Kada je riječ o studentskim prosvjedima, stav je 36 posto građana da EU treba javno osuditi vlasti i nedvosmisleno podržati studente, dok većina građana (60 posto) smatra da je pravi način podržati pravo na prosvjed, ali bez osude vlasti i miješanja u poslove Srbije“, napominje se u studiji.
Anketa javnog mnijenja provedena je u travnju 2025. na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.000 odraslih ispitanika u sklopu projekta „Razumijevanje krize, jačanje otpornosti: Prema posljednjoj stanici EU integracija“.
- Indijski premijer Narendra Modi u službenom posjetu Hrvatskoj
Ovo je prvi posjet šefa indijske vlade ovoj zemlji.
Tijekom razgovora, strane su se složile proširiti suradnju u nekoliko područja.
Posebna je pozornost posvećena povećanju trgovinskog prometa između Hrvatske i Indije. U tom kontekstu, hrvatski premijer Andrej Plenković predložio je stvaranje gospodarskog koridora između Indije, Bliskog istoka i Europe.
„Trenutni obujam trgovine između dviju zemalja iznosi oko 250 milijuna dolara. To je osnova za još veću trgovinu. Vjerujemo da je inicijativa premijera Modija za stvaranje gospodarskog koridora između Indije, Bliskog istoka i Europe velika prilika“, rekao je hrvatski premijer. „Kao najprirodnija ulazna točka u srednju Europu na Mediteranu, Hrvatska je jedinstveno pozicionirana da igra značajnu ulogu u kombinaciji Inicijative triju mora i gospodarskog koridora Indija-Bliski istok-Europa“, rekao je Plenković.
Postignut je dogovor o suradnji u području obrane.
„Surađivat ćemo u obrambenoj industriji. Razvit ćemo plan koji će se usredotočiti ne samo na obuku i razmjenu, već i na cijelu obrambenu industriju“, rekao je indijski premijer.
Prema Modiju, stranke su se složile proširiti suradnju u farmaceutskoj, poljoprivrednoj, informacijskoj, čistoj i digitalnoj tehnologiji, sektoru obnovljivih izvora energije i poluvodiča, brodogradnji i kibernetičkoj sigurnosti.
Posjet indijskog premijera Hrvatskoj prethodno je bio zakazan za svibanj, ali je odgođen zbog napetosti u regiji Kašmir. Indijski premijer je 18. lipnja posjetio Zagreb u sklopu europske turneje. Prema hrvatskim medijima, Modi je odbio poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa da posjeti Sjedinjene Države jer je već imao zakazan posjet Hrvatskoj.
- Moguće novo suđenje u slučaju „državnog udara“ u Crnoj Gori
Specijalno državno tužiteljstvo Crne Gore podnijelo je žalbu Prizivnom sudu na oslobađajuću presudu u slučaju državnog udara.
Zahtjev je podnesen zbog značajnog kršenja odredbi kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
„Prvostupanjska presuda javno je objavljena 12. srpnja 2024., a njezina ovjerena kopija dostavljena je Specijalnom državnom tužiteljstvu 3. lipnja ove godine s pravnom naznakom da se žalba može podnijeti u roku od 15 dana od dana dostave njezine kopije“, navodi se u priopćenju tužilaštva.
„Predlaže se da sud drugog stupnja, budući da je presuda prvog stupnja već poništena, održi raspravu i donese presudu kojom će optuženike proglasiti krivima za kaznena djela za koja su optuženi“, napominje Specijalno tužiteljstvo.
Valja podsjetiti da je presudom prvostupanjskog suda u Podgorici tijekom ponovljenog suđenja 12. srpnja 2024. svi optuženici oslobođeni optužbi u slučaju pokušaja puča tijekom parlamentarnih izbora 2016. godine.
Sud je oslobodio ruske državljane Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, vođe bivše proruske Demokratske fronte, sadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, zastupnike Milana Kneževića i Mihaila Čađenovića, kao i umirovljenog srbijanskog žandarmerijskog generala Bratislava Dikića i sedam drugih srbijanskih državljana.
Tijekom početnog suđenja na sudu prvog stupnja, svi osumnjičenici osuđeni su 9. svibnja 2019. na ukupno 70 godina zatvora.
Presuda crnogorskog suda u tom slučaju navodi da su se dvojica Rusa (vjerojatni agenti ruskih obavještajnih agencija) urotila za osnivanje kriminalne organizacije i regrutirala građane Srbije i Crne Gore s ciljem nasilnog rušenja vlade i proglašenja pobjede (proruske) „Demokratske fronte“ na parlamentarnim izborima 2016. kako bi spriječili ulazak Crne Gore u NATO.
Počinitelji su planirali nasilno zauzeti crnogorski parlament na dan parlamentarnih izbora 16. listopada 2016., kao i oteti i ubiti tadašnjeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića.
Dana 5. veljače 2021., Crnogorski žalbeni sud poništio je presudu. Odluka je donesena nakon što je koalicija predvođena Demokratskim frontom došla na vlast u Crnoj Gori nakon parlamentarnih izbora 2020. godine.
- Presuda bivšem voditelju bugarskog kulturnog kluba u Sjevernoj Makedoniji izazvala bijes u Sofiji
Dana 12. lipnja, prvostupanjski sud u Bitoli (Sjeverna Makedonija) osudio je Ljubča Georgievskog, voditelja bugarskog kulturnog kluba „Ivan Mihajlov“, koji su vlasti zatvorile, na uvjetnu kaznu od godinu dana s dvogodišnjim rokom kušnje. Kazna je izrečena po optužbama za poticanje mržnje, razdora i netolerancije na nacionalnoj, rasnoj, vjerskoj i drugoj diskriminirajućoj osnovi, kao i za širenje rasističkog i ksenofobnog sadržaja.
Klub Ivan Mihajlov, na čelu s Ljubčom Georgievskim, nazvan je po bugarskom revolucionaru i političaru s početka 1920-ih i 1930-ih. Ivan Mihajlov smatra se kontroverznom povijesnom osobom u Sjevernoj Makedoniji, optužen za suradnju s nacistima.
Nakon sudske presude u Bitoli, Ljubčo Georgievski je izjavio da je za njega presuda politička poruka, usmjerena ne protiv njega osobno, već protiv bugarskog identiteta u Sjevernoj Makedoniji.
Bugarske vlasti opisale su sudsku presudu protiv Georgievskog kao „apsolutno neprihvatljivu“.
Bugarski ministar vanjskih poslova Georgiev naglasio je: „Apsolutno je neprihvatljivo da se u zemlji koja tvrdi da je primjer funkcionalne multietničke demokracije, otvoreno izjašnjavanje o pripadnosti bugarskom narodu, poštovanje bugarskih nacionalnih simbola i heroja te širenje autentične bugarske književnosti kažnjava zatvorom.“
„Kršenje prava Bugara u Sjevernoj Makedoniji činjenica je koja se ne može poreći. Današnja sudska presuda protiv gospodina Georgievskog još je jedna potvrda praktičnog odbijanja vlasti našeg jugozapadnog susjeda da osiguraju temeljna prava ove skupine svojih građana“, dodao je.
Kasnije su bugarski predsjednik Rumen Radev i ministar vanjskih poslova Georgiev primili Ljubča Georgievskog u Sofiji. Ljubčo Georgievski je tijekom sastanaka istaknuo da „put Republike Sjeverne Makedonije u Europu leži kroz ljudska prava, a tamo su prava Bugara jednaka nuli.“ „Želimo izmjene ustava, ustavna jamstva naših prava“, rekao je.
Kao što je poznato, glavni uvjet da Sjeverna Makedonija započne stvarne pregovore o članstvu u EU jest uključivanje spominjanja Bugara u Ustav zemlje. Skoplje ne pristaje na provedbu sporazuma postignutih za vrijeme prethodne vlade, tražeći dodatna jamstva za pristupanje EU i ukazujući na brojne kompromise koje je zemlja već napravila kako bi postigla priznanje i osigurala napredak na putu euroatlantskih integracija.
Konkretno, nakon raspada Jugoslavije, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija bila je prisiljena promijeniti svoju zastavu, odustati od odavanja počasti Aleksandru Velikom i, konačno, promijeniti ime zemlje.
