Neposredno prije prvog kruga predsjedničkih izbora u Moldaviji i ustavnog referenduma o pristupanju EU, moldavske snage za provođenje zakona spriječile su pokušaj masovne destabilizacije zemlje. Nakon što su provele gotovo 90 racija na raznim lokacijama diljem zemlje, zaplijenile su 1,6 milijuna moldavskih leja i identificirale više od stotinu pojedinaca koji su bili obučeni za organiziranje masovnih nereda. Neki od njih prošli su obuku u strukturama povezanim s privatnim vojnim tvrtkama „Wagner“ i „Farma“. Obuka se odvijala u Rusiji, kao i u paravojnim kampovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Tužiteljstvo za borbu protiv organiziranog kriminala i posebnih slučajeva (PCCOCS) Republike Moldavije kasnije je primijetilo da je svrha obuke moldavskih građana na Balkanu organiziranje masovnih prosvjeda usmjerenih na sprječavanje približavanja Moldavije Europskoj uniji. „Agenti kaosa“ trebali su stupiti u akciju ako proeuropski predsjednički kandidat pobijedi i ako ustavni referendum da pozitivan rezultat. S obzirom na to da je, iako je tijesna većina podržala ustavne amandmane, aktualna proeuropska predsjednica Maia Sandu pobijedila na izborima, scenarij destabilizacije trebao je započeti odmah nakon objave rezultata referenduma. Međutim, taj je ishod spriječen.
Istraga o pokušajima destabilizacije Moldavije nakon prošlogodišnjih izbora je u tijeku. Nedavno su, zahvaljujući radu međunarodnog tima istraživačkih novinara, otkriveni novi detalji senzacionalnog slučaja.
Program obuke za sabotere
Prve informacije o akcijama moldavskih tijela za provođenje zakona u suzbijanju planova za destabilizaciju zemlje pružene su tri dana prije dana izbora, 17. listopada 2024. Brifing za novinare održali su ravnatelj Sigurnosno-obavještajne službe Moldavije (SIS) Alexandru Musteața, načelnik Nacionalne policije Viorel Cernăuțeanu i vršitelj dužnosti glavnog tužitelja PCCOCS-a Victor Furtună.
Nakon brifinga, SIS je pružio dodatne informacije.
Prema SIS-u, agencija je tijekom nekoliko mjeseci prikupljala informacije o pokušajima destabilizacije ustavnog poretka u kontekstu izbornih procesa u Moldaviji. Utvrđeno je da je proruski oligarh Ilan Shor, koji se trenutno skriva od moldavskog pravosuđa, koristio javnu organizaciju „Eurazija“ za financiranje putovanja grupa mladih u Moskvu kako bi ih obučio taktikama i metodama organiziranja prosvjednih akcija.
Mlade regrute obučavali su instruktori, neki povezani s privatnim vojnim strukturama „Wagner“ i „Farma“. Neki sudionici odabrani su za naprednu obuku u kampovima na Balkanu – u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Obuka se prvenstveno odvijala od početka rujna do sredine listopada, neposredno prije dana izbora u Moldaviji.
Program obuke uključivao je sljedeće točke:
• Taktike nacionalnog raskola i destabilizacije ustavnog poretka;
• Taktike provokacije protiv tijela za provođenje zakona;
• Upotreba oružja i drugih predmeta za nanošenje nesmrtonosnih fizičkih ozljeda;
• Psihologija mase;
• Fizički sukobi s organima za provođenje zakona tijekom prosvjeda;
• Proizvodnja i upotreba zapaljivih i eksplozivnih naprava;
• Rukovanje dronovima opremljenim eksplozivnim ili zapaljivim teretom.
Nakon završetka obuke, od „diplomiranih“ se očekivalo da će poticati javno nezadovoljstvo, okupljati građane na prosvjede i tijekom demonstracija izazivati sukobe s policijom i masovne nemire, uključujući korištenje dronova koji nose eksploziv ili zapaljive materijale.
Baš na dan kada su moldavske sigurnosne službe objavile postojanje ovih centara za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji, srpska Sigurnosno-informativna agencija (BIA), zajedno s policijom i tužiteljstvom, provela je specijalnu operaciju kojom je zatvorila paravojni kamp za obuku stranaca.
Tijekom racije otkriveni su dronovi s pratećom opremom, slušalicama za virtualnu stvarnost, satelitskom komunikacijskom opremom StarLink, radio stanicama, fosforom i drugim zapaljivim tekućinama, uređajima za mjerenje vremena koji se vjerojatno koriste za detonaciju eksploziva i drugom opremom dvojne namjene.
Kamp se nalazio na periferiji sela Radenka u blizini Kučeva, blizu rumunjske granice (novinari su kasnije utvrdili njegovu točnu lokaciju).
Niti jedna službena izjava nije povezivala kamp s Moldavijom, ali stručnjaci nisu sumnjali u to da su srbijanske specijalne službe djelovale na temelju informacija iz Kišinjeva.
Službeno optuženi
U travnju 2025., PCCOCS Republike Moldavije optužio je muškarca i dvije žene koji su sudjelovali u obuci u Bosni i Hercegovini za pripremanje masovnih nereda u kontekstu prošlogodišnjih predsjedničkih izbora i referenduma o pristupanju EU.
Optuženi su prošle godine pritvoreni na granici po povratku u Moldaviju s drugog od dva tečaja obuke u Bosni i Hercegovini. Vlasti su zaplijenile dronove s kamerama i rezervnim dijelovima, naočale za virtualnu stvarnost za bespilotne letjelice, sustav za bacanje eksplozivnih naprava ili streljiva (granata) iz dronova, opremu za radio upravljanje bespilotnim letjelicama, srpsku i bosansku valutu te preko 1500 elektroničkih slika – fotografija i videozapisa – s bilješkama o sastavu i metodama izrade improviziranih eksplozivnih i zapaljivih naprava, te uputama za izradu zapaljivih smjesa.
Dvije žene, u dobi od 34 i 52 godine, iz Moldavije su – iz Tiraspolja (glavnog grada Pridnjestrovlja) i Strășenija. Također su optužene za regrutiranje drugih osoba za obuku u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Tridesetsedmogodišnji muškarac iz Kišinjeva nedavno je služio 15-godišnju kaznu za ubojstvo i pljačku.
Prema materijalima slučaja, trojica optuženika bili su članovi organizirane kriminalne skupine koja je primala naredbe (a za neke i plaćanja putem kriptovalutnih transfera od 50 do 100 USD svaka dva do tri dana) od osobe podrijetlom iz Bendera (Pridnjestrovlja), koja je bila u Rusiji i komunicirala s njima putem Telegrama. Od kolovoza do listopada 2024. u kampovima u Bosni i Hercegovini obučavani su za upravljanje dronovima, postavljanje bombi putem bespilotnih letjelica i zračno izviđanje.
Ženu iz Tiraspolja tužitelji PCCOCS-a također optužuju za pripremanje vandalizma protiv parlamenta, policije, sudova i drugih državnih institucija u Kišinjevu.
Paravojni instruktori
Sada je utvrđeno da je najmanje 13 stranih državljana služilo kao instruktori u kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Prošle godine SIS je identificirao imena stranih državljana koji su pomagali u obuci za sabotiranje. Među njima su, po putovnici ili porijeklu, Rusi, kao i državljani drugih zemalja, uključujući Bugarsku.
Prema podacima SIS-a, koordinatori moldavske obuke na Balkanu bili su Konstantin Goloskokov i Mihail Potepkin. Specijalne službe i istraživački novinari izvještavaju da obojica imaju veze sa skupinom „Wagner“ i/ili povezanim strukturama.
SIS je također identificirao 11 drugih stranih državljana koji su pomagali u kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji kao instruktori. Mnogi od njih su se prethodno pojavljivali ili u kaznenim dosjeima ili obavještajnim dosjeima. Na primjer, bugarskog državljanina koji je obučavao Moldavce traže francuski tužitelji zbog postavljanja crvenih otisaka dlanova na Spomenik holokaustu u Parizu 2024. godine.
U Bosni i Hercegovini, „instruktori“ uključeni u obuku Moldavaca osjećali su se posebno samouvjereno. Evo samo jednog primjera:
Na popisu instruktora je Andrey Becker, koji je stigao u Bosnu i Hercegovinu 23. kolovoza 2024., odmah osnovao IT tvrtku pod nazivom AE 777, službeno se nastanio na području Banja Luke i napustio Bosnu i Hercegovinu u listopadu prošle godine.
Pasivnost bosanskohercegovačkih specijalnih službi očito se objašnjava činjenicom da su, iako su postojale sumnje na ilegalne vojne kampove, istražitelji utvrdili da se u Bosni i Hercegovini održavala samo teorijska obuka. Nastava se odnosila na teme vezane uz organiziranje i rastjerivanje demonstracija. Obuka se provodila u prostorijama u blizini Banje Luke.
Međutim, bosanske specijalne službe uspjele su locirati i pritvoriti Rusa koji nije bio na popisu moldavskih službi, optuženog za sudjelovanje u kampovima za obuku Moldavaca.
U studenom 2024. godine, Bosna i Hercegovina uhitila je Aleksandra Bezrukova zbog sumnje da je djelovao kao instruktor u paravojnim kampovima u BiH (u Republici Srpskoj), gdje su moldavski građani pripremani za prosvjede i nasilne činove u Moldaviji.
Prema policiji Unsko-sanskog kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bezrukov je uhićen u Bosanskoj Krupi. Operacija je provedena u suradnji s Obavještajno-sigurnosnom agencijom Bosne i Hercegovine (OSA), koja je tajno pratila njegovo kretanje.
Nekoliko mjeseci kasnije, Bezrukov je deportiran u Poljsku na zahtjev poljskih snaga reda.
Tako se ispostavilo da je agent, osim što je pripremao destabilizaciju Moldavije, bio uključen u planiranje velike sabotažno-terorističke operacije u Europi. Poljski tužitelji optužuju Rusa za koordinaciju podmetanja požara i slanje zapaljivih naprava putem kurirskih službi. Prema američkim medijima, operacija koju je podržao Kremlj uključivala je postavljanje samozapaljivih kurirskih paketa na letove za SAD i Kanadu.
Svjedok optužbe
Dana 15. srpnja 2025., zajednička istraga BIRN-a i moldavskog CU SENS-a bacila je novo svjetlo na balkanske „tečajeve“ za obuku moldavskih agenata za destabilizaciju.
Dodatne detalje pružio je u intervjuu s novinarima CU SENS-a Moldavac Maksim Roshka, koji je i sam prošao obuku u balkanskim kampovima, ali je pristao surađivati s istražiteljima i sada služi kao svjedok optužbe na moldavskom sudu.
Roshka je potvrdio da se obuka održavala u Bosni i Hercegovini (u Republici Srpskoj) i u Srbiji (u selu Radenka). Prema njegovim riječima, ostali „studenti“ (ili regruti?) također su bili moldavski državljani. Svi sudionici morali su predati svoje telefone i putovnice prije nego što su prošli vojnu obuku, vježbe upravljanja dronovima, fizičke i psihološke vježbe. Sudionicima je obećana plaća od 300 do 500 USD za 10 dana obuke, plaćena u kriptovaluti.
Maksim Roshka rekao je da ga je regrutirao poslovni partner njegove supruge, moldavski poduzetnik Anatolij Prizenko.
Prezime Prizenko je široko poznato zbog njegove aktivne uloge u drugoj specijalnoj operaciji – navodno, također, ruskoj. U studenom 2023. priznao je sudjelovanje u postavljanju Davidovih zvijezda na zgrade u Parizu i njegovim predgrađima. Prizenko je priznao da je platio dvojici moldavskih migranata za taj rad na zahtjev neimenovanog sponzora.
Francuski istražitelji su u to vrijeme smatrali da Rusija stoji iza desetaka Davidovih zvijezda naslikanih na pariškim zgradama, a mediji su izvještavali o vezama s ruskim obavještajnim službama. Cilj je bio rasplamsati napetosti u francuskom društvu.
Čini se da su sumnje potvrđene – u prosincu 2024. Europska unija je uvela sankcije Anatoliju Prizenku kao osobi uključenoj u ruske „destabilizirajuće akcije“ u inozemstvu. EU je izjavila da je pariška operacija imala „značajan destabilizirajući učinak u kontekstu sukoba Izraela i Hamasa u Gazi“.
U veljači 2025. Prizenko je uhićen u Kišinjevu zbog sumnje da je regrutirao Rošku i organizirao paravojnu obuku za moldavske građane u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Policija ga je optužila za regrutiranje potencijalnih „regruta“ tijekom paintball turnira u Moldaviji.
Moldavski PCCOCS nastavlja istragu slučaja. Tužitelji kažu da im je cilj identificirati sve one povezane s organiziranjem i sudjelovanjem u balkanskim kampovima koji su pripremali masovne nemire u Moldaviji. Prema njihovim riječima, popis je opsežan i pojavit će se još imena.
Pretpostavlja se da će moldavski istražitelji surađivati sa balkanskim kolegama. Međutim, ako takva suradnja već postoji, o njoj detalji još nisu otkriveni.
