- Parlament Kosova nije formiran
Inauguralna sjednica parlamenta Kosova, na kojoj je 26. srpnja kasno navečer pokušano glasovanje po 54. put, ponovno je završila neuspjehom. Zastupnici nisu podržali prijedlog stranke Vetëvendosje (LVV) o tajnom glasovanju o kandidatu za predsjednika parlamenta kojeg je predložila ta politička snaga.
Nakon parlamentarnih izbora 9. veljače 2025, vladajuća stranka Vetëvendosje, na čelu s aktualnim vršiteljem dužnosti premijera Albinom Kurtijem, osvojila je 48 mjesta u skupštini od 120 članova. Za donošenje odluka potreban je šezdeset i jedan glas.
Vetëvendosje nije uspio formirati koaliciju s drugim strankama, niti je bilo moguće dogovoriti kompromisnog kandidata za predsjednika parlamenta.
U ponoć 27. srpnja istekao je rok od 30 dana koji je Ustavni sud Kosova odredio za formiranje upravnih tijela i početak punog rada skupštine. Time je stupila na snagu privremena mjera Ustavnog suda kojom se zastupnicima zabranjuje donošenje bilo kakvih odluka ili radnji. Ograničenje će ostati na snazi do 8. kolovoza.
Očekuje se da će Ustavni sud u narednim danima razjasniti pravne posljedice za zastupnike i korake koje je potrebno poduzeti.
Analitičari su uvjereni da nema druge opcije osim raspisivanja novih parlamentarnih izbora. Jedino pitanje koje ostaje otvoreno je određivanje datuma tih izbora.
- Turska pokrenula „Balkansku mirovnu platformu“
Dana 27. srpnja u Istanbulu održan je prvi sastanak „Balkanske mirovne platforme“. Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo pridružile su se inicijativi koju je pokrenula Turska.
Cilj platforme je jačanje regionalne suradnje i rješavanje regionalnih problema na regionalnoj razini.
„Naš je cilj formirati platformu na kojoj regionalni akteri mogu iskreno razgovarati o svim političkim, ekonomskim, sigurnosnim i drugim izazovima“, rekao je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan na konferenciji za novinare.
Naglasio je da „Balkan ima strateški položaj na raskrižju Europe, Bliskog istoka, Crnog mora i mediteranskog bazena“, te da je „stabilnost na Balkanu od velike važnosti, prije svega za Europu, kao i za mir i sigurnost susjednih regija.“
Fidan je naglasio da za Tursku Balkan nije samo strateški važno područje, već i prioritetna regija s kojom ima snažne povijesne, kulturne i druge veze. Dodao je da turska suradnja sa zemljama regije svakodnevno napreduje, te vjeruje da se trajni mir i stabilnost na Balkanu mogu osigurati jačanjem regionalnog dijaloga i suradnje.
Naglasio je važnost davanja prioriteta regionalnoj odgovornosti za rješavanje regionalnih pitanja i dodao da je na toj osnovi pokrenuta „Balkanska mirovna platforma“. „Moramo preuzeti odgovornost, učiti iz naše zajedničke povijesti i zajedno odabrati put naprijed. Ne smijemo prepustiti budućnost slučaju ili volji drugih“, rekao je, naglašavajući da je vrijeme „da se pronađu balkanska rješenja za balkanske probleme“.
Fidan je podsjetio na napetosti između nekih balkanskih zemalja, ali je pozdravio činjenicu da „nitko ne želi vrući rat ili sukob kao u prošlosti“, naglašavajući konsenzus o rješavanju problema diplomatskim putem i dijalogom.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, koji je sudjelovao na prvom ministarskom sastanku „Balkanske mirovne platforme“, naglasio je važnost političkog dijaloga i suradnje među zemljama Zapadnog Balkana, posebno u kontekstu složene unutarnje situacije u Bosni i Hercegovini. Napomenuo je da trenutna dinamika stvara izazove za funkcionalnost BiH, ali i da postoje mogućnosti i spremnost za prevladavanje kriza konstruktivnom komunikacijom i odgovornim političkim djelovanjem.
Pozdravio je značajnu ulogu Turske kao regionalnog partnera i stabilizirajućeg faktora, posebno kroz inicijative koje promiču mir, međusobno razumijevanje i razvoj među zemljama regije.
***
Srpski ministar vanjskih poslova Marko Đurić istaknuo je da Srbija smatra svaku priliku za razgovor o poboljšanju suradnje u regiji nužnom, dodajući da je to posebno korisno kada takve pregovore pokreću same balkanske države. Naglasio je da Srbija podržava ideju vođenja razgovora o ekonomskoj, sigurnosnoj, političkoj i kulturnoj suradnji pod balkanskim vodstvom, a ne isključivo pod okriljem međunarodnih organizacija.
Tijekom sastanka, Đurić je također lobirao za interese Srbije, naglašavajući važnost otvorenog dijaloga čak i o pitanjima oko kojih ne postoji dogovor, poput statusa Kosova. „Moramo naučiti raspravljati o teškim temama i pokazati više razumijevanja za različita gledišta“, naglasio je Đurić.
„Balkanska mirovna platforma“ predstavlja nastojanje Turske da poveća svoju ulogu u rješavanju zamrznutih sukoba i političkih kriza na Zapadnom Balkanu. To se prvenstveno odnosi na odnos Beograda i Prištine, te situaciju u Bosni i Hercegovini.
- EU će izdvojiti 200 milijuna eura za autocestu u Crnoj Gori
Crna Gora je potpisala ugovor o zajmu od 200 milijuna eura s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za izgradnju druge dionice strateške autoceste Bar-Boljare. Novi segment – Mateševo–Andrijevica – povezat će južnu luku Bar sa sjeverom zemlje i granicom sa Srbijom. Bit će dug 23,4 km, a dovršetak se očekuje do 2030. godine.
Sporazum su potpisali direktor EBRD-a za Zapadni Balkan, Matteo Colangeli, i ministar financija Crne Gore, Novica Vuković. Istodobno, Europska unija osigurava bespovratna sredstva od 150 milijuna eura – najveća bespovratna sredstva koja je EU ikada dala Crnoj Gori.
Premijer Milojko Spajić izjavio je da je pravni i financijski okvir za projekt u potpunosti spreman unatoč poteškoćama i promjenama rute. Veleposlanik EU-a Johann Sattler naglasio je: „Ovo nije dar bez obveza – to je ulaganje koje zahtijeva transparentnost, europske standarde i angažman lokalnih zajednica.“
Projekt je prethodno izazvao prosvjede stanovnika Andrijevice zbog planiranog rušenja desetaka kuća. Nakon rasprava, ruta je prilagođena – sada će se srušiti samo jedna vikendica. Ministrica prometa Maja Vukićević izjavila je da će izvođač radova biti odabran do kraja rujna, a pripremni radovi nastavit će se prema petogodišnjem planu.
Izgradnja prve dionice autoceste (Smokovac–Mateševo, 41 km), koju je izvodila kineska tvrtka CRBC, trajala je sedam godina i koštala je Crnu Goru preko milijardu dolara, uz brojna kašnjenja i probleme. U to vrijeme, EU je morala intervenirati kako bi pomogla zemlji da izbjegne rizik deviznog duga.
- Albanija i Turska potpisale ažurirani protokol o obrambenoj suradnji
Albanski ministar obrane Pirro Vengu i njegov turski kolega Yasar Güler potpisali su amandman na „Protokol o financijskoj pomoći“ kojim će se albanske oružane snage opremiti topničkim sustavima kalibra 105 mm.
Prema albanskom Ministarstvu obrane, ažurirani protokol proširuje postojeći okvir suradnje. Turska podrška sada će uključivati obuku, logistiku, prijevoz i institucionalnu pomoć.
„Novi sporazum izravno će poboljšati infrastrukturu, povećati operativne sposobnosti i ojačati profesionalnu obuku pripadnika albanskih oružanih snaga“, priopćilo je ministarstvo.
Ministar Vengu sastao se s ministrom Gülerom tijekom posjeta Turskoj radi sudjelovanja na 17. Međunarodnom sajmu obrambene industrije – IDEF 2025.
Ministri su raspravljali o ključnim temama za jačanje strateškog partnerstva između Albanije i Turske u obrani i sigurnosti. Središnja tema bio je razvoj albanske obrambene industrije. „Albanska vlada ima za cilj transformirati ovaj sektor u održiv i konkurentan dio nacionalne industrije. Albanija je spremna istražiti konkretne mogućnosti suradnje s turskim obrambenim tvrtkama, uključujući zajedničku proizvodnju i transfer tehnologije. Sudjelovanje na IDEF-u 2025 pruža pravu platformu za unapređenje tih ciljeva“, rekao je Vengu.
Albansko Ministarstvo obrane ocijenilo je sudjelovanje na IDEF-u 2025 kao „izvrsnu priliku za privlačenje stranih investitora u Albaniju za potencijalne proizvodne pothvate u obrambenoj industriji“.
- EU gubi povjerenje na Zapadnom Balkanu – Izvješće BiEPAG-a
Europska unija sve više gubi povjerenje među stanovništvom Zapadnog Balkana, unatoč službenoj retorici koja podržava reforme i eurointegracije. To se navodi u novom analitičkom izvješću „Zašto EU govori o reformama, a potiče pad na Balkanu“, koje je objavila Savjetodavna skupina za politiku Balkans in Europe (BiEPAG).
Autorica izvješća, Jovana Marović, bivša ministrica europskih poslova Crne Gore, napominje da EU, umjesto da dosljedno promiče demokratsku transformaciju, sve više daje prioritet stabilnosti pod svaku cijenu, čak i ako to znači toleriranje autokratskih režima.
„Politika proširenja EU postala je reaktivna i nedosljedna. Ne vodi je strateška vizija, već unutarnja politika unutar same Europe“, navodi se u dokumentu.
BiEPAG naglašava duboki jaz između službenih izjava EU i stvarnih procjena regionalnog napretka koje redovito daju i Europska komisija i neovisni promatrači. To potkopava povjerenje građana i umanjuje transformativni utjecaj procesa pristupanja.
Situacija je posebno kritična u Srbiji, gdje je, prema najnovijem Eurobarometru, povjerenje u EU palo na 37%. Razlog su antieuropski narativi koje ponekad promoviraju čak i službene strukture, dok Bruxelles izbjegava izravan odgovor.
Još jedan realističan primjer izgubljenog povjerenja je Sjeverna Makedonija. Nakon povijesnog kompromisa s Grčkom oko promjene imena zemlje, zemlja je očekivala početak pregovora o pristupanju, ali je prvo naišla na francuski veto, a kasnije i na bugarski. Izvješće to naziva „primjerom neodgovorne politike Bruxellesa“.
Kako bi se vratilo povjerenje u europski projekt, analitičari predlažu nekoliko rješenja:
• Postaviti čvrsti rok za pristupanje – do 2029. za zemlje koje ispunjavaju kriterije.
• Provesti sustav certificiranja napretka s mehanizmima sankcija za nazadovanje – poput obustave financiranja ili ukidanja prava glasa u institucijama EU.
• Osigurati postupne pogodnosti na putu do članstva – poput pristupa tržištu EU ili statusa promatrača.
• Odvojiti proces pristupanja od bilateralnih sporova koji blokiraju napredak zemalja, kao u slučaju Bugarske i Sjeverne Makedonije.
• Dublje uključiti civilno društvo u procese reformi.
U izvješću se spominje i takozvani „Crnogorski model“ – strukturirane mape puta s jasnim fazama reformi koje bi trebale poslužiti kao primjeri drugim kandidatima. Stoga EU mora ili vratiti svoju ulogu pouzdane snage za reforme ili riskirati trajni gubitak povjerenja u regiji u kojoj podrška integraciji već slabi.
