Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine raspisalo je 28. kolovoza prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) za 23. studenog ove godine. Četiri člana SIP-a glasala su za ovu odluku, dok su dva bila protiv.
Odluka o raspisivanju prijevremenih predsjedničkih izbora u RS-u donesena je nakon što je sud 18. kolovoza potvrdio odluku SIP-a BiH o prestanku predsjedničkog mandata Miloradu Dodiku.
* * *
Istovremeno, dan ranije, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) odbacila je mogućnost održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora u RS-u. NSRS je 22. kolovoza usvojila Informaciju o odluci Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i Rezoluciju o toj informaciji.
U dokumentima koje je usvojila NSRS naglašava se da Narodna skupština ne prihvaća i odbacuje neustavnu presudu Suda Bosne i Hercegovine, donesenu protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
NSRS odbacuje mogućnost održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i traži od svih političkih subjekata u Republici Srpskoj, političkih stranaka i pojedinaca da se ne registriraju ni za kakve prijevremene predsjedničke izbore. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika već je najavio bojkot izbora. „SNSD se neće registrirati i neće sudjelovati na ovim izborima. …Neće biti izbora u RS-u“, rekao je Dodik.
- Republika Srpska planira kontroverzni referendum
Dana 22. kolovoza, Narodna skupština Republike Srpske donijela je odluku o održavanju referenduma u RS-u u vezi s presudom Suda Bosne i Hercegovine protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o prestanku njegovog mandata. Referendum je zakazan za 25. listopada.
Referendumsko pitanje glasi: „Prihvaćate li odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i neustavne odluke Suda Bosne i Hercegovine, donesene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CEC-a o ukidanju mandata predsjedniku Srbije Miloradu Dodiku?“
Komentirajući ovaj korak, Dodik je za srbijanske medije rekao da se nadolazeći referendum ne tiče izravno neovisnosti Republike Srpske, već će biti „ozbiljno zagrijavanje“.
- Dodik će tražiti od Rusije da uloži veto na mandat EUFOR-a Althea u BiH
Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik najavio je u intervjuu za ruske medije da će od Rusije tražiti da uloži veto na produljenje vojne misije Europske unije u Bosni i Hercegovini, EUFOR Althea, tijekom razmatranja ovog pitanja u Vijeću sigurnosti UN-a. „Zamoliću naše ruske prijatelje da u Vijeću sigurnosti otkažu suglasnost i stave veto na europske međunarodne snage“, rekao je Dodik.
Althea, vojna misija EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, počela je s radom 2004. godine kada su snage Europske unije zamijenile NATO trupe.
Dodik smatra europsku vojnu misiju „okupacijskom međunarodnom silom“ koja se koristi kao prijetnja protiv Srba. „Najčešće su korišteni kao prijetnja nama, Srbima, i kao dio ove okupacijske međunarodne sile“, primijetio je.
„Postoji lokalna civilna uprava stranca po imenu Schmidt (visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt) i oružani dio ove okupacije koji se zove Althea. Želimo ukloniti oboje. A da bismo ih uklonili – moramo biti zasebna država“, rekao je Dodik. „Da bismo se svega ovoga riješili, moramo zahtijevati povlačenje okupacijskih snaga i uklanjanje stranaca iz procesa donošenja odluka. To nije moguće na razini Bosne i Hercegovine, stoga Republika Srpska mora proglasiti neovisnost i stvoriti mehanizam upravljanja koji je potpuno neovisan o Sarajevu, Bosancima i strancima koji tamo žive“, dodao je.
S molbom za pomoć, Milorad Dodik, kojem je Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine oduzelo mandat predsjednika Republike Srpske, obratit će se „ruskim prijateljima“ tijekom niza planiranih posjeta Rusiji u nadolazećim mjesecima.
„Uskoro ću otići u Moskvu, gdje ću održati sastanke s utjecajnim ljudima. Mislim da ću negdje u listopadu ponovno otići u Rusiju i moći ću se ponovno sastati s ruskim predsjednikom. A sada ću otići pozvati naše ruske prijatelje da se pripreme za Opću skupštinu UN-a, zamolit ću ih da razjasne ovu situaciju i podrže nas u našoj želji da provedemo referendum i steknemo neovisnost“, rekao je.
„Prvo se moramo riješiti Althee, koja je oružana okupacijska formacija u Bosni i Hercegovini. I to ćemo učiniti, zamolit ću naše ruske prijatelje da nam pomognu“, rekao je Dodik.
S obzirom na to da su izjave čelnika bosanskih Srba iznesene u ruskim medijima, može se pretpostaviti da su njegovi prijedlozi u vezi s prekidom misije EUFOR Althea koordinirani s ruskim vodstvom. Nije isključeno da će Rusija koristiti (ili već koristi) temu mandata vojne misije EU u Bosni i Hercegovini tijekom rasprave o europskoj sigurnosti, a prije svega o završetku rata u Ukrajini.
- Kosovski parlament izabrao predsjednika parlamenta nakon višemjesečne političke blokade
Dana 26. kolovoza, kosovski parlament konačno je izabrao novog predsjednika parlamenta – to je bio zastupnik Pokreta „Samoopredjeljenje“ (Vetëvendosje, LVV), Dimalj Baša. Stranka LVV sadašnjeg vršitelja dužnosti premijera Kosova, Albina Kurtija, pobijedila je na parlamentarnim izborima u veljači, ali nije uspjela dobiti većinu u parlamentu.
Ovom odlukom deblokiran je rad parlamenta nakon desetaka neuspješnih pokušaja izbora predsjednika parlamenta, koji su se odvijali od otvaranja konstituirajuće parlamentarne sjednice u travnju.
Dimalj Baša stekao je visoko obrazovanje u SAD-u i radio je u uredu kongresmena. Ima američko državljanstvo. Postao je peti kandidat za mjesto predsjednika parlamenta iz Pokreta „Samoopredjeljenje“. Kandidatu LVV-a trebalo je 58 sastanaka da konačno dobije podršku većine zastupnika.
Za Bašu je glasalo 73 zastupnika, 30 je bilo protiv, a osam suzdržano. Uz glasove „Samoopredjeljenja“, iz čijih redova dolazi, Baša je dobio glasove zastupnika Demokratske stranke Kosova (Partia Demokratike e Kosovës, PDK) i, dijelom, Saveza za budućnost Kosova (Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës, AAK). Zastupnici vodeće srpske stranke na Kosovu, „Srpske liste“, glasali su protiv izbora Baše.
Vođa Demokratske stranke Kosova, Memli Krasniqi, objasnio je da njegova stranka podržava Bašu „da deblokira proces“, iako to u normalnoj situaciji ne bi učinila.
U svom prvom govoru na dužnosti, Baša je pozvao zastupnike na „suradnju unatoč političkim razlikama“ i obratio se Srbiji s pozivom da prizna neovisnost Kosova.
Izabrano je i nekoliko potpredsjednika parlamenta iz oporbe i manjina, ali potpredsjednik iz srpske zajednice nije. Nijedan kandidat iz srpske zajednice, uključujući predstavnika „Srpske liste“, Slavka Simića, nije dobio potreban broj glasova. Članovi stranke „Srpska lista“ već su podnijeli žalbu Ustavnom sudu u Prištini „zbog ozbiljnog kršenja prava srpske nacije“.
Tako je izbor Dimalja Baše omogućio deblokadu kosovskog parlamenta i otvorio put formiranju nove vlade. Međutim, sporovi oko izbora zastupnika iz srpske zajednice ukazuju na to da je politička situacija na Kosovu i dalje nestabilna.
- Kosovske vlasti otvaraju novi most u Mitrovici unatoč kritikama
Jedan od dva nova mosta preko rijeke Ibar u Kosovskoj Mitrovici, koje grade kosovske vlasti, otvoren je za promet vozila.
Vlada Kosova naglasila je da je izgradnja ovih mostova – jednog za pješake i jednog za vozila – namijenjena povezivanju Sjeverne Mitrovice, gdje uglavnom žive Srbi, s Južnom Mitrovicom, gdje žive Albanci, radi bolje komunikacije između dva dijela etnički podijeljenog grada.
Izgradnja mostova započela je 1. srpnja. Vlada Kosova izdvojila je oko tri milijuna eura za ovaj projekt.
Dva mosta nalaze se uz glavni most preko rijeke Ibar, koji grad dijeli na sjeverni dio, naseljen uglavnom Srbima, i južni dio, gdje žive Albanci.
Glavni most između Sjeverne i Južne Mitrovice potpuno je obnovljen prije nekoliko godina novcem Europske unije, ali je zatvoren za promet i stalno ga čuvaju NATO snage na Kosovu, KFOR.
Nakon sukoba 1999. godine, na ovom mostu zabilježeni su brojni incidenti između Albanaca iz Južne Mitrovice i Srba iz sjevernog dijela grada.
Srpska vlast kritizirala je otvaranje novog mosta preko Ibra.
Ravnatelj vladinog Ureda za Kosovo i Metohiju, Petar Petković, izjavio je da je otvaranje novog mosta „nezakonito“ i da predstavlja „novi eskalacijski korak koji izravno potkopava mir na sjeveru Kosova“.
U srpnju je vodeća srpska stranka na Kosovu, „Srpska lista“, podnijela građansku peticiju predstavnicima međunarodne zajednice protiv izgradnje mostova na rijeci Ibar.
Predstavnici međunarodne zajednice također su se usprotivili otvaranju glavnog mosta u Kosovskoj Mitrovici, navodeći da bi se to pitanje trebalo riješiti dijalogom između Beograda i Prištine.
Europska unija objavila je da izgradnja dva nova mosta preko rijeke Ibar „ima praktičan i politički značaj“, te da svaki infrastrukturni projekt između Sjeverne i Južne Mitrovice zahtijeva blisku koordinaciju i dijalog svih uključenih zajednica.
- Sudbina NIS-a ostaje neizvjesna
Ministarstvo financija Sjedinjenih Američkih Država po šesti je put odgodilo primjenu sankcija protiv Naftne industrije Srbije (NIS), ovaj put do 26. rujna.
„Krajnji je cilj ukloniti NIS s popisa sankcija Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija, što je proces neovisan o Srbiji. Nadamo se da će nastavak pregovora na visokoj razini između SAD-a i Rusije doprinijeti napretku u cijelom paketu američkih sankcija protiv ruskih tvrtki, kao i sporazumu koji može pozitivno utjecati na uklanjanje neizvjesnosti u vezi s „Naftnom industrijom Srbije“ i uklanjanjem tvrtki s popisa sankcija“, rekla je ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović.
SAD su 10. siječnja uvele sankcije protiv „Gazprom Nefta“ zbog ruske agresije na Ukrajinu. Na popis sankcija uvršten je i NIS, gdje je „Gazprom Neft“ imao kontrolni udio.
Krajem veljače, „Gazprom Neft“ je prenio 5,15% dionica NIS-a na „Gazprom“. Sada „Gazprom Neft“ ima 44,85% dionica NIS-a, a „Gazprom“ 11,3%. Dodatnih 29,87% dionica NIS-a je u vlasništvu Srbije, a ostatak manjinskih dioničara.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić prethodno je naglasio da Rusija mora u potpunosti izaći iz vlasništva nad NIS-om, ali je odbacio ideju nacionalizacije, navodeći da Beograd „neće preuzeti rusku imovinu“.
Direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović izjavio je početkom kolovoza da je Beograd spreman kupiti tvrtku. No, ruska strana je jasno izjavila da NIS „nije na prodaju“.
U međuvremenu, poslovni rezultati tvrtke se pogoršavaju: u prvoj polovici 2025. NIS je pretrpio gubitke od 30 milijuna eura.
- Tri osobe uhićene u Moldaviji zbog navodnog sudjelovanja u obuci u ruskim kampovima u BiH
Moldavski policajci pritvorili su trojicu muškaraca, starosne dobi 27, 36 i 50 godina, zbog sumnje na sudjelovanje u subverzivnim aktivnostima. Prema Uredu tužitelja za organizirani kriminal i posebne slučajeve (PCCOCS), obučavani su u kolovozu 2024. u ruskim kampovima na teritoriju Republike Srpske (Bosna i Hercegovina).
Svrha ovih obuka, kako su naveli tužitelji, bila je priprema za masovne nerede tijekom predsjedničkih izbora i referenduma u Moldaviji u jesen 2024. Pritvorenici se terete za obuku u upravljanju dronovima, vježbanje nasilnih akcija u blizini vladinih zgrada i veleposlanstava, kao i za obuku u sukobima s policijom.
Prema istrazi, svaki sudionik je plaćen 300-400 dolara za „modul“, a osoba iz Rusije koordinirala je shemu putem Telegrama.
Među pritvorenicima su osobe s kriminalnom prošlošću, od kojih se jedna smatrala neslužbenim vođom prosvjeda povezanih sa zabranjenom proruskom strankom „Šor“. Odbjeglog poduzetnika Ilana Shora, koji sada živi u Rusiji, moldavski sigurnosni stručnjaci smatraju glavnim organizatorom balkanskih kampova za obuku.
Ovo je druga serija uhićenja: u listopadu 2024. sedam je osoba privedeno pod sličnim optužbama. Vlasti Republike Srpske, pak, i dalje negiraju postojanje takvih kampova.
Moldavija intenzivira borbu protiv proruskih mreža koje, prema njezinim riječima, koriste Balkan kao poligon za pripremu nereda. Uhićenja pokazuju razmjere operacija, u kojima se isprepliću interesi lokalnih kriminalnih skupina i ruskih struktura.
