- Vučić razgovarao s Putinom o novom ugovoru o opskrbi plinom
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Pekingu 2. rujna, na marginama događaja posvećenim 80. obljetnici pobjede Kine nad Japanom u Drugom svjetskom ratu.
Glavni cilj srpskog čelnika bio je dobiti od Moskve najpovoljnije uvjete za novi ugovor o plinu.
Važeći sporazum o opskrbi ruskim plinom, privremeno produžen u svibnju za samo četiri mjeseca, omogućuje Beogradu uvoz 6,1 milijuna kubičnih metara plina dnevno po sniženoj cijeni od 290 eura za 1.000 kubičnih metara, što je znatno niže od cijena na europskom tržištu. Vučić je rekao da očekuje da će se ovog mjeseca sklopiti novi sporazum s Gazpromom. „Molio sam Putina za bolju cijenu i veće količine“, rekao je.
Također, prema Vučićevim riječima, „razgovarali su o nuklearnoj energiji“, posebno o suradnji s Rosatomom.
Na početku sastanka, Vučić je izjavio da je „Srbija u teškoj situaciji i pod velikim pritiskom od početka ukrajinske krize“, ali „unatoč tome“, zemlja je „uspjela sačuvati principijelan stav“ i „danas je Srbija jedina zemlja u Europi koja nije uvela nikakve sankcije protiv Ruske Federacije“. Prema Vučićevim riječima, Srbija će u budućnosti zadržati neutralnost.
Putin je izjavio da Rusija poštuje neovisni kurs Srbije. „Vidimo i poštujemo neovisni kurs vanjske politike koji Srbija provodi pod vašim vodstvom“, rekao je ruski predsjednik.
Sudeći po općem tonu izvješća nakon razgovora, problematične teme u srpsko-ruskim bilateralnim odnosima, poput isporuke srbijanskog oružja Ukrajini, ostale su u prošlosti. Srpski mediji su čak izvijestili da se u Pekingu razgovaralo o vojno-tehničkoj suradnji između Beograda i Moskve, ali detalji razgovora nisu javno objavljeni.
- Srbija čeka nova kineska ulaganja
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Pekingu sa šefom Narodne Republike Kine, Xi Jinpingom.
Vođa NR Kine istaknuo je da je Srbija prva europska zemlja koja, zajedno s Kinom, gradi Globalnu zajednicu zajedničke sudbine čovječanstva, što odražava poseban i visokorazinski karakter bilateralnih odnosa, te je pozvao na jačanje strateške interakcije između dviju zemalja.
Na sastanku je Vučić rekao da su Srbija i Kina čvrsti prijatelji i da trgovina između dviju zemalja nikada nije bila veća. Prema njegovim riječima, posebno je zahvalio predsjedniku Kine na ulaganjima kineskih tvrtki u Srbiju i uputio poziv za nova ulaganja u budućnosti.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u srijedu da je iskoristio svoje sudjelovanje na vojnoj paradi u Pekingu kako bi vidio „što bi bilo zanimljivo kupiti za potrebe srbijanske vojske“. Ova izjava došla je u kontekstu spominjanja vojnog sporazuma Prištine, Zagreba i Tirane, koji je, kako je rekao Vučić, usmjeren protiv Srbije.
Trenutno se ne zna točno koje je oružje Srbija odlučila kupiti od Kine. No, fokus Beograda prethodno je bio na sustavima protuzračne obrane i jurišnim bespilotnim letjelicama.
- Hrvatska i Slovenija potpisale Deklaraciju o vojnoj suradnji
Sporazum su 5. rujna u Zagrebu potpisali hrvatski ministar obrane Ivan Anušić i njegov slovenski kolega Borut Sajovic.
„Cilj je poboljšati suradnju između naših obrambenih sektora kako bi bolje i kvalitetnije funkcionirali“, rekao je ministar Anušić. Prema njegovim riječima, hrvatska i slovenačka vojska već vrlo dobro surađuju, a potpisivanje ove deklaracije otvorilo je „novo poglavlje u odnosima“.
Ministar Sajovic rekao je da se „svijet promijenio, a to zahtijeva dalje jačanje suradnje u obrani i svim drugim područjima“. „Zagreb i Ljubljana snose veliku odgovornost na Zapadnom Balkanu, posebno u očuvanju mira na Kosovu i u Bosni i Hercegovini“, dodao je.
Hrvatski i slovenački ministri također su potvrdili odlučnu podršku Ukrajini, ali su naglasili da trenutno ne planiraju slati trupe.
Na pitanje da usporedi ovaj sporazum s deklaracijom koju je Hrvatska potpisala s Albanijom i Kosovom u ožujku ove godine, ministar Anušić odgovorio je da „nema puno razlike“ između njih. Dodao je da bi se i Bugarska mogla pridružiti inicijativi.
***
Potpisivanje Deklaracije o vojnoj suradnji između Zagreba i Ljubljane izazvalo je oštru reakciju Beograda.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije naglasilo je da „Balkan ostaje osjetljiva postkonfliktna regija u kojoj je očuvanje mira i stabilnosti od odlučujuće važnosti i za zemlje regije i za Europu u cjelini“. Iz tog razloga, svaki nedovoljno transparentan korak koji se može protumačiti kao stvaranje vojnih blokova ili saveza usmjerenih protiv trećih strana doprinosi porastu napetosti i produbljivanju podjela, priopćilo je srpsko ministarstvo vanjskih poslova.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je sporazum između Hrvatske i Slovenije očito neprijateljsko djelovanje prema srpskom narodu i srpskoj državi, napominjući da Beograd ima negativno iskustvo iz 1990-ih kada su se ove dvije republike ujedinile protiv Srba i Srbije.
Vučić je naglasio da je zabrinut zbog šutnje predstavnika EU i NATO-a, te da će o tome pokušati razgovarati s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.
- Kosovo planira razviti vlastite oružane snage i obrambenu industriju
Vršitelj dužnosti premijera Kosova, vođa Pokreta „Samoopredjeljenje“ Albin Kurti, na sastanku svoje stranke u Prištini predstavio je opsežan plan za jačanje Sigurnosnih snaga Kosova i obrambenog sektora općenito.
Trenutno Sigurnosne snage Kosova nisu vojska, ali su 2018. godine vlasti u Prištini pokrenule proces transformacije ove strukture u vojsku.
„Za našu vojsku tijekom četiri godine sljedećeg mandata izdvojit ćemo proračun veći od milijardu eura“, rekao je Kurti.
Govorio je o planovima za razvoj vojne industrije, posebno najavljujući razvoj vlastitih bespilotnih letjelica na Kosovu i pokretanje tvornice za proizvodnju streljiva.
Kurti je također obećao stvoriti program „sveobuhvatne obrane“ koji će, prema njegovim riječima, omogućiti svakom dobrovoljnom rezervistu da primi potrebnu obuku i oružje u slučaju mobilizacije, te je najavio cilj regrutiranja 1.000 žena u vojsku.
Među planovima koje je najavio vršitelj dužnosti šefa vlade Kosova jest i stvaranje zajedničke vojne jedinice s Oružanim snagama Albanije.
***
Dan kasnije, ravnatelj Ureda za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije, Petar Petković, odgovorio je na Kurtijeve izjave.
„Vojni savez tzv. Sigurnosnih snaga Kosova i Oružanih snaga Albanije, čije formiranje Albin Kurti najavljuje, izravna je prijetnja Srbiji i srpskom narodu“ i korak je prema stvaranju tzv. Velike Albanije, rekao je.
Napomenuo je da su, kao što je poznato, prema Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, jedina vojna formacija na Kosovu NATO snage na Kosovu, KFOR. Sukladno tome, svaki vojni savez koji uključuje Prištinu i militarizaciju tzv. Sigurnosnih snaga Kosova, predstavlja kršenje tog dokumenta i pokušaj je stvaranja nove Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), čija je aktivnost zabranjena, naglasio je Petković.
- U Srbiji se nastavljaju protuvladini prosvjedi i provladina okupljanja
Tisuće prosvjednika sudjelovalo je u demonstracijama u Novom Sadu u večernjim satima 5. rujna, tražeći prijevremene parlamentarne izbore. Policija je upotrijebila suzavac i šok bombe kako bi rastjerala sudionike prosvjeda, navodeći da je upotreba sile bila odgovor na napad skupine maskiranih prosvjednika.
Vlasti su tvrdile da su prosvjednici napali policajce kamenjem, signalnim bakljama i bocama.
Ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić izvijestio je 6. rujna da je 13 policajaca ozlijeđeno, a 42 osobe privedene.
U nedjelju navečer, 7. rujna, provladina građanska okupljanja „Zaustavite blokadu“ održana su u više od 100 mjesta diljem Srbije, uključujući Beograd, Novi Sad, Niš, Suboticu, Čačak, Kragujevac i Kraljevo. Sudjelovalo je više od 126.000 ljudi.
Formalno, organizator provladinih okupljanja je Centar za društvenu stabilnost. Akcije su se odvijale pod sloganima „Nećemo odustati od Srbije“, „Građani protiv blokada“. Sudionici su izrazili svoje ogorčenje prosvjedima (blokada rada nekih visokoškolskih ustanova, periodično blokiranje prometnih saobraćajnica) koji u Srbiji traju već nekoliko mjeseci.
Prosvjedni pokret u Srbiji započeo je nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenom prošle godine. Protuvladini prosvjednici zahtijevaju od vlasti da odgovorne za tragediju pozovu na odgovornost i pozivaju na prijevremene izbore.
Građani koji su sudjelovali u akciji „Stop blokadama“, nasuprot tome, izrazili su podršku predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji se pridružio sudionicima okupljanja u Borči. U drugim gradovima članovi vlade i drugi predstavnici vlasti pridružili su se akcijama.
Akcije „protiv blokada“ održane su i 31. kolovoza, kada se okupilo više od 103.000 građana na gotovo 100 mjesta; 20. kolovoza na 49 mjesta, kada je, prema policijskim podacima, sudjelovalo oko 33.000 ljudi; te također 23. kolovoza, kada se okupilo oko 70.000 ljudi na skupovima u 71 općini i gradu.
Dana 7. rujna, na nekoliko mjesta uz provladine građanske skupove istovremeno su se održavale građanske i studentske akcije, sa sudionicima protuvladinih prosvjeda. U Čačku i Šapcu situacija je bila napeta i policija je bila prisiljena razdvojiti dvije skupine prosvjednika.
Dana 8. rujna, sljedećeg dana nakon provladine akcije, tisuće studenata i građana marširale su Beogradom, prosvjedujući protiv upotrebe sile policije protiv prosvjednika prošlog tjedna u Novom Sadu. Najavljene su nove prosvjedne akcije.
