- Deseci ljudi obučavani u Srbiji za organiziranje nereda privedeni u Moldaviji
Nakon 250 pretresa provedenih 22. rujna u Moldaviji, zaplijenjena je velika količina novca, oružja i streljiva, a privedene su 74 osobe za koje se sumnja da su u Srbiji prošle obuku za organiziranje masovnih nereda tijekom parlamentarnih izbora 28. rujna.
Riječ je o osobama u dobi između 19 i 45 godina koje su, prema izvješćima, sustavno pohađale obuku u srbijanskim vojnim kampovima gdje su ih učili kako provocirati tijekom prosvjeda, kako organizirati masovne nerede i rukovati specijalnom opremom.
Prema riječima načelnika Obavještajno-sigurnosne službe Moldavije (SIS) Aleksandra Musteațe, ovu obuku koordinirale su ruske specijalne službe, posebno Glavna obavještajna uprava (GRU).
„Planiranje i koordinaciju obuke u Srbiji provela je osoba koja se u ime ruskih specijalnih službi predstavila pod pseudonimom ‘Bes’. Ime i prezime te osobe bit će uskoro utvrđeni. Drugi predstavnik ruskih specijalnih službi, koji je sudjelovao u koordinaciji nekoliko skupina u Moldaviji, bio je državljanin Ruske Federacije Andrey Pavlov“, rekao je šef SIS-a na konferenciji za novinare.
Musteața je napomenuo da je Pavlov osumnjičen za planiranje i organiziranje nekoliko subverzivnih akcija na teritoriju Moldavije, koje je financirala Ruska Federacija, posebno putem mreže odbjeglog oligarha Ilana Shora.
Voditelj Tužiteljstva za borbu protiv organiziranog kriminala Viktor Furtuna izjavio je da je istraga o pripremi masovnih nereda započela još u srpnju 2025. Tijekom tog vremena bilo je moguće identificirati aktivnosti skupine osoba koje su sustavno putovale u Srbiju kako bi sudjelovale u obuci usmjerenoj na destabilizaciju situacije u zemlji. Konkretno, u Srbiji su učili rukovati vatrenim oružjem i specijalnim sredstvima. Za to su polaznici dobili oko 400 eura.
Načelnik policije Viorel Cernăuțeanu izjavio je da je većinu sudionika uputio ruski državljanin. Neke Moldavce su nagovorili da odu u Srbiju na obuku pod izlikom hodočašća. No, kada su se tamo našli, bili su uvučeni u pripreme za nerede.
Stručnjaci za pitanja sigurnosti, uključujući Predraga Petrovića iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku i vojnog analitičara Aleksandra Radića, smatraju da srbijanske specijalne službe „najvjerojatnije nisu bile iznenađene“, već su šutjele kako bi izbjegle diplomatske komplikacije. Prema njima, Moskva koristi Srbiju kao „treću zemlju“, kako bi prikrila svoje aktivnosti.
„Koristi li Rusija Srbiju opet kao pijuna?“ pitaju oporbeni srbijanski mediji.
- Vojna parada održana u Beogradu prvi put od 2014. godine
Povod za održavanje velike parade pod sloganom „Snaga jedinstva“ bio je Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji se od 2020. obilježava svake godine 15. rujna.
Više od 10.000 sudionika predstavilo je oko 2.500 komada oružja i vojne opreme.
„Devedeset posto demonstrirane opreme“ je novo, ukupno „nešto više od 19 novih komada“, a u paradi sudjeluju „sve grane Oružanih snaga Srbije“, rekao je ministar obrane Srbije Bratislav Gašić u televizijskom intervjuu.
Tijekom parade demonstrirani su kineski raketni sustavi zemlja-zrak FK-3 (HQ-22) i PVD HQ-17A, ruski sustav za elektroničko ratovanje „Krasukha“, helikopteri Airbus H145, izraelski višecijevni raketni sustav PULS, izraelski dronovi Hermes 900, kamikaze dronovi Shadow 50 i Shadow 25 iz UAE-a, nova i modernizirana jugoslavenska i sovjetska oklopna vozila i oklopni transporteri, protuzračni i topnički sustavi srbijanske proizvodnje, te druga vojna oprema.
Na rijekama Dunav i Sava održana je parada riječne flotile.
Na nebu su, osim moderniziranih zrakoplova starije generacije, proletjeli i francuski borbeni zrakoplovi Rafale, slični onima koje je Beograd pristao kupiti od Pariza. Nakon sudjelovanja u vojnoj paradi, zrakoplovi su se vratili u Francusku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je uoči parade da se vojna parada organizira kako bi se demonstrirala snaga Srbije kao odvraćajućeg sredstva za svakog potencijalnog agresora, s ciljem očuvanja mira.
„Srbija teži miru i prosperitetu i zna kako sačuvati svoje dostojanstvo, teritorij i budućnost“, napisao je Vučić nakon parade na svom Instagram računu.
Za razliku od 2014., ovogodišnja parada u Beogradu održana je gotovo bez sudjelovanja svjetskih čelnika. Među onima koji su došli u Beograd gledati paradu bili su predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata šeik Mohammed bin Zayed Al Nahyan, zapovjednik Nacionalne garde američke savezne države Ohio, general kineske vojske, ministri obrane Cipra, Mađarske i Azerbajdžana, zamjenik ministra obrane Francuske, te Milorad Dodik, kojem je nedavno oduzet mandat predsjednika Republike Srpske (Bosna i Hercegovina).
Mali broj stranih dužnosnika i odsutnost predstavnika najmoćnijih zemalja Europe i svijeta „dodatni je argument u prilog tezi da je parada namijenjena domaćoj publici“, rekao je za BBC Vuk Vuksanović iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.
Prvo, „ovo je signal međunarodnoj publici da je Srbija jaka, da se prema njoj treba odnositi kao prema partneru“, rekao je politolog.
Drugo, to je poruka domaćoj publici koja je, po Vuksanovićevom mišljenju, „mnogo važnija i jača“ za vladajuću koaliciju u trenutnim okolnostima, kada u zemlji traju prosvjedi protiv vlade.
Po njegovom mišljenju, ovo je pokušaj vladajuće koalicije da konsolidira biračko tijelo, ojača nacionalističke i patriotske osjećaje birača, te da predstavi vladajući tim kao snažne vođe kojima je stalo do vojske, „jedne od dvije institucije kojima građani najviše vjeruju“.
- Albanski parlament odobrio sustav nove vlade na čelu s Edijem Ramom
Od 140 zastupnika, za je glasalo 82.
Socijalistička stranka, koju predvodi Edi Rama, četvrti je put zaredom osvojila većinu u parlamentu, na izborima održanim u svibnju.
Glavni prioritet nove vlade bit će članstvo zemlje u Europskoj uniji do 2030. godine, istaknuo je Rama u svom govoru u parlamentu. „Europska Albanija je zvijezda vodilja na svakoj stranici našeg programa i metronom ritma svake reforme koju ćemo provesti“, rekao je.
U novoj vladi Pirro Vengu ostat će ministar obrane. Elisa Spiropali, koja je obnašala dužnost predsjednice albanskog parlamenta, imenovana je ministricom vanjskih poslova.
Međunarodni mediji obratili su pozornost na „imenovanje“ robota umjetne inteligencije Dielle na ministarsku dužnost; radit će u području javne nabave. Prije vladinog „imenovanja“, Diella je služila kao virtualna asistentica u procesu dobivanja službenih dokumenata na platformi e-Albanija. U vladi će njezina uloga biti da osigura da Albanija, prema Raminim riječima, postane „zemlja u kojoj su javni natječaji 100% bez korupcije“.
Tijekom predstavljanja programa nove vlade, Edi Rama je „dao riječ“ botu Diella, ali su oporbeni zastupnici počeli prosvjedovati protiv govora umjetne inteligencije. Kao odgovor, Rama je izjavio: „Ako ne dopustite normalne rasprave ovdje u ovoj dvorani, prijeći ćemo na glasovanje“. Upravo se to dogodilo, a vlada je formirana u roku od nekoliko minuta, što je izazvalo ogorčenje oporbe, koja je blokirala dvoranu i bacala predmete na ministre.
Po prvi put od pada komunizma, zakonodavno tijelo Albanije usvojilo je vladin program bez rasprave. Oporbeni zastupnici bacili su kopije Ustava na premijerovu klupu, optužujući socijaliste za kršenje parlamentarne procedure i demokratskih normi.
Nakon toga, oporbena Demokratska stranka zatražila je poništenje sjednice. Vođa te stranke, Sali Berisha, optužio je Ramu za „uništavanje“ parlamenta i usporedio ga s diktatorom Enverom Hoxhom.
- Održana je 28. konferencija načelnika obrane Jadranske povelje (US-A5)
Konferencijom u Tirani od 16. do 18. rujna supredsjedavao je general američkih zračnih snaga Alexis Grinkevich, zapovjednik Zapovjedništva Sjedinjenih Država za Europu i vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a za Europu, zajedno s general-pukovnikom Arbenom Kingjijem, načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga Albanije, i general-pukovnikom Gojkom Kneževićem, načelnikom Združenog stožera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Osim načelnika glavnih stožera zemalja Jadranske povelje – Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije – i zemalja promatrača (Kosovo, Slovenija), na događaju su sudjelovali i zamjenik zapovjednika Združenog zapovjedništva snaga NATO-a u Napulju, te visoki časnici američke Nacionalne garde iz nekoliko država koje predstavljaju Program partnerstva sa zemljama članicama i promatračima.
Tijekom konferencije, vojni čelnici zemalja Jadranske povelje i država promatrača raspravljali su o stabilnosti i suradnji kroz civilno-vojnu sinergiju i regionalni dijalog na Zapadnom Balkanu, te potvrdili svoju predanost regionalnoj suradnji.
U svom obraćanju na konferenciji, Grinkevich je izrazio optimizam u pogledu regionalnih obveza raspodjele tereta, suradnje i stabilnosti.
„Kako naše zemlje povećavaju obrambene izdatke i poduzimaju značajne korake u modernizaciji vojske, moramo surađivati kako bismo osigurali da se ulaganja pretvore u stvarne sposobnosti“, rekao je. „To zahtijeva stalni fokus na poboljšanje interoperabilnosti, povećanje spremnosti i razvijanje daljih rješenja održivosti. Nakon svih pozitivnih rasprava danas, uvjeren sam da možemo postići te ciljeve.“
Na kraju su načelnici obrane potpisali Zajedničku deklaraciju u kojoj se ističe važnost regionalne suradnje, jačanja kolektivnih sposobnosti i jačanja euroatlantske sigurnosti, uključujući punu integraciju Kosova u ovu inicijativu.
Prisutnost predstavnika Kosova na konferenciji bila je razlog zašto se događaj, drugu godinu zaredom, održao u Albaniji, budući da je formalno službeni domaćin 28. Konferencije načelnika obrane Povelje SAD-A5 bila Bosna i Hercegovina. Albanija je pristala biti „tehnički domaćin“, jer je to bilo potrebno kako bi se „zaobišla diplomatska osjetljivost“ povezana s pozivom Kosova, izvještavaju bosanski mediji.
Prema novinarima, pritisak da se konferencija ne održi u Bosni i Hercegovini došao je od Gojka Kneževića, načelnika Zajedničkog stožera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, i Aleksandra Goganovića, zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine, postupajući po političkim uputama predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović.
- Albanija nastoji povećati svoj doprinos kolektivnoj sigurnosti u regiji i Europi
Dana 17. rujna, premijer Albanije Edi Rama sastao se u Bruxellesu s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.
Tijekom zajedničke konferencije za novinare, Rutte se usredotočio na značajan doprinos Albanije kolektivnoj sigurnosti.
„Ove godine Albanija će izdvojiti 2% za potrošnju na obranu, što je velika obveza. Albanija razvija svoju obrambenu industrijsku bazu, i putem svog državnog poduzeća, što je važno jer nam je potrebna snažna obrambena industrijska baza diljem NATO-a“, primijetio je Rutte.
Glavni tajnik NATO-a također je naglasio doprinos Albanije misijama Saveza u Europi. „Sudjelujete u našim pojačanim kopnenim snagama u Latviji i Bugarskoj. Aktivno ste angažirani na Kosovu putem KFOR-a. Mnogo činite kako biste pomogli Ukrajini. Primjera radi, putem našeg zapovjedništva u Wiesbadenu, gdje imamo albansku delegaciju… Dakle, puno činite kada je u pitanju Ukrajina.“
„Albanija nije najveći saveznik, ali Albanija puno čini“, naglasio je Rutte.
***
Albanski ministar obrane Pirro Vengu, govoreći na 28. Konferenciji načelnika generalštabova oružanih snaga zemalja članica Američko–jadranske povelje (A-5) održanoj u Tirani od 16. do 18. rujna, naglasio je da njegova zemlja ima za cilj postati regionalno središte obrambene industrije i vojne suradnje u jugoistočnoj Europi i na Jadranu.
Kako je ministar naveo, Albanija se usredotočuje na pet ključnih područja:
- povećanje financijskih sredstava za obrambene proračune,
- širenje domaće obrambene i vojne industrije,
- modernizacija Oružanih snaga,
- ulaganja u kritičnu infrastrukturu,
- poboljšanje interoperabilnosti sa saveznicima i partnerima kroz obuku i zajedničke operacije.
Vengu je naglasio da je krajnji cilj pozicionirati Albaniju kao pouzdano središte za obrambenu industriju, lance opskrbe, povezanost, vojnu interoperabilnost i mobilnost u jugoistočnoj Europi i jadranskoj regiji. Naglasio je da ova regija ima neospornu stratešku važnost za atlantsku sigurnost te da NATO i EU moraju održati političku odlučnost, stratešku budnost i vojni angažman u regiji.
Ministar je, također, potvrdio predanost Albanije pomirenju, stabilnosti i suradnji. Kao primjer, naveo je da je oko 500 pripadnika albanskih snaga raspoređeno u regionalnim misijama NATO-a i EU, KFOR-u i EUFOR-u Althea.
Također, naglasio je da sudjelovanje albanskih trupa u misijama NATO-a u Latviji i Bugarskoj pokazuje da Albanija ozbiljno shvaća prijetnje na istočnom krilu NATO-a. Nepokolebljiva predanost zemlje regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti također se pokazuje političkom i vojnom podrškom koju Albanija pruža i nastavit će pružati Ukrajini, naglasio je ministar obrane.
- Službena Budimpešta i dalje smatra Dodika predsjednikom Republike Srpske
Mađarski premijer Viktor Orbán primio je 22. rujna Milorada Dodika u hotelu „Carmelite“ u Budimpešti. Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pratila je Dodika na njegovom putovanju u Budimpeštu.
Uoči posjeta, Dodik je u intervjuu za RTRS izjavio da je suradnja s Orbánom „izvrsna“.
Kao što je poznato, Apelacijski sud Bosne i Hercegovine potvrdio je presudu prvostupanjskog suda i osudio Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javne dužnosti zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Zatvorska kazna kasnije je zamijenjena novčanom kaznom, ali je Središnje izborno povjerenstvo BiH oduzelo Dodiku predsjednički mandat.
Milorad Dodik je 19. rujna, iako odbijajući priznati sudsku presudu, službeno odustao od svojih predsjedničkih ovlasti i njihovo izvršavanje prenio na potpredsjednika RS-a Davora Pranjića, predstavnika Hrvata.
U međuvremenu, mađarska vlada i dalje priznaje Dodika kao predsjednika Republike Srpske. Nakon sastanka u Budimpešti, Odjel za komunikacije mađarskog premijera i sam Orbán, u objavi na svojoj stranici na društvenim mrežama, nazvali su Dodika predsjednikom Republike Srpske Bosne i Hercegovine.
Ovaj posjet vođe bosanskih Srba Mađarskoj jedan je u nizu u novije vrijeme. Oporbeni mađarski mediji, komentirajući sastanak, napisali su da „Dodik sada dolazi u Budimpeštu gotovo svaki tjedan“.
Konkretno, vođa bosanskih Srba posjetio je mađarski glavni grad početkom rujna. Istodobno, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine poslalo je prosvjednu notu Mađarskoj zbog tretiranja Dodika kao predsjednika Republike Srpske, iako mu je do tada već bio oduzet mandat.
