U rujnu 2025. Albanija je ušla u povijest kao prva zemlja koja je imenovala umjetnu inteligenciju na vladinu dužnost. Virtualna ministrica „Diella“ dobila je mandat za nadzor javne nabave – područje koje je desetljećima izvor korupcijskih skandala.
Ova odluka premijera Edija Rame izazvala je val entuzijazma, skepticizma i političke rasprave unutar zemlje i izvan nje.
Umjetna inteligencija protiv korupcije
„Diella“ je započela karijeru kao virtualna asistentica na platformi e-Albania, gdje je obradila više od milijun zahtjeva. Njezin avatar – žena u tradicionalnoj odjeći iz regije Zadrima – simbolizira kombinaciju kulturnog identiteta i tehnološkog napretka. Tehnički, temelji se na OpenAI modelima i Microsoft Azure cloud infrastrukturi.
Imenovanje „Dielle“ bio je odgovor na kronični problem korupcije koji ometa razvoj Albanije. Prema Transparency Internationalu, zemlja je 2024. godine postigla samo 42 od 100 bodova na Indeksu percepcije korupcije, što ju je svrstalo na 80. mjesto od 180 zemalja. Europska komisija je više puta naglasila da je korupcija u Albaniji i dalje „raširena u svim granama vlasti“ i glavna je prepreka na putu prema članstvu u EU.
„Albanija mora učiniti više u borbi protiv korupcije, osigurati slobodu govora i transparentnost vlasništva“, stoji u stavu EU u pregovorima.
Premijer Edi Rama predstavlja „Diellu“ kao instrument za radikalno ponovno pokretanje sustava.
Za BBC je rekao: „Više si ne možemo priuštiti gubiti vrijeme boreći se protiv ljudskih slabosti. Umjetna inteligencija je naša prilika za stvaranje sustava u kojem se odluke donose bez straha, favoriziranja ili korupcije“.
Analitičari smatraju da ovo nije samo tehnološki eksperiment već i politički signal EU: Albanija je spremna za nekonvencionalna rješenja kako bi ispunila zahtjeve transparentnosti i vladavine prava.
Slučaj iz parlamenta: rasprava prekinuta zbog umjetne inteligencije
Tijekom odobravanja novog sastava vlade u parlamentu, pokušaj davanja riječi „Dielli“ izazvao je neočekivani skandal. Njezin govor emitiran je na ekranu, ali su oporbeni zastupnici počeli vikati „Ovo nije ministar!“ i „Ovo je kršenje Ustava!“, blokirajući tribinu. Predsjednik parlamenta bio je prisiljen proglasiti stanku, a rasprave o sastavu vlade otkazane su.
Ova epizoda postala je prvi slučaj u povijesti kada je virtualni ministar izazvao fizički sukob u parlamentarnoj dvorani.
Demokratska stranka Albanije oštro je kritizirala imenovanje „Dielle“.
Njezin predstavnik, zastupnik Gazmend Bardi, izjavio je:
„Ovo nije ministar, već softver. Ustav zahtijeva da ministar bude građanin. Ovo je političko kazalište namijenjeno odvraćanju pažnje od stvarnih problema“.
Drugi oporbeni političari nazvali su inicijativu „medijskim trikom“ i „simboličkim ukrasom“ koji nema stvarni utjecaj na borbu protiv korupcije.
„Može li algoritam pobijediti korupciju?“
Komentirajući imenovanje „Dielle“, BBC navodi: „Albanija je imidž0 ‘bezosjećajnog dužnosnika’ pretvorila u pozitivnu osobinu“.
Drugi mediji pitaju: „Može li algoritam pobijediti korupciju?“
Guardian napominje da „korištenje umjetne inteligencije u vladi nije samo pitanje učinkovitosti, već i izazov demokratskim načelima“.
Politico piše: „Albanija je stvorila presedan koji može inspirirati ili uplašiti druge zemlje. Sve ovisi o tome može li ‘Diella’ djelovati neovisno o političkom utjecaju“.
Francuski stručnjak za etiku umjetne inteligencije Jean-Gabriel Ganascia upozorava: „LLM-ovi modeliraju društvo; imaju pristranosti. Pretpostaviti da stroj nema pristranosti, znači podvrgnuti se njemu“.
Američka istraživačica digitalne demokracije Sarah Whitmore iz Centra za etiku Harvard smatra da: „Umjetna inteligencija može biti koristan alat, ali joj nedostaje legitimnost. Na njezine odluke ne može se uložiti žalba, a to je u suprotnosti s načelima vladavine prava“.
Međunarodni odgovor: inspiracija ili upozorenje?
Imenovanje „Dielle“ nije prošlo nezapaženo na međunarodnoj sceni. U Bruxellesu, Berlinu i Washingtonu, stručnjaci za digitalno upravljanje pomno prate albanski eksperiment. Neki to vide kao proboj u govtech-u, drugi kao opasan presedan koji bi mogao legitimirati delegiranje političke odgovornosti na algoritme. Vlada Estonije, koja provodi e-upravljanje više od desetljeća, nazvala je inicijativu „zanimljivim, ali rizičnim korakom“.
Predstavnik estonskog Ministarstva digitalnog razvoja rekao je: „Automatizacija procesa put je do učinkovitosti. No, političke odluke moraju ostati u rukama ljudi koji su odgovorni društvu“.
U Sjedinjenim Državama, Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST) objavio je analitičku bilješku u kojoj naglašava potrebu za postojenjem „jasnih granica između savjetodavne uloge umjetne inteligencije i izvršne vlasti“. Dokument poziva vlade da izbjegavaju „simuliranje političkog sudjelovanja“ putem digitalnih avatara.
Istodobno, na Zapadnom Balkanu – posebno u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji – već se upućuju pozivi za stvaranje vlastitih „virtualnih savjetnika“ zemalja za borbu protiv birokracije. U Beogradu je jedan zastupnik čak predložio stvaranje „AI ombudsmana“ koji bi pratio ljudska prava.
Bezlična moć: nova era ili opasna iluzija?
Albanska braniteljica ljudskih prava Ardiana Gjoni izjavila je za Euronews: „Ne možemo dopustiti da se odgovornost zagubi u kodu. Ako ‘Diella’ pogriješi – tko će biti odgovoran?“
Nasuprot tome, vladin predstavnik, ministar inovacija Ervin Bushati, uvjeren je: „Ovo nije zamjena za čovjeka, već dodatak. ‘Diella’ ne donosi političke odluke; ona osigurava transparentnost procesa“.
Njemački filozof digitalne etike Thomas Metzinger piše u kolumni za Die Zeit: „Ulazimo u eru u kojoj povjerenje u algoritme može premašiti povjerenje u ljude. To je opasno ako ne postoje jasne granice i mehanizmi kontrole“.
Scenariji budućnosti: Umjetna inteligencija kao diplomat?
Imenovanje „Dielle“ otvara raspravu ne samo o unutarnjem upravljanju već i o potencijalnoj ulozi umjetne inteligencije u vanjskoj politici.
Može li virtualni dužnosnik sudjelovati u međunarodnim pregovorima? Je li algoritam sposoban zastupati interese države na samitima ili u međuvladinim komisijama?
Neki futuristi sugeriraju da bi umjetna inteligencija mogla postati dio tehničkih delegacija, posebno u područjima gdje je potrebna brza obrada podataka – na primjer u pregovorima o klimi, trgovini ili kibernetičkoj sigurnosti. No, većina diplomata je skeptična. Bivši francuski veleposlanik u Tirani, Michel Lambert, napominje: „Diplomacija nisu samo činjenice, već i intuicija, emocije, međuljudsko povjerenje. Algoritam ne može zamijeniti ljudski osjećaj trenutka“.
Istodobno, Europska agencija za digitalnu politiku priznaje da „umjetna inteligencija može biti koristan alat za analizu scenarija, ali ne i za donošenje političkih odluka“.
Zaključak
Imenovanje „Dielle“ nije samo tehnološka inovacija, već izazov tradicionalnim pojmovima moći, odgovornosti i demokracije. To je imenovanje postalo simbol albanske težnje za transparentnošću, ali je također otvorilo raspravu o pravnim, etičkim i geopolitičkim granicama korištenja umjetne inteligencije u upravljanju.
Hoće li „Diella“ postati primjer za druge zemlje ili će ostati jedinstven slučaj – pokazat će vrijeme. Ipak, već sada prisiljava svijet da preispita granice između tehnologije i moći.
