- U Srbiji uhićeni organizatori paravojnih kampova za Moldavce
U Srbiji su 26. rujna uhićene dvije osobe optužene za organiziranje paravojne obuke za građane Moldavije i Rumunjske.
Tijekom pretresa stana osumnjičenika, policija je zaplijenila prijenosna računala, mobitele, kao i uređaj za otkrivanje i praćenje radiofrekventnih signala. Kod jednog od osumnjičenika pronađeno je i oružje, za što mu se dodatno stavlja na teret kazneno djelo – nedozvoljena proizvodnja, skladištenje, nošenje i trgovina oružjem i eksplozivnim tvarima.
Istraživački novinari izvijestili su da se radi o Lazaru Popoviću i Savu Stevanoviću. Mediji su otkrili da su uhićene osobe svojevremeno bile članovi tima Nenada Popovića, sadašnjeg ministra bez portfelja u Vladi Srbije, poznatog po proruskom stavu.
Ukupno se navodi da je između 150 i 170 stranih državljana prošlo obuku u paravojnim kampovima na području Loznice u zapadnoj Srbiji od srpnja do rujna ove godine. Obuka je imala za cilj naučiti „kadete“ kako da izazovu nerede u slučaju da na moldavskim parlamentarnim izborima (28. rujna) rezultati budu nepovoljni po proruske snage.
Međutim, velika hibridna operacija je zaustavljena: u Moldaviji su planovi proruskih snaga na vrijeme otkriveni, a prije nekoliko dana 74 osobe su pritvorene zbog sumnje da pripremaju nerede.
U kontekstu događaja koji su prethodili glasovanju na moldavskim izborima, EU je rasporedila svoju prvu hibridnu skupinu za brzo reagiranje kako bi pomogla Kišinjevu. Povjerenica za proširenje Marta Kos rekla je novinarima da je Europska komisija svjesna pokušaja Rusije da utječe na parlamentarne izbore u Moldaviji i da ispituje „kako je postalo moguće“ da su deseci Moldavaca navodno prošli obuku „za taktiku destabilizacije“ u Srbiji.
U međuvremenu, na izborima 28. rujna pobjedu je odnijela vladajuća proeuropska „Stranka akcije i solidarnosti“ (Partidul Acțiune și Solidaritate, PAS), čija je predsjednica Maia Sandu. Prema preliminarnim podacima, PAS je osvojio 50,2% glasova i osigurat će većinu u novom parlamentu.
- Dodikova stranka sudjeluje na prijevremenim izborima za predsjednika RS
Savez neovisnih socijaldemokrata (SNSD), stranka Milorada Dodika, 29. rujna odlučila je sudjelovati na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.
Izbori će se održati 23. studenog. Raspisani su nakon što je Središnje izborno povjerenstvo, na temelju sudske odluke, u kolovozu ove godine prekinulo Dodikov predsjednički mandat.
Dodika je Sud Bosne i Hercegovine osudio zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, te mu je zabranjeno obnašanje javne dužnosti narednih šest godina.
Prethodno Dodik, njegova stranka SNSD i Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) nisu priznavali sudsku presudu BiH o prestanku Dodikovog predsjedničkog mandata i odluku Središnjeg izbornog povjerenstva o raspisivanju prijevremenih izbora. Međutim, kasnije je NSRS donijela odluku kojom se „svakoj stranci daje pravo da samostalno odluči hoće li sudjelovati na izborima“.
Istodobno, Dodik je službeno podnio ostavku na mjesto predsjednika, čime je priznao odluku Suda Bosne i Hercegovine i Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Sada, prema njegovim riječima, „SNSD mora što prije u Narodnoj skupštini Republike Srpske predložiti rješenje za izbor vršitelja dužnosti predsjednika RS-a do prijevremenih izbora, a moguće i dulje“, rekao je Dodik.
Razlog sudjelovanja SNSD-a na izborima bio je odbijanje oporbenih snaga u Republici Srpskoj da bojkotiraju najavljene prijevremene predsjedničke izbore i nedostatak konsenzusa o tom pitanju unutar Dodikove vlastite stranke. Kako mediji izvještavaju, na sastanku Glavnog odbora SNSD-a navodno „nije postignut dogovor o bojkotu izbora“, stoga je odlučeno da će stranka sudjelovati.
„Ovo je dio naše strategije, koju smo odlučili provesti, kako bismo se suprotstavili onome što je prijetilo Republici Srpskoj“, komentirao je Dodik odluku SNSD-a o sudjelovanju na izborima.
- SAD će odgoditi sankcije protiv NIS-a samo za nekoliko dana
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u svom obraćanju iz New Yorka, objavio je da su Sjedinjene Države ponovno odgodile sankcije protiv NIS-a (Naftna Industrija Srbije), ali samo za nekoliko dana. Očekivalo se da će restriktivne mjere stupiti na snagu 1. listopada. Međutim, kasnije je Radio-televizija Srbije izvijestila da su sankcije odgođene za dodatnih osam dana i da će stupiti na snagu 8. i 9. listopada.
Vučić je situaciju s NIS-om opisao kao „kolateralnu štetu u odnosima između Amerikanaca, Zapada i Rusa“. Napomenuo je da je Srbija predložila desetke rješenja, ali nijedno nije bilo prihvatljivo nijednoj strani. „Što da radim, prijetiti Rusima, Amerikancima, mali smo, nema smisla“, izjavio je Vučić.
SAD su 10. siječnja dodale NIS na popis sankcija zbog takozvanog „sekundarnog rizika“ u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, zbog većinskog ruskog vlasništva tvrtke. Međutim, sankcije protiv NIS-a nikada nisu provedene i odgađane su šest puta, posljednji put do 26. rujna.
Od 10. siječnja vlasnička struktura srbijanske naftne tvrtke nekoliko se puta mijenjala. U rujnu se ruska tvrtka Gazprom povukla iz skupine vlasnika NIS-a, a jedan od vlasnika postala je druga tvrtka kojom upravlja Gazprom – Intelligence iz Sankt Peterburga.
Dioničko društvo Intelligence steklo je 11,3% dionica tvrtke, prema podacima objavljenim 21. rujna na web stranici Beogradske burze. Najveći udio u NIS-u i dalje pripada Gazprom Neftu, podružnici Gazproma (44,85%), država Srbija posjeduje 29,87%, a preostale dionice pripadaju malim dioničarima.
NIS je jedan od najvećih vertikalno integriranih energetskih sustava u jugoistočnoj Europi. Bavi se istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina, distribucijom naftnih derivata, proizvodnjom i trgovinom električnom energijom, kao i provedbom projekata u petrokemijskom sektoru.
- Mađarska i Hrvatska u sukobu oko transporta energije
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó optužio je Hrvatsku za „ratno profiterstvo“ zbog odluke o povećanju cijene transporta nafte nakon početka rata u Ukrajini.
Ovu je izjavu dao u kontekstu poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa europskim zemljama da prestanu kupovati rusku energiju.
„Moramo priznati da Hrvati profitiraju od nas. Hrvati profitiraju od ratne situacije. Hrvati nam sada naplaćuju i ratnu odštetu, budući da su od početka rata Hrvati povećali cijenu tranzitnih pošiljki naftovodom na pet puta veću od europskih referentnih vrijednosti. Dakle, Hrvati iskorištavaju ratnu situaciju i činjenicu da Mađarskoj treba nafta koja dolazi Jadranskim naftovodom te nam naplaćuju ratnu odštetu“, dodao je mađarski ministar vanjskih poslova.
Osim toga, prema Szijjártóu, Slovačka i Mađarska mogle bi se suočiti s nestašicom nafte zbog nedovoljnog kapaciteta Jadranskog naftovoda (JANAF), koji prolazi kroz hrvatski teritorij. „Količina nafte potrebna za kontinuiranu opskrbu Mađarske i Slovačke ne može se transportirati ovim naftovodom“, upozorio je.
Hrvatski premijer Andrej Plenković odbacio je optužbe mađarskog ministra vanjskih poslova da Hrvatska profitira od rata.
„U vezi s izjavom Pétera Szijjártóa, Hrvatska sa svojim kapacitetima: naftnim i LNG terminalom u Omišlju i JANAF-om – regionalno je energetsko čvorište. Naš je zadatak doprinijeti energetskoj sigurnosti EU i ostalih država članica“, naglasio je Plenković.
Podsjetio je da je kapacitet broda „LNG Croatia“ povećan za 3,1 milijardu prostornih metara plina godišnje na 6,1 milijardu prostornih metara godišnje. „S takvim kapacitetima Hrvatska može opskrbljivati ne samo sebe (oko 2,7 milijardi), već i zadovoljiti energetske potrebe drugih zemalja“, naglasio je hrvatski premijer.
„Nakon testiranja, s punim povjerenjem možemo reći da je JANAF sposoban prevesti 15 milijuna tona nafte za potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj“, dodao je. Time postaje jasno da te zemlje imaju potpuno sigurnu alternativnu rutu, podcrtao je Plenković.
„Nagovještaje da je Hrvatska neka vrsta ratnog profitera može uputiti samo netko tko krajnje grubo pokušava obmanuti međunarodnu javnost tim porukama“, naglasio je.
„Onaj koji sada dobiva jeftiniju naftu i plin iz Rusije može se nazvati profiterom. Mogu reći da je to Mađarska, koja, na temelju narativa da nema alternativni put, a dokazano je da ga ima, posjeduje mogućnost za pristupanje jeftinijim izvorima energije iz Rusije“, naglasio je Plenković. „Profitira Mađarska, a ne Hrvatska“, ponovio je hrvatski premijer.
Predložene cijene, među svim mogućim usporedivim cijenama, na razini su EU, dodao je. „Što je veći obujam narudžbe nafte i što je dulji rok ugovora, cijena će biti jeftinija. Snažno odbacujem lažne teze mađarskog ministra vanjskih poslova da Hrvatska profitira od rata. Naprotiv, Hrvatska je dobar susjed, pošten susjed i susjed koji želi staviti svoje kapacitete u službu sigurnosti opskrbe susjednih zemalja u ovoj energetskoj krizi“, rekao je Plenković.
- Crna Gora tvrdi da je s teritorija Kosova otvorena vatra na skijalište
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore uputilo je verbalnu notu Veleposlanstvu Kosova u Podgorici u vezi s pucnjavom iz vatrenog oružja u pograničnom području, navodno izvedenom s kosovske strane.
Nota je poslana nakon dva incidenta koje je zabilježila crnogorska policija u blizini granice s Kosovom u općini Rožaje, na području skijališta u izgradnji.
Prvi incident dogodio se u srpnju prošle godine, kada je uočena šteta na objektima skijališta. Drugi incident dogodio se 24. kolovoza ove godine, kada su se čuli pucnji na području skijališta.
„Nadležnim tijelima Republike Kosovo upućen je zahtjev da se identificiraju i pravdi privedu počinitelji ovih incidenata, kao i da se Crna Gora obavijesti o svim poduzetim mjerama i radnjama“, navodi se u priopćenju crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova.
Predmetno skijalište nalazi se na dijelu koji je prije deset godina bio u središtu graničnog spora između Crne Gore i Kosova.
U to vrijeme, kosovska oporba, a sada vladajući pokret „Samoopredjeljenje“ Albina Kurtija, organizirala je prosvjede protiv ratifikacije Sporazuma o demarkaciji granice, koji su vlade dviju zemalja potpisale 2015. godine. Oporba je tvrdila da ovim sporazumom Kosovo gubi nekoliko tisuća hektara zemlje.
Crna Gora je ratificirala sporazum o granici s Kosovom 2015. godine, dok je Parlament Kosova sporazum potpisao tek tri godine kasnije, u ožujku 2018. godine.
