- Stupile na snagu američke sankcije protiv najveće srbijanske energetske tvrtke
Sankcije koje su Sjedinjene Države nametnule Naftnoj industriji Srbije (NIS), nakon nekoliko odgoda, stupile su na snagu 9. listopada.
NIS je uvršten na američki popis sankcija 10. siječnja zbog ruskog vlasništva nad kontrolnim udjelom. Američke sankcije prvenstveno su usmjerene na sprječavanje financiranja ruskog rata u Ukrajini putem sredstava koja generiraju ruske energetske tvrtke.
Vlasnička struktura NIS-a mijenjala se nekoliko puta. Međutim, kontrolni udio tvrtke ostao je u rukama ruskih vlasnika: od rujna 11,3 posto dionica NIS-a pripada dioničkom društvu Intelligence iz Sankt Peterburga umjesto Gazpromu, dok je 44,9 posto u vlasništvu Gazprom Nefta, podružnice Gazproma. Država Srbija posjeduje 29,9 posto dionica. Preostale dionice pripadaju manjinskim dioničarima.
NIS osigurava 80 posto potreba Srbije za benzinom i dizelskim gorivom, kao i 90 posto ili više njezinih potreba za mlaznim gorivom i loživim uljem. Doprinos tvrtke srpskom proračunu iznosi otprilike 9 posto. Nakon uvođenja sankcija protiv NIS-a očekuju se brojne negativne posljedice za srpsko gospodarstvo i krajnje potrošače.
Hrvatski operater naftovoda JANAF već je prestao opskrbljivati sirovom naftom rafineriju NIS-a u Pančevu, koja će, prema preliminarnim procjenama, moći raditi na postojećim rezervama samo do 1. studenog.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 9. listopada da su američke sankcije protiv NIS-a „loše vijesti za Srbiju u mnogim aspektima“, te da „ovdje nije riječ samo o funkcioniranju jedne tvrtke – to su ozbiljne posljedice za cijelu zemlju, u političkom, ekonomskom i društvenom smislu“.
Prema riječima srbijanskog predsjednika, uvjet koji je američka strana postavila za još jednu odgodu sankcija bila je nacionalizacija NIS-a, ali je on odbio poduzeti taj korak.
- Ustavni sud Kosova obvezao Parlament da izabere potpredsjednika iz reda srpske manjine
Prošlo je nekoliko mjeseci od parlamentarnih izbora, ali Kosovo još uvijek nema funkcionalan novi parlament i vladu. Na izborima je „Pokret za samoopredjeljenje“ Albina Kurtija osvojio najveći broj glasova i 48 mjesta u parlamentu, što je ipak manje od 61 potrebnog za većinu.
Nakon desetaka neuspješnih pokušaja, 26. kolovoza Dimal Basha izabran je za predsjednika Parlamenta. Međutim, izbor predsjednika i nekih njegovih zamjenika nije deblokirao proces formiranja novih institucija, budući da je, kako je presudio Ustavni sud, sjednica završila bez izbora zamjenika predsjednika iz srpske zajednice.
Ustavni sud Kosova objavio je 8. listopada potpunu odluku o žalbi koju je podnijela Srpska lista, vodeća srpska stranka na Kosovu, u vezi s formiranjem novog parlamenta.
U svojoj odluci, donesenoj ranije, 30. rujna, sud je presudio da se konstitutivna sjednica parlamenta, koja je započela 15. travnja, ne smatra završenom, a parlament se ne smatra konstituiranim bez izbora zamjenika predsjednika iz srpske zajednice.
U odluci se navodi da se, prema Ustavu i Poslovniku parlamenta, potpredsjednik iz reda srpske zajednice bira većinom svih članova parlamenta, tj. 61 glasom za, a nominaciju mora podnijeti u pisanom obliku većina članova iz reda srpske zajednice.
Zastupnicima se daje 12 dana od datuma objave pune odluke Ustavnog suda da dovrše proces formiranja parlamenta.
- Bosna i Hercegovina odobrila dokument potreban za dobivanje sredstava EU
Nakon dugog odgađanja, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je 30. rujna Agendu reformi. Glasanje je uspješno izvedeno nakon što su ministri iz stranke Milorada Dodika, Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD), ukinuli veto na usvajanje dokumenta.
Agenda reformi sadrži popis koraka koje će zemlja poduzeti do 2027. godine kako bi dobila pristup sredstvima Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Odobrenje dokumenta bio je preduvjet za primanje prve tranše. Bosna i Hercegovina odobrila je potreban dokument sa značajnim zakašnjenjem i već je izgubila pristup sumi od 108 milijuna eura fondova EU. Daljnja kašnjenja koštala bi zemlju dodatnih 10 posto od ukupno milijardu eura dodijeljenih Bosni i Hercegovini.
Nakon usvajanja Agende reformi, europska povjerenica za proširenje Marta Kos napisala je na mreži X: „Bosna i Hercegovina je pokazala prijeko potrebno jedinstvo. Imamo Agendu reformi! Ovo je važan korak za otključavanje Plana rasta EU. Zajedno možemo ostvariti: bolje ceste, jeftiniju energiju, brži internet, novčane transakcije i roaming bez naknada“.
- Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija pridružuju se Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA)
Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija započele su potpunu implementaciju sustava Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA) 7. listopada. To znači da građani i tvrtke tih zemalja sada mogu slati i primati novac unutar SEPA područja mnogo brže, jeftinije i sigurnije pod jednakim uvjetima kao i četrdeset europskih zemalja, uključujući sve države članice EU. SEPA obrađuje prekogranična plaćanja u eurima na isti način kao i domaća, pojednostavljujući transakcije diljem Europe.
Geografska pokrivenost SEPA-e sada uključuje 41 zemlju – sve države članice EU, kao i nekoliko zemalja izvan EU, poput Švicarske, Norveške, Islanda i Monaka.
Albanija i Crna Gora postale su dio geografske pokrivenosti SEPA-e u studenom 2024., dok se Sjeverna Makedonija pridružila u ožujku 2025.
Što se tiče ostalih zemalja Zapadnog Balkana, Srbija se pridružila SEPA-i u svibnju 2025., ali se očekuje da će se puna implementacija i operativna spremnost srbijanskih banaka pridružiti SEPA-i u svibnju 2026.
Središnja banka Kosova podnijela je preliminarnu prijavu za članstvo u prosincu 2024., ali je proces pristupanja trenutno na čekanju zbog neriješenih zakonodavnih pitanja.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, Središnja banka BiH prethodno je medijima objasnila da trenutno stanje zakonodavstva u BiH ne ispunjava uvjete potrebne za pristup SEPA-te stoga nije podnesen zahtjev za članstvo.
- Srbija i Mađarska provode zajedničke taktičke vježbe
Međunarodna taktička vježba „Susjedi 25“, u kojoj sudjeluje osoblje Prve kopnene brigade Oružanih snaga Srbije i 30. mehanizirane pješačke brigade Oružanih snaga Mađarske, trajala je 10 dana na poligonu Pasuljanske livade u istočnoj Srbiji. Svrha vježbe bila je „poboljšati sposobnost planiranja i provođenja multinacionalnih operacija, organizirati suradnju i interakciju, uz jačanje međusobnog povjerenja i razmjenu iskustava“, izjavilo je Ministarstvo obrane Srbije. Izviješteno je da su oružane snage Srbije i Mađarske zajednički uvježbavale borbene operacije na taktičkoj razini, koristeći moderna borbena vozila i izviđačku opremu.
Ovo su bile 10. zajedničke vježbe srbijanske i mađarske vojske pod nazivom „Susjedi“, napomenulo je srbijansko Ministarstvo obrane.
Poznato je da su Mađarska i Srbija 2023. godine potpisale sporazum o strateškoj obrambenoj suradnji, a u travnju 2025. godine potpisale su još jedan sporazum kojim se precizira prethodni. Jedna od točaka sporazuma iz 2025. jeste provođenje zajedničkih vježbi.
- Velika pošiljka kamikaza dronova iz Turske stigla na Kosovo
Vršitelj dužnosti premijera Kosova Albin Kurti najavio je 8. listopada na Facebooku dolazak „kontejnera s tisućama borbenih dronova kamikaza Skydagger“ u Međunarodnu zračnu luku Priština „Adem Jashari“. „Deseci vojnika Sigurnosnih snaga Kosova već su završili obuku za njihovu upotrebu“, dodao je.
Kurti je izjavio da je ugovor o isporuci dronova potpisan u prosincu prošle godine s poznatom turskom tvrtkom Baykar, matičnom tvrtkom proizvođača Skydaggera. „Dronovi Skydagger trebali su stići u siječnju 2026., ali mi smo ih primili tri mjeseca ranije“, napomenuo je. „Ovi kamikaze dronovi, poznati i kao RTF (Ready to Fly) Skydagger FPV, koje smo nabavili, borbene su bespilotne letjelice opremljene eksplozivnim napravama, dizajniranim za napad na pokretne i stacionarne neprijateljske ciljeve. Kupnjom ove serije bespilotnih letjelica, uz dronove Bayraktar TB2 i Puma, nastavljamo širiti i jačati udarnu moć naše vojske, s ciljem izgradnje sposobnih i kohezivnih snaga s novim tehnološkim dostignućima i modernim taktikama ratovanja“, napisao je Kurti.
Vijest o tome da Turska isporučuje borbene dronove Kosovu izazvala je ogorčenje u Beogradu.
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Srbije, general Milan Mojsilović, obavio je hitan telefonski razgovor sa zapovjednikom KFOR-a, generalom Özkanom Ulutaşom iz Oružanih snaga Turske.
U razgovoru sa zapovjednikom KFOR-a, koji je nedavno započeo svoj drugi mandat, general Mojsilović izrazio je oštar prosvjed zbog nastavka naoružavanja „takozvanih ‘Kosovskih sigurnosnih snaga’ i kršenja Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i Vojno-tehničkog sporazuma“.
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Srbije također je izjavio da „takvi koraci šalju vrlo loš signal i ugrožavaju ne samo sigurnosnu situaciju na Kosovu i Metohiji već i u cijeloj regiji Zapadnog Balkana“.
Javio se i ravnatelj Ureda za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije Petar Petković, ponovivši da je Turska naoružavanjem Prištine izravno prekršila Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, prema kojoj su NATO snage, KFOR, jedina oružana snaga na Kosovu i Metohiji. Prema njegovim riječima, „militarizacija Prištine i predaja smrtonosnog oružja u ruke ‘palikuće Albina Kurtija’ usmjereni su protiv ‘mirnog srbijanskog naroda’.
Petković smatra da su dronovi isporučeni tri mjeseca ranije nego što je planirano, „samo nekoliko dana prije lokalnih izbora“, kako bi se vršitelju dužnosti premijera u Prištini pružila „potrebna podrška prije (lokalnih) izbora 12. listopada“.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić napisao je 8. listopada na mreži X da je „ogorčen ponašanjem Turske i njezinim očitim kršenjem Povelje UN-a i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1244, kao i njezinim kontinuiranim naoružavanjem vlasti u Prištini“. „Sada je apsolutno jasno da Turska ne želi stabilnost na Zapadnom Balkanu i da sanja o ponovnoj obnovi Osmanskog Carstva“, izjavio je.
Međutim, u obraćanju medijima 9. listopada, Vučić je malo promijenio retoriku i nazvao turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana „velikim vođom“. Najavio je da će razgovarati sa svojim turskim kolegom u vezi s dronovima isporučenim Prištini.
- Hrvatska od Crne Gore zahtijeva da vrati imovinu hrvatskih obitelji u Bokokotorskom zaljevu
Hrvatska je uputila diplomatsku notu Crnoj Gori, zahtijevajući povrat imovine navodno oduzete pripadnicima autohtone hrvatske manjine u Boki Kotorskoj.
Prema hrvatskoj strani, pitanje se ne odnosi samo na prava Hrvata u Crnoj Gori, već i na ispunjavanje uvjeta za pristup EU, posebno Poglavlja 23, koje uključuje odredbe o restituciji. „Bez povrata imovine, ovo poglavlje neće biti zatvoreno, što znači da će Crna Gora zapravo blokirati vlastiti put u EU“, izvještavaju hrvatski mediji.
Prema izvješćima, ukupna vrijednost imovine nezakonito oduzete desecima hrvatskih obitelji u Tivtu, Kotoru, Dobroti, Kavaču i Škaljarima prelazi 500 milijuna eura. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske očekuje da Crna Gora odmah poduzme mjere za povrat imovine i isplati pravednu naknadu, te je najavilo da će pratiti ovo pitanje u okviru bilateralnog dijaloga i procesa pristupanja Crne Gore EU.
Pitanje povrata nekretnina hrvatskih obitelji dodano je na popis zahtjeva Zagreba prema Podgorici u okviru procesa pristupanja Crne Gore EU. Pojava novih stavki na ovom popisu ukazuje na to da će Hrvatska vjerojatno nastaviti sa stavljanjem veta na otvaranje određenih pregovaračkih poglavlja.
Treba podsjetiti da je razlog pogoršanja hrvatsko-crnogorskih odnosa bilo usvajanje rezolucije o „genocidu u Jasenovcu“ u crnogorskom parlamentu, što je izazvalo ogorčenje u Hrvatskoj. Zagreb je taj potez smatrao slijeđenjem direktiva Beograda i neprijateljskim činom službene Podgorice.
