Na ovim lokalnim izborima, kao i na prethodnim, primjetno je da na skupovima političkih stranaka i u izjavama političkih čelnika dominiraju nacionalna, a ne lokalna pitanja. U Makedoniji trenutno traje kampanja za osme lokalne izbore, u periodu nakon postizanja neovisnosti. Ono što se čini gotovo sigurnim, jest vjerojatna pobjeda desničarske vladajuće kršćansko-demokratske stranke VMRO-DPMNE na izborima, uz neizvjesnost ishoda unutar albanskog političkog tabora.
Do prošlogodišnjih parlamentarnih izbora nije bilo napetosti oko toga tko će predstavljati albanske građane u parlamentu Makedonije. Tijekom 35 godina neovisnosti Makedonije, uvijek je postojala jedna stranka – ili PDP, DPA ili DUI (Demokratska unija za integraciju, dominantna posljednjih 20 godina, stranka koja je proizašla iz UČK nakon sukoba u Makedoniji 2001. godine). Međutim, od prošle godine, nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika DUI-a odlučilo se odvojiti i osnovati novu stranku, koaliciju Vrijedi. Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima postigli su značajan uspjeh i sada su dio vladajuće koalicije s VMRO-DPMNE-om.
Na ovim lokalnim izborima, sve ankete javnog mnijenja pokazuju da će najveća neizvjesnost biti ishod natjecanja između DUI i koalicije Vrijedi, dviju političkih stranaka koje predstavljaju Albance u Makedoniji. Rezultati anketa, koje mjere povjerenje albanskih građana u Makedoniju, pokazuju razliku od plus ili minus 2 posto, što spada u raspon statističke pogreške. Ova neizvjesnost potiče apetit DUI-ja za pobjedom na lokalnim izborima, ali ono što je za njih još značajnije jest mogućnost stvaranja pritiska da se raspišu prijevremeni parlamentarni izbori. Taj svoj stav obrazlažu time što bi, ako pobijede na lokalnim izborima, dokazali da su pravi predstavnici interesa Albanaca u Makedoniji (koji čine 25 posto stanovništva) i stoga bi imali pravo pokrenuti prijevremene parlamentarne izbore 2026. (iako mandat sadašnje vlade traje do 2028.).
Takav scenarij nije predviđen nijednim makedonskim zakonom, no DUI tvrdi da će imati to pravo (ako pobijedi na lokalnim izborima) i da će se morati održati prijevremeni parlamentarni izbori. Vladajuće stranke, međutim, osporavaju ovo obrazloženje inzistirajući da, bez obzira na rezultate lokalnih izbora, nema razloga za održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora 2026. godine.
Ova neizvjesnost unutar albanskog političkog tabora samo pojačava antagonizam, intenzivira retoriku u njihovim međusobnim sukobima i potiče ciklus optužbi.
Među etničkim Makedoncima situacija je jasnija. Jaz između dvije najveće makedonske političke stranke, VMRO-DPMNE i SDSM, iznosi 4 prema 1 u korist desničarske stranke. Socijaldemokrati su u krizi: dijelovi njihovog prethodnog i sadašnjeg vodstva upleteni su u korupcijske skandale (još uvijek neriješene na sudu), dok je njihova uloga u sklapanju Prespanskog sporazuma – kojim je promijenjeno ime zemlje – i Ugovora o dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom, koji uključuje uključivanje Bugara u makedonijski Ustav, svela SDSM na najniže ocjene do sada. Ovi sporazumi predstavljaju sramotu za vanjsku politiku zemlje.
Lokalni izbori zakazani su za 19. listopad 2025., a drugi krug za 2. studeni. U utrci sudjeluje 309 kandidata za gradonačelnike u 80 općina i 576 lista kandidata za općinska vijeća, što ukupno čini 10.490 kandidata. Ukupno sudjeluju 22 stranke, 19 koalicija i 119 građanskih skupina ili neovisnih kandidata. Glavni grad, Skoplje, privukao je najveći broj kandidata za gradonačelnika – šesnaest.
Za razliku od političkih vođa i njihovih borbi za moć tijekom kampanje, građani su prvenstveno zabrinuti za lokalna pitanja – poput infrastrukture, kanalizacije, čistoće zraka, javnih usluga, vodoopskrbe, javnog prijevoza i obrazovanja. U posljednje vrijeme nekoliko se makedonskih gradova suočilo s rastućim problemima onečišćenja zraka, odlaganja otpada i održavanja čistoće u urbanim četvrtima. Ta su pitanja sada dosegla vrh očekivanja birača od novih lokalnih vlasti.
Koalicija vladajuće stranke VMRO-DPMNE, nazvana „Vaša Makedonija“, očekuje pobjedu u više od 50 od ukupno 80 općina. Oporba, u međuvremenu, koristi svoje skupove kako bi diskreditirala jednogodišnju vlast VMRO-DPMNE-a na nacionalnoj razini, u nastojanju da dobije bodove na lokalnoj razini. Nije slučajno da na skupovima i vlada i oporba pribjegavaju nacionalističkoj retorici umjesto da predstave konkretne projekte za rješavanje bezbrojnih lokalnih problema. Možda zato što nijedna od dvije glavne stranke nema stvarne ideje za rješavanje onoga što građane najviše brine – njihovih svakodnevnih, praktičnih problema.
Aleksandar Damovski, editor-in-chief of the portal MKD.mk
Članci objavljeni u rubrici “Mišljenja” odražavaju osobno mišljenje autora i ne trebaju se smatrati službenim stavom Centra
