Na Kosovu će se 28. prosinca tekuće godine održati prijevremeni parlamentarni izbori, koji će biti drugi parlamentarni izbori u roku od godinu dana. Ponovni izbor parlamenta postao je neizbježan usljed devet mjeseci političke paralize uzrokovane nemogućnošću formiranja vlade nakon izbora 9. veljače. Predsjednica Vjosa Osmani objavila je raspuštanje parlamenta 20. studenog, kada je konačno postalo jasno da nijedna politička snaga nije sposobna osigurati stabilnu većinu i formirati izvršnu vlast.
Prosinački izbori održat će se usred duboke institucionalne krize, zamrznutog proračuna, sankcija EU-a i SAD-a, te blokiranog dijaloga sa Srbijom.
Nemoguća misija
Nakon izbora 9. veljače 2025., Pokret „Samoopredjeljenje“ (LVV) Albina Kurtija osvojio je 48 mjesta u parlamentu od 120 mjesta. Kurtijeva stranka dobila je najveću frakciju, ali ne i većinu, a formiranje vlade bez koalicije pokazalo se nemogućim. Oporbene parlamentarne stranke — PDK, (Demokratska stranka Kosova), LDK, (Demokratski savez Kosova) i AAK/NISMA, (Savez za budućnost Kosova/Socijaldemokratska inicijativa) — odbile su pregovore s LVV-om, optužujući Kurtija za konfrontacijsku politiku, centralizaciju vlasti i pogoršanje odnosa sa Zapadom.
Nakon neuspjeha prvog pokušaja formiranja vlade od strane „Samoopredjeljenja“ na čelu s Albinom Kurtijem 26. listopada, Kurti je predložio prijenos mandata za formiranje vlade na bivšeg predsjednika parlamenta Glauka Konjufcu, dok je sam pristao postati zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova. No, 19. studenog Konjufca je dobio samo 56 glasova podrške. Time je izgubljena posljednja prilika za ustavno formiranje vlade.
Nemogućnost formiranja vlade devet mjeseci dovela je do:
- Nemanja proračuna za 2026. godinu,
- Rizika od kašnjenja plaća u javnom sektoru,
- Blokiranja međunarodnih sporazuma (posebno s Europskom investicijskom bankom i Svjetskom bankom),
- Zamrzavanja nekoliko infrastrukturnih projekata zbog nedostatka vanjskog financiranja,
- Nemogućnosti primanja sredstava EU u okviru novog Plana rasta za Zapadni Balkan.
Vršitelj dužnosti ministra financija Hekuran Murati upozorio je: „Ako do siječnja ne bude proračuna, nećemo moći financirati osnovne funkcije države“ (Koha Ditore, 5.11.2025.).
Dvadeset i jedna organizacija civilnog društva obratila se predsjednici Osmaniju otvorenim pismom: „Financijska budućnost zemlje ne može biti talac političkih blokada“ (DW, 31.10.2025.).
Izbori uoči Nove godine
Predsjednica Vjosa Osmani objavila je raspuštanje parlamenta 20. studenog. „Datum 28. prosinca smatram jedinim mogućim prema ustavu“, izjavila je (konferencija za novinare, Priština, 20.11.2025.).
Taj je datum ranije predložio Samoopredjeljenje, dok je oporba htjela da se glasanje zakaže za 21. prosinca.
Vođa Pokreta za samoopredjeljenje Albin Kurti pokušao je situaciju predstaviti kao normalan demokratski proces: „Ovo je proslava demokracije. Vjerujemo narodu i on će ponovno govoriti“ (izjava za Koha.net, 20.11.2025.).
Opozicija je, međutim, raspuštanje parlamenta doživjela kao poraz vlade. Bedri Hamza, čelnik PDK-a, izjavio je: „Dva neuspjeha u formiranju vlade službena su potvrda potpunog neuspjeha Pokreta za samoopredjeljenje. Vrijeme je za eksperimente prošlo“ (Albanian Post, 20.11.2025.).
Politolog Ardian Arifaj, bivši savjetnik predsjednika Kosova, primijetio je: „LVV nije mogao ići dalje od vlastite logike monopola. Ne traže partnere; traže podređene“ (Pristina Insight, 21.11.2025.).
Kontroverzna udruga
Jedan od ključnih razloga političkog slabljenja LVV-a bila je eskalacija napetosti sa zapadnim partnerima. Izvor nesporazuma sa Zapadom bio je kurs Samoopredjeljenja usmjeren na jačanje suvereniteta Kosova, uključujući i konsolidaciju državnih institucija u srpskim općinama. Ova politička platforma nije predviđala kompromise sa srpskom stranom o pitanjima državnosti, čak i ako su takvi kompromisi prethodno dogovoreni uz posredovanje EU.
Središnji element sukoba bilo je odbijanje vlade da provede obvezu osnivanja Udruge srpskih općina.
Zajednica srpskih općina ima poseban status za područja Kosova s pretežno srpskim stanovništvom, prvenstveno na sjeveru. Njeno stvaranje predviđeno je Bruxellesskim sporazumom iz 2013. godine. ZSO bi dobila široke ovlasti u području lokalne samouprave, zapravo autonomiju.
Pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija dosljedno se protivio stvaranju Zajednice srpskih općina. Najglasniji prosvjedi dogodili su se 2015. godine, kada je LVV – još uvijek u oporbi – organizirao masovne demonstracije, blokiranje parlamenta i upotrebu suzavca u plenarnoj dvorani kako bi ometao ratifikaciju sporazuma sa Srbijom koji su, između ostalog, predviđali osnivanje ZSO.
Godine 2015. Ustavni sud Kosova presudio je da su načela za formiranje Zajednice srpskih općina djelomično u suprotnosti s Ustavom, ali je potvrdio da je njezino stvaranje međunarodna obveza Kosova.
Nakon dolaska na vlast 2021. godine, Samoopredjeljenje nije promijenilo svoj stav: Kurtijeva vlada odbila je podnijeti parlamentu nacrt zakona o Zajednici srpskih općina, smatrajući ZSO/ZSO prijetnjom suverenitetu Kosova. Taj stav ostao je nepromijenjen u razdoblju 2023.–2025., unatoč pritisku EU i SAD-a.
Kurtijeva stranka protivi se ZSO, smatrajući Zajednicu srpskih općina:
- Etničkom autonomijom koja je u suprotnosti s unitarnim karakterom Republike Kosovo,
- Instrumentom utjecaja Beograda,
- Prijetnjom ponavljanja scenarija Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.
Albin Kurti naglasio je: „Nećemo stvarati strukturu koja može paralizirati državu iznutra. ZSO nije kompromis; to je kapitulacija“ (Koha.net, 15.10.2025.).
Priština protiv Bruxellesa
Sukob između Prištine i Bruxellesa eskalirao je u lipnju 2023. godine, kada je EU uvela sankcije Kosovu. Razlog je bila eskalacija na sjeveru.
U svibnju 2023., vlada Kosova, unatoč upozorenjima EU i SAD-a, imenovala je albanske gradonačelnike u četiri općine na sjeveru zemlje (Zvečan, Leposavić, Zubin Potok, Sjeverna Mitrovica), nakon što je srpsko stanovništvo bojkotiralo lokalne izbore. To je izazvalo masovne prosvjede, sukobe između lokalnih Srba i NATO-ovih snaga KFOR-a na Kosovu, ozljede desetaka mirovnih snaga i opći porast napetosti.
Kao odgovor na postupke Prištine, Europska unija je u lipnju 2023. najavila restriktivne mjere:
- Suspenzija sudjelovanja Kosova u regionalnim forumima,
- Zamrzavanje dijela financiranja u okviru IPA III (treća faza Instrumenta za pretpristupnu pomoć EU),
- Odgoda sastanaka o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP),
- Ograničavanje političkog dijaloga na visokoj razini.
U izjavi glasnogovornika EU-a navedeno je: „Kosovo nije ispunilo uvjete za deeskalaciju. Očekujemo hitne korake za smanjenje napetosti i osiguranje uključivog upravljanja na sjeveru.“
Ove sankcije označile su prvi put da je EU nametnuo restriktivne mjere Kosovu iz političkih razloga, naglašavajući ozbiljnost krize u odnosima između Bruxellesa i Prištine.
U listopadu 2025. predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: „Sljedeći koraci ovise o održivoj deeskalaciji na sjeveru i provedbi obveza u vezi s ZSO“ (Pristina Insight, 12.10.2025.).
Priština protiv Washingtona
U rujnu 2025. Sjedinjene Države također su pribjegle obliku restriktivnih mjera – obustavile su strateški dijalog s Kosovom. To je bio nečuven korak koji je signalizirao ozbiljno zahlađenje u odnosima između Washingtona i Prištine.
Odluka je donesena u rujnu 2025. nakon nekoliko mjeseci napetosti između administracije Donalda Trumpa i vlade Albina Kurtija. Glavni razlog za takav korak bilo je odbijanje Kosova da provede Zajednicu srpskih općina (ZSO). Kurti je odbio podnijeti parlamentu nacrt zakona o ZSO, što je Washington smatrao kršenjem obveza.
SAD, kao i EU, smatraju Zajednicu srpskih općina ključnim elementom dijaloga Prištine i Beograda o normalizaciji odnosa.
Štoviše, kada je situacija u srbijanskim općinama ponovno eskalirala u kolovozu i rujnu 2025., SAD su vjerovale da su postupci Prištine – posebno jačanje policijske prisutnosti – samo produbili sukob.
Unatoč ponovljenim pozivima State Departmenta, vlada Kosova nije pokazala spremnost na kompromis. To je dovelo do toga da su Sjedinjene Države privremeno obustavile strateški dijalog – format koji je obuhvaćao pitanja sigurnosti, gospodarstva i euroatlantskih integracija.
U izjavi State Departmenta stoji: „Ostajemo predani partnerstvu s Kosovom, ali očekujemo da će se njegova vlada ponašati odgovorno, poštujući svoje međunarodne obveze.“
Ovaj korak postao je ozbiljan signal za Prištinu da čak ni njezini najbliži saveznici nisu spremni podržati politiku jednostranih akcija koje su u suprotnosti s dogovorenim obvezama.
Američki veleposlanik na Kosovu Jeffrey Grever izjavio je: „Podržavamo Kosovo, ali podrška ne znači tiho odobravanje akcija koje su u suprotnosti s obvezama“ (Euronews Albania, 18.10.2025.).
Zaključci
Prijevremeni izbori 28. prosinca postali su rezultat dugotrajne institucionalne krize uzrokovane nemogućnošću Samoopredjeljenja nakon veljačkih izbora da stvori stabilnu koaliciju u parlamentu i formira vladu. Kurtijeva politika, usmjerena na jačanje državnosti Kosova i isključivanje kompromisa s Beogradom, prvenstveno u vezi s provedbom Zajednice srpskih općina, dovela je do sukoba s međunarodnim partnerima, gubitka vanjske podrške i, u konačnici, gubitka dovoljne političke podrške unutar samog Kosova.
Bez obzira na rezultate glasovanja 28. prosinca, novi parlament suočit će se s istim izazovima: potrebom usvajanja proračuna, deblokiranja međunarodnih sporazuma i nastavka dijaloga sa Srbijom. Bez međustranačkog kompromisa, politička nestabilnost može potrajati i nakon novih izbora, što će imati izravne destruktivne posljedice za gospodarstvo, europske integracije i funkcioniranje državnih institucija Kosova te će negativno utjecati na cijelu regiju.
S druge strane, dolazak na vlast u Prištini sadašnje kosovske oporbe – odnosno političkih snaga sklonijih kompromisnijem stavu u dijalogu s Beogradom i iskazivanju veće lojalnosti u odnosima sa zapadnim partnerima – može izazvati krizu unutar Kosova, jer politika Samoopredjeljenja uživa značajnu podršku među građanima Kosova koji su predani izgradnji neovisne republike.
Analitička grupa CWBS-a
