- Crna Gora zatvorila pet poglavlja u pregovorima o pristupanju EU
Crna Gora je postigla napredak na svom putu prema Europskoj uniji, službeno zatvorivši pet pregovaračkih poglavlja odjednom.
Ovaj značajan napredak potaknuo je europsku povjerenicu za proširenje Martu Kos da izjavi da zemlja „nikada nije bila bliže EU“ i da je najnapredniji kandidat za pristupanje.
Prema službenim izvješćima, Crna Gora je privremeno zatvorila pregovore o sljedećih pet poglavlja (koja su dio klastera Unutarnje tržište i Održivi gospodarski rast):
Poglavlje 3 – Pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga;
Poglavlje 4 – Slobodno kretanje kapitala;
Poglavlje 6 – Pravo trgovačkih društava;
Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj;
Poglavlje 13 – Ribarstvo.
Pregovori o pristupanju između Crne Gore i EU započeli su 29. lipnja 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33) i privremeno zatvorila 12.
Komentirajući postignuća svoje zemlje, premijer Crne Gore Milojko Spajić naglasio je: „Radimo punim kapacitetom kako bismo postali sljedeća članica EU i postigli cilj koji smo si postavili – članstvo do 2028.“
Unatoč vodstvu Crne Gore, Kos je jasno dala do znanja da konačni uspjeh ovisi o političkoj stabilnosti i konsenzusu. Nacionalno jedinstvo opisala je kao kritično važan uvjet za dovršetak pregovaračkog procesa.
Povjerenica je pozvala sve političke snage – i vladu i oporbu – da „ostave po strani svoje razlike i rade zajedno“, posebno u ključnim područjima vezanim uz vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Ta pitanja ostaju središnja za najvažniji pregovarački skup, „Osnove“.
Marta Kos posvetila je posebnu pozornost vanjskoj politici Crne Gore, zahtijevajući potpuno usklađivanje vanjske i vizne politike zemlje s politikom Europske unije.
U praksi to znači da će Crna Gora morati ukinuti bezvizni režim za građane onih zemalja za koje EU zahtijeva vize, kako bi se jamčila zajednička sigurnost i spriječila zlouporaba bezviznog pristupa schengenskom prostoru. To se posebno odnosi na Rusiju.
- Mađarska blokirala proces proširenja EU-a
Premijer Viktor Orbán blokirao je usvajanje službenih zaključaka Vijeća za opće poslove EU-a (GAC) o politici proširenja. Dokument je trebao procijeniti napredak i neuspjehe u šest zemalja Zapadnog Balkana, kao i u Turskoj, Moldaviji i Gruziji. Ministri EU-a za europske poslove nisu odobrili Zaključke jer je Budimpešta odbila podržati formulaciju u vezi s procesom integracije Ukrajine u EU. Iako je svih ostalih 26 država članica podržalo pozitivnu ocjenu provedbe potrebnih reformi u Kijevu, Orbán inzistira na usporavanju integracije Ukrajine.
Njemački državni ministar za europske poslove, Gunter Krichbaum, oštro je kritizirao Mađarsku, nazivajući njezino ponašanje sve destruktivnijim i navodeći da Budimpešta ozbiljno opstruira funkcioniranje Europske unije.
Predsjedavajuća Vijeća za opće poslove, danska ministrica za europske poslove Marie Bjerre, izrazila je žaljenje zbog neuspjelog pokušaja usvajanja zajedničkog dokumenta, napominjući da su napori za pronalaženje kompromisa odbijeni. Prema Bjerre, na taj način EU šalje „pogrešan signal“ zemljama kandidatkinjama.
„Mađarska nas blokira u donošenju zaključaka Vijeća. Pokušaji pronalaska rješenja su odbijeni. Jako mi je žao zbog toga, kao što je reklo nekoliko predstavnika država članica, to šalje pogrešan signal zemljama kandidatkinjama. Želimo da odaberu EU, a ne Rusiju. Žalimo zbog toga, posebno s obzirom na to da je proširenje vrlo važno za sve ostale države članice, kao i na činjenicu da zemlje kandidatkinje postižu rezultate na temelju zasluga“, rekla je Bjerre.
Međutim, korak koji je poduzeo mađarski premijer ne samo da je usporio formalni napredak Ukrajine prema EU, već je i uzrokovao proceduralne probleme za niz zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, predvodnicu u europskim integracijama.
Posebno je izvorni nacrt zaključaka sadržavao važne pozitivne vijesti za Crnu Goru, uključujući odluku o osnivanju posebne radne skupine za izradu nacrta Ugovora o pristupanju s Crnom Gorom.
Zbog mađarskog veta, umjesto službenih zaključaka Vijeća EU, usvojen je manje značajan dokument – Zaključci predsjedništva EU (Danska), koje je podržalo ostalih 26 država članica (osim Mađarske). Ova proceduralna promjena, iako potvrđuje podršku proširenju većine zemalja, lišava odluku težine službenog konsenzusa Vijeća EU i stvara dodatnu neizvjesnost za budući pregovarački proces cijele regije Zapadnog Balkana.
- Trumpov zet povukao se iz projekta u Beogradu
Investicijska tvrtka Afinity Partners, u vlasništvu Jareda Kushnera, zeta sadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, povukla se iz projekta izgradnje luksuznog hotela pod brendom Trump na mjestu uništenog kompleksa Generalštaba u središtu Beograda.
Prema Wall Street Journalu, razlog povlačenja bili su veliki prosvjedi protiv preuređenja kompleksa Generalštaba i podnošenje kaznenih prijava protiv srbijanskog ministra kulture i nekoliko dužnosnika zbog ukidanja statusa kulturnog dobra zgradama Generalštaba.
Nedavno se projekt preuređenja kompleksa Generalštaba suočio s jakim protivljenjem javnosti. Od objave planova za izgradnju hotela na mjestu Generalštaba, građanski aktivisti i studenti održali su nekoliko prosvjednih akcija. Prosvjednici su naglasili da neće dopustiti uništenje zgrada, jer oštećeni Generalštab zapravo služi kao glavni spomenik NATO bombardiranja 1999. i ima značajnu povijesnu vrijednost.
Istodobno, srpsko tužiteljstvo podiglo je optužnicu protiv aktualnog ministra kulture Nikole Selakovića i još trojice dužnosnika. Optuženi su za krivotvorenje dokumenata i zlouporabu službenog položaja. Istraga tvrdi da su dužnosnici nezakonito oduzeli status kulturnog dobra kompleksu Generalštaba.
Osim ministra Selakovića, na popisu optuženika nalaze se tajnica Ministarstva kulture Slavica Jelača, vršitelj dužnosti ravnatelja Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić i vršitelj dužnosti ravnatelja Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda Aleksandar Ivanović.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da će podnijeti kaznene prijave protiv svih koji su bili uključeni u „uništavanje“ planiranih američkih ulaganja u obnovu kompleksa Generalštaba u središtu Beograda. Prema njegovim riječima, odluka Jareda Kushnera da se povuče iz planiranog projekta s Trumpovim brendom u Beogradu bila je „strašno teška i loša vijest“, budući da bi ta ulaganja Srbiji donijela 750 milijuna eura i stvorila tisuće radnih mjesta. Predsjednik je naglasio da će „osobno osigurati da svi koji su prouzročili štetu zemlji budu pozvani na odgovornost“. „Podnijet ću kaznene prijave protiv svih policajaca, tužitelja i drugih osoba koje su bile uključene u uništavanje ove investicije, koje su doprinijele daljnjem potkopavanju gospodarstva zemlje“, rekao je Vučić novinarima.
- Sumnjiva smrt predstavnika srbijanske obrambene industrije u Moskvi
U Moskvi je, pod nerazjašnjenim okolnostima, preminuo Radomir Kurtić, predstavnik srbijanske državne tvrtke za proizvodnju i prodaju oružja Jugoimport SDPR.
Jugoimport SDPR je srpska državna tvrtka i najveća tvrtka u regiji za proizvodnju oružja, vojne opreme, tehnologija, opreme i streljiva, kao i za uvoz i izvoz robe vezane uz obranu.
Prema srbijanskim medijima, Kurtić je preminuo 17. studenog, ali javna izvješća o njegovoj smrti pojavila su se tek gotovo mjesec dana kasnije.
Izvještava se da je Radomir Kurtić iznenada preminuo na ulici u Moskvi. Službeni uzrok nije poznat, ali srbijanske sigurnosne službe poslale su izvješće o „sumnjivoj smrti“ srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću. Ruska strana još uvijek nije dostavila rezultate forenzičko-medicinskog pregleda u vezi s Kurtićevom smrću.
Nakon Kurtićeve smrti, predstavnici Jugoimporta posjetili su Moskvu i otkrili da iz ureda tvrtke nedostaje velik broj dokumenata, kao i tvrdi diskovi računala.
Dana 16. prosinca, odgovarajući na novinarsko pitanje o tome ima li ikakve informacije u vezi sa slučajem Kurtić, predsjednik Vučić rekao je da ima više informacija nego što je objavljeno, ali da su one nedovoljne i da ne želi donositi pretpostavke.
„Čekamo odgovor ruskih službi. Službeno su im poslani pozivi, upiti i zahtjevi. Znamo da nedostaju određeni hard diskovi, da nedostaju neke druge stvari, ali to ne znači nužno da to ima ikakve veze sa samim događajima. Dakle, ovo bi mogla biti i rutinska akcija neke službe kada utvrđuje nečiji identitet na ulici“, rekao je Vučić.
Dodao je da je potrebno razjasniti više detalja i potvrdio da srpska strana još uvijek nije dobila nikakve nalaze forenzičkog pregleda. „Nadam se da ćemo ih uskoro dobiti. Borit ću se da se istina sazna. To se tiče našeg građanina, uzornog građanina i osobe koja je dugi niz godina radila u dobroj srpskoj tvrtki“, rekao je Vučić.
Ranije ove godine, Ruska služba za vanjske poslove optužila je srpska obrambena poduzeća za opskrbu Ukrajine streljivom. Nakon tih optužbi, srbijanske vlasti bile su prisiljene efektivno uvesti moratorij na izvoz proizvoda vojne industrije.
Darko Obradović iz Centra za strateške analize izjavio je u intervjuu za srbijanske medije da slučaj Kurtić prijeti da prijeđe u tragičan incident zbog nedostatka ruske transparentnosti, odbijanja suradnje i ugleda koji Rusija ima. Po njegovom mišljenju, cijela situacija oko sumnjive smrti predstavnika Jugoimporta izgleda kao svojevrsni „dodatak“ nametnutom moratoriju na izvoz srbijanske vojne opreme i streljiva. „Ništa od ovoga ne bi se dogodilo da je Rusija komunicirala u skladu s međunarodnom policijskom suradnjom, ali čini se da su namjerno, kao oblik političke poruke, odabrali smjer dvosmislenosti, pa se zaključci mogu izvući u različitim smjerovima“, primijetio je Obradović.
