- Sjedinjene Američke Države privremeno dopustile rad NIS-a
Dana 31. prosinca 2025. Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva financija (OFAC) produžio je operativnu dozvolu za Naftnu industriju Srbije (NIS) do 23. siječnja 2026. Srpski premijer Đuro Macut naglasio je 1. siječnja da produljenje dozvole omogućuje NIS-u i rafineriji nafte Pančevo nastavak rada.
Prema srbijanskim izvorima, dobivanje dozvole rezultat je intenzivne diplomatske aktivnosti i pregovora koje je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić vodio s OFAC-om i američkim State Departmentom, uz sudjelovanje mađarskog premijera Viktora Orbána.
„MOL je, zajedno s Naftnom industrijom Srbije i sa državom Srbijom, radio na pismu upućenom OFAC-u i na osiguravanju ove operativne dozvole, koja nam daje zrak i mogućnost za dodatne isporuke sirove nafte“, rekao je Vučić u intervjuu za srbijanski javni servis RTS. „Naravno, nisu svi problemi riješeni, ali važno je da od sinoć Naftna industrija Srbije ima pravo plaćati, isporučivati i prerađivati naftne derivate i sirovu naftu koju će isporučivati našoj zemlji putem JANAF-ovog naftovoda“, napomenuo je.
Dana 9. listopada 2025. OFAC je primijenio sankcije protiv NIS-a, čiji je većinski udio (56 posto) u vlasništvu ruskih tvrtki. Navedeni cilj, kako je objavio Washington, bio je spriječiti Rusiju da prihode od prodaje energije koristi za financiranje rata u Ukrajini.
Od uvođenja sankcija, NIS nije mogao uvoziti sirovu naftu putem Jadranskog naftovoda (JANAF), koji prolazi kroz Hrvatsku, a 2. prosinca rafinerija nafte NIS-a u Pančevu bila je prisiljena zaustaviti rad. Kako bi opskrbila domaće tržište, Srbija je bila prisiljena koristiti državne rezerve i uvoziti naftne derivate iz drugih zemalja, prvenstveno iz Mađarske.
Kako je izjavio Vučić, gospodarstvo zemlje osjetilo je „vrlo ozbiljne posljedice“ sankcija uvedenih zbog ruskih vlasnika NIS-a. „Vidimo pad industrijske proizvodnje i u prosincu i u studenom zbog zatvaranja rafinerije nafte. I to se upečatljivo i dramatično odražava na stanje našeg gospodarstva“, naglasio je.
Prema riječima srbijanskog predsjednika, tijekom važenja izdane licence, do 23. siječnja, trebao bi biti spreman nacrt ugovora između ruskih vlasnika NIS-a i kupca, mađarskog MOL-a.
„Zašto je 23. važan? Mislim da u tom trenutku Amerikanci očekuju da će vidjeti sve glavne točke budućeg ugovora između prodavatelja, Naftne industrije Srbije, i budućeg kupca, u ovom slučaju najvjerojatnije mađarske tvrtke MOL.“
- Prijevremeni parlamentarni izbori na Kosovu – pobijedile Kurtijeva stranka i „Srpska lista“
U nedjelju, 28. prosinca, na Kosovu su održani prijevremeni parlamentarni izbori. Ovo su bili drugi nacionalni izbori u jednoj godini: nakon izbora u veljači, zastupnici nisu uspjeli formirati vladu, što je dovelo do raspuštanja parlamenta u studenom i raspisivanja novih izbora za kraj prosinca.
Prema preliminarnim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, nakon obrade više od 99,5 posto zapisa s biračkih mjesta, stranka aktualnog premijera Albina Kurtija, Pokret za samoopredjeljenje (Lëvizja Vetëvendosje, LVV), značajno je ojačala svoju poziciju. LVV je dobila 49,3 posto glasova, što je znatno povećanje u usporedbi s rezultatom u veljači (42,3 posto).
Iako će Kurtiju možda i dalje biti potrebna podrška zastupnika iz nesrpskih manjina kako bi osigurao apsolutnu većinu u parlamentu, njegova je pozicija postala znatno jača nego početkom 2025.
U svom obraćanju nakon glasovanja, Kurti je rezultate izbora nazvao „pobjedom naroda i Republike Kosovo“. Naglasio je da Kosovo sada mora deblokirati financiranje EU-a i druge međunarodne programe koji su bili zamrznuti zbog nefunkcionalnih državnih institucija. „Čim se rezultati potvrde, morat ćemo uspostaviti institucije i što prije nastaviti produktivan rad. Čekamo Plan rasta EU-a vrijedan 880 milijuna eura i tri sporazuma sa Svjetskom bankom u ukupnom iznosu od 120 milijuna eura“, napomenuo je Kurti. Za glavne oporbene stranke, rezultati prosinčkih izbora bili su jak udarac.
Demokratska stranka Kosova (Partia Demokratike e Kosovës — PDK) zadržala je drugo mjesto s 21 posto, gotovo ponovivši svoj veljački rezultat.
Demokratski savez Kosova (Lidhja Demokratike e Kosovës — LDK) pretrpio je najveće gubitke, pavši na 13,6 posto (u usporedbi s 18,3 posto u veljači). Mediji već raspravljaju o mogućoj ostavci stranačkog vodstva.
Savez za budućnost Kosova (Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës — AAK) Ramusha Haradinaja osvojio je 5,7 posto, jedva prešavši izborni prag.
Beogradu orijentirana stranka „Srpska lista“ osvojila je oko 90 posto glasova u srpskim zajednicama, što joj je osiguralo svih 10 mjesta rezerviranih za Srbe u parlamentu. Vođa stranke Zlatan Elek naglasio je da su kosovski Srbi pokazali jedinstvo time što nisu dali priliku alternativnim srpskim kandidatima, koji su dobili minimalan broj glasova.
Parlamentarni izbori 28. prosinca bili su povijesni u smislu izlaznosti birača na Kosovu. Ukupno 899.521 građana iskoristilo je svoje pravo glasa, isključujući glasove dijaspore. U postotcima, glasalo je otprilike 45 posto birača.
Prethodni rekord postavljen je 9. veljače ove godine, kada je na biračkim mjestima na Kosovu glasalo 871.662 građana.
Početak brojanja glasova iz inozemstva najavljen je 2. siječnja. Konkretno, dijaspora je mogla glasati u 29 diplomatskih predstavništava Republike Kosovo u 18 različitih zemalja diljem svijeta. Očekuje se da će nakon prebrojavanja svih glasačkih listića ukupan broj glasova iznositi otprilike 950.000.
- Obustavljen kazneni postupak protiv bivšeg ministra graditeljstva Srbije zbog urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu
Viši sud u Novom Sadu odbacio je 24. prosinca dio optužnice vezan uz urušavanje nadstrešnice na željezničkom kolodvoru Novi Sad 1. studenog 2024., kada je stradalo 16 osoba. Tragedija je izazvala val masovnih prosvjeda protiv vlade koji traju i danas. Glavni zahtjev prosvjednika je kažnjavanje odgovornih za tragično urušavanje dijela obnovljene zgrade kolodvora.
Međutim, sud je svojom odlukom obustavio kazneni postupak protiv šest osoba, uključujući Gorana Vesića, koji je u vrijeme obnove željezničkog kolodvora bio ministar graditeljstva, prometa i infrastrukture. Kako je izviješteno, sud je donio ovu odluku zbog nedostatka dokaza za utvrđivanje osnovane sumnje da su optuženi počinili navedena kaznena djela.
Osim Vesića, postupak je obustavljen i protiv tadašnje vršiteljice dužnosti direktora Željezničke infrastrukture Srbije Jelene Tanasković, tadašnje pomoćnice ministra graditeljstva Anite Dimoski i tri stručna nadzornika.
Istodobno, sud u Novom Sadu potvrdio je optužbe protiv sedam drugih optuženika pod istom optužnicom. Optužnica je potvrđena protiv Nebojše Šurlana, direktora Željezničke infrastrukture Srbije u vrijeme rekonstrukcije kolodvora Novi Sad, te šest drugih predstavnika projektantskih tvrtki, građevinskih izvođača i tijela za tehnički nadzor.
Odluka suda o obustavi kaznenog postupka protiv bivših dužnosnika, posebno bivšeg ministra, izazvala je ogorčenje među rodbinom žrtava i sudionicima prosvjeda. Više državno odvjetništvo u Novom Sadu već je podnijelo žalbu Apelacijskom sudu na presudu, kojom je utvrđeno da „nema osnova za optužbu“ protiv šestoro osumnjičenika.
- U Sjevernoj Makedoniji proglašeno stanje energetske krize
Vlada Sjeverne Makedonije proglasila je 24. prosinca sedmodnevno stanje energetske krize zbog akutne nestašice naftnog goriva uzrokovane prosvjedima poljoprivrednika u Grčkoj koji su započeli 30. studenog. Blokada autocesta i graničnih prijelaza od strane prosvjednika dovela je do zaustavljanja stotina cisterni s gorivom potrebnih za rad makedonskih termoelektrana. Budući da Sjeverna Makedonija nema domaće kapacitete za preradu nafte, ovisi o opskrbi gorivom preko grčke granice.
U okviru proglašenog kriznog režima, vlada u Skoplju dopustila je energetskoj tvrtki korištenje državnih rezervi, nazivajući taj korak „prisilnim, ali nužnim“ za spašavanje energetskog sustava. Dužnosnici su potvrdili da će više od 10.000 tona loživog ulja iz rezervi pomoći u kupnji vremena dok se nastavljaju pregovori s grčkom stranom o uspostavljanju „zelenih koridora“ za kamione s gorivom čak i usred prosvjeda. Premijer Sjeverne Makedonije i čelnik vladajuće stranke VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski i ministar energetike naglasili su da energetska situacija predstavlja „višu silu“. Vladini dužnosnici izjavili su da je prethodna administracija ostavila energetski sektor u zapuštenom stanju, smanjujući otpornost zemlje na vanjske šokove.
Istodobno, predstavnici oporbenog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) optužili su sadašnju vladu za „amaterizam“ i nepravovremenu reakciju. Izjavili su da su vlasti trebale formirati dovoljne rezerve loživog ulja prije početka zime, znajući za nestabilnu regionalnu situaciju, umjesto da čekaju potpuni prekid opskrbe.
U međuvremenu, grčki poljoprivrednici privremeno su obustavili blokade tijekom proslave Nove godine, ali su obećali nastaviti akcije nakon blagdana. Njihovi zahtjevi ostaju nepromijenjeni: rješavanje korupcijskog skandala s europskim poljoprivrednim fondovima i isplata preostalih subvencija, smanjenje visokih troškova proizvodnje i bolje nabavne cijene.
