- Europska komisija odobrila je nacionalne obrambene planove osam država članica, uključujući Hrvatsku
Europska komisija odobrila je i proslijedila na usvajanje Vijeću EU nacionalne obrambene planove osam država članica – Belgije, Bugarske, Danske, Španjolske, Cipra, Portugala, Rumunjske i Hrvatske. Ova odluka donesena je nakon temeljite procjene „Nacionalnih obrambenih investicijskih planova“ tih zemalja u okviru inicijative SAFE (Sigurnosna akcija za Europu). Odobrenje planova otvara put prvom valu jeftinih dugoročnih zajmova, koji će tim zemljama omogućiti hitno poboljšanje vojne spremnosti i nabavu potrebne moderne obrambene opreme.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: „Prošle godine EU je ostvario veći napredak u obrani nego u desetljećima. Bijela knjiga i Plan spremnosti 2030. omogućili su državama članicama da mobiliziraju do 800 milijardi eura za obranu. To uključuje 150 milijardi eura za zajedničku nabavu – SAFE. Već smo odobrili prvu seriju SAFE planova za Belgiju, Bugarsku, Dansku, Španjolsku, Hrvatsku, Cipar, Portugal i Rumunjsku. Ostali će uskoro uslijediti. Vijeće sada hitno mora odobriti te planove kako bi se osigurala brza isplata sredstava.“
Nakon što Vijeće EU-a usvoji odluku, Europska komisija će finalizirati sklapanje ugovora o zajmu. Prve isplate očekuju se u ožujku 2026.
Prva skupina od osam država članica ima pravo na otprilike 38 milijardi eura.
Ukupno je 19 država članica izrazilo interes za korištenje povlaštenih zajmova. Europska komisija će prikupljati sredstva na tržištima kapitala i distribuirati ih zainteresiranim državama članicama na zahtjev, na temelju njihovih investicijskih planova u europskoj obrambenoj industriji.
Razine financiranja za svaku zemlju preliminarno su utvrđene u rujnu na temelju načela solidarnosti i transparentnosti. Primjerice, za Hrvatsku se planira primiti 1,7 milijardi eura.
SAFE (Sigurnosna akcija za Europu) je program Europske unije pokrenut 2025. godine za financiranje zajedničke nabave i ulaganja u europsku obrambenu industriju, s ciljem jačanja obrambenih sposobnosti EU-a i integracije ukrajinskog obrambeno-industrijskog kompleksa u europske lance opskrbe.
- Srbija će dobiti prvu tranšu u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan
Nakon sedmomjesečnog kašnjenja, Europska komisija odlučila je dodijeliti Srbiji prvu tranšu od 56,5 milijuna eura u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Odluka je donesena u svjetlu reformi koje je Beograd proveo u drugoj polovici 2024. Od sedam koraka predviđenih Agendom reformi za to razdoblje, Srbija je završila samo tri, zbog čega će umjesto punog iznosa od gotovo 112 milijuna eura, Srbija dobiti oko 50 posto.
Generalni direktor Glavne uprave za susjedstvo i pregovore o proširenju Europske komisije, Gert Jan Koopman, govoreći pred članovima Odbora za vanjske poslove i proračune Europskog parlamenta, istaknuo je da je Srbija „napravila malo koraka od svoje Agende reformi vezane uz vladavinu prava“, dok se provedeni koraci „uglavnom odnose na socio-ekonomsku sferu“.
Unatoč kašnjenju u procesu donošenja odluka i dodjeli samo dijela planiranih sredstava, vijesti Europske komisije dočekane su s optimizmom u Beogradu.
„Ova vijest svjedoči o našoj predanosti provedbi ciljeva Agende reformi, iako je naš napredak donekle usporen zbog negativnih unutarnjih događaja. Međutim, uvjeren sam da ćemo to brzo nadoknaditi i vratiti se na put ubrzanog razvoja i daljnjih reformi. To je naš apsolutni prioritet i ostajemo predani tome. Jasno smo zacrtali svoj europski put i ostat ćemo na njemu dok se ne ispune svi reformski ciljevi“, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Siniša Mali.
- Građani Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Crne Gore privremeno neće moći dobiti američke imigracijske vize
Američki State Department najavio je radikalne promjene u imigracijskoj politici. Počevši od 21. siječnja, Sjedinjene Države privremeno će obustaviti izdavanje imigracijskih viza za građane 75 zemalja diljem svijeta, uključujući pet od šest zemalja Zapadnog Balkana. State Department ih je označio kao zemlje s visokom stopom korištenja javnih naknada od strane svojih građana nakon preseljenja u Sjedinjene Države.
Odluka se ne odnosi na neimigrantske vize (kao što su turističke, studentske ili privremene radne vize). Kratkoročna putovanja ostaju dostupna prema uobičajenom postupku.
Popis zemalja čiji građani trenutno neće moći dobiti imigracijske vize uključuje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru. Srbija je jedina zemlja u regiji koja ne podliježe ograničenjima.
Odluka State Departmenta dio je šire strategije administracije predsjednika Trumpa usmjerene na jačanje kontrole nad „javnim teretom“. Ministarstvo objašnjava da su ograničenja uvedena za zemlje čiji građani imaju visok rizik od ovisnosti o javnoj socijalnoj pomoći ili drugim naknadama nakon dolaska u Sjedinjene Države. „Provodimo potpuni pregled politika i postupaka kako bismo osigurali da imigranti iz zemalja visokog rizika ne postanu teret američkim poreznim obveznicima“, stoji u službenoj izjavi.
Američka veleposlanstva u zemljama koje podliježu ograničenjima mogu nastaviti primati zahtjeve i provoditi intervjue, ali imigrantske vize neće se izdavati nakon 21. siječnja dok je naredba na snazi.
Za zemlje Zapadnog Balkana ova je odluka došla kao neočekivani diplomatski signal. Budući da su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija članice NATO-a, njihovo uvrštavanje na popis uz države koje se smatraju „nestabilnima“ izazvalo je zabrinutost među lokalnim vlastima. S druge strane, isključenje Srbije Washington tumači kao specifičan geopolitički potez u trenutnom političkom kontekstu.
Trajanje „pauze“ u izdavanju imigrantskih viza još nije određeno – ovisit će o tome koliko brzo State Department završi svoj pregled protokola za provjeru imigranata.
- Albanija će se pridružiti inicijativi PURL
Ministrica za Europu i vanjske poslove Albanije, Elisa Spiropali, boravila je 15. i 16. siječnja, u radnom posjetu Ukrajini. Glavni ishod putovanja bila je objava namjere Albanije da se 2026. pridruži programu PURL (Prioritized Ukraine Requirements List – Popis prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu). Ova inicijativa, koju su pokrenule Sjedinjene Američke Države i NATO, omogućit će Albaniji izravno financiranje nabave oružja i opreme proizvedene u SAD-u za potrebe ukrajinske vojske.
Tijekom razgovora s ministrom vanjskih poslova Andriijem Sybihom, strane su razgovarale o situaciji na bojištu, stanju energetskog sustava nakon ruskih napada i mehanizmima za prisiljavanje Moskve na mir kroz povećani pritisak. Strane su također razgovarale o suradnji u suzbijanju hibridnih prijetnji i ruskih informacijskih operacija na zapadnom Balkanu.
Sybiha je istaknuo da je Albanija ključni partner Ukrajine u regiji i aktivni sudionik formata „Ukrajina – Jugoistočna Europa“.
Gospodarsku dimenziju posjeta predstavljao je sastanak s potpredsjednikom ukrajinske vlade, Tarasom Kachkom. Ključna tema bila je produbljivanje trgovinskih i gospodarskih odnosa, posebno izrada bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini.
Stranke su posebnu pozornost posvetile podršci energetskom sektoru Ukrajine i koordinaciji djelovanja u okviru procesa europskih integracija.
- Lokalni izbori u Sjevernoj Makedoniji završili su trijumfom vladajuće stranke
U Sjevernoj Makedoniji je 11. siječnja održano je glasovanje na izborima za gradonačelnike u općinama Gostivar, Vrapčište, Mavrovo i Rostuše, kao i Centar Župa.
Ponovljeni lokalni izbori u ove četiri općine održani su nakon što prvi krug lokalnih izbora 19. listopada nije dosegao minimalni prag izlaznosti birača, odnosno trećinu registriranih birača.
Prema preliminarnim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), Nacionalni savez za integraciju je pobjednik u općinama Gostivar i Vrapčište, koalicija „Vaša Makedonija“ koju predvodi VMRO-DPMNE u Mavrovu i Rostušama, a Demokratska stranka Turaka Makedonije u općini Centar Župa.
Dakle, prema ukupnim rezultatima lokalnih izbora, predstavnici vladajuće stranke VMRO-DPMNE vodit će 56 općina u zemlji, dok će oporbeni Socijaldemokratski savez Makedonije voditi samo šest.
Komentirajući rezultate izbora, vođa VMRO-DPMNE-a i premijer Hristijan Mickoski nazvao ih je „jasnom političkom presudom“ građana. Naglasio je da je ova raspodjela moći logična posljedica gubitka povjerenja u SDSM i njegovo sadašnje vodstvo na čelu s Venkom Filipčeom. Prema Mickoskom, stranka koja na nacionalnoj razini okuplja samo oko 140.000 glasova više nema kredibilitet govoriti u ime većine ili se smatrati snažnom oporbom.
Izvještava se da je izborni proces prošao mirno, a agencije za provođenje zakona nisu zabilježile značajna kršenja javnog reda na dan izbora.
- Ministarstva unutarnjih poslova Sjeverne Makedonije i Mađarske dogovorila su proširenje suradnje
Ministar unutarnjih poslova Sjeverne Makedonije, Panče Toškovski, bio je u posjetu Mađarskoj od 14. do 16. siječnja, tijekom kojeg se sastao sa svojim mađarskim kolegom, Sándorom Pintérom. Glavna tema razgovora bila je borba protiv ilegalnih migracija i krijumčarenja ljudi. Ministar Pintér naglasio je da Mađarska smatra Republiku Sjevernu Makedoniju strateškim partnerom koji doprinosi stabilnosti Zapadnog Balkana.
Tijekom posjeta potpisana je Deklaracija o suradnji između Centra za obuku Ministarstva unutarnjih poslova Sjeverne Makedonije i Centra za policijsku edukaciju i obuku Ministarstva unutarnjih poslova Mađarske. Mađarski centar pozvan je da se pridruži Regionalnom udruženju centara za obuku i policijskih akademija jugoistočne Europe, nedavno osnovanog na inicijativu Ministarstva unutarnjih poslova Sjeverne Makedonije.
Ministar Toškovski također je održao sastanke s ravnateljem Nacionalnog istražnog ureda i ravnateljem Nacionalnog glavnog direktorata za upravljanje katastrofama.
„Mađarska je dokazani prijatelj i partner Sjeverne Makedonije, a ovaj posjet još je jedan korak prema jačanju suradnje, razmjeni iskustava i izgradnji partnerstava koja doprinose većoj sigurnosti, stabilnosti i europskoj perspektivi“, naglasio je ministar Toškovski.
- Zagreb ističe Podgorici važnost rješavanja pitanja restitucije
Rješavanje pitanja restitucije imovine hrvatskih obitelji u Crnoj Gori važan je uvjet za europske integracije Podgorice. To je izjavio ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman, tijekom svog posjeta Crnoj Gori.
Grlić Radman posjetio je susjednu zemlju povodom Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, koji se obilježava 13. siječnja. Taj datum obilježava prijenos relikvija svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor 809. godine, što je bio značajan događaj za hrvatsku zajednicu u regiji.
U središtu pozornosti hrvatskog ministra bila je sudbina imovine pedeset i jedne hrvatske obitelji na području Mrčevca (općina Tivat). Unatoč činjenici da vlasnici posjeduju pozitivne sudske odluke svih instanci – od lokalnog suda u Kotoru do Upravnog suda Crne Gore – stvarna preregistracija zemljišta i zgrada blokirana je već dugo vremena. Gordan Grlić Radman naglasio je da se ovo pitanje izravno odnosi na vladavinu prava i Poglavlje 23 pregovora o pristupanju EU, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava. U kontekstu europskih integracija, ovo poglavlje je ključno, jer pokazuje sposobnost države da zaštiti imovinska prava i provede sudske odluke.
Hrvatski ministar izbjegao je izravnu upotrebu riječi „blokiranje“, ali je jasno dao do znanja da zatvaranje pregovaračkih poglavlja izravno ovisi o tome kako država kandidatkinja ispunjava utvrđene kriterije. Naglasio je da, iako Hrvatska podržava europski put Crne Gore, Zagreb očekuje stvarni napredak u rješavanju otvorenih pitanja naslijeđenih nakon raspada bivše Jugoslavije.
S crnogorske strane, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović potvrdio je spremnost za dijalog. Napomenuo je da zemlja u potpunosti razumije svoje obveze i prema Hrvatskoj i na putu prema EU. Prema njegovim riječima, Crna Gora nastoji poduzeti konkretne korake kako bi buduće generacije oslobodila političkog i pravnog tereta prošlosti.
Osim restitucije u Tivtu, između Zagreba i Podgorice ostaje niz drugih otvorenih pitanja. To uključuje, posebno, konačno određivanje granice na području poluotoka Prevlake, pitanje vlasništva nad školskim jedrenjakom „Jadran“, za koji Hrvatska smatra da ga je Crna Gora nezakonito prisvojila, te spor oko imena bazena u Kotoru, koji nosi ime vaterpoliste koji je tijekom agresije na Dubrovnik služio kao stražar u logoru Morinj za hrvatske zarobljenike.
