- Albanija i Kosovo planiraju poslati trupe u Gazu kao dio Trumpovih planova Odbora za mir
U Washingtonu je pod predsjedanjem Donalda Trumpa 19. veljače održan inauguralni sastanak „Odbora za mir“, kojem su prisustvovali predstavnici više od 40 zemalja i promatrači iz desetak drugih.
Na sastanku se raspravljalo o pokretanju međunarodnih stabilizacijskih snaga, čiji će zadatak biti nadzor granica, podrška sigurnosti i demilitarizacija Gaze. Albanija i Kosovo, zajedno s Indonezijom, Marokom i Kazahstanom, bile su među pet zemalja koje su pristale poslati svoje vojne kontingente u Pojas Gaze.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani istaknula je da je sudjelovanje u Odboru uz zemlje koje još nisu priznale neovisnost Prištine (posebno Maroko i Kazahstan) povijesna prilika za jačanje međunarodnog statusa zemlje. Osim toga, sudjelovanje Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) u misiji zajedno sa Sjedinjenim Državama i drugim saveznicima „bit će izvanredna prilika za njihov profesionalni rast“, naglasila je Osmani u intervjuu s novinarima.
Povjerenica EU za Mediteran Dubravka Šuica (Dubravka Šuica), članica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), bila je u Washingtonu kao promatračica.
Francuska, Belgija, Španjolska, Irska, Slovenija, Švedska i Portugal bile su među državama članicama EU koje su se usprotivile sudjelovanju povjerenice na sastanku.
Socijaldemokratska, liberalna i „zelena“ skupina Europskog parlamenta, u pismu poslanom 20. veljače predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen, nazvale su odluku Europske komisije da pošalje povjerenika EU na sastanak Mirovnog odbora „ozbiljnom pogreškom“, dodajući da Komisija nije imala mandat za donošenje takve odluke. Vođe parlamentarnih skupina izjavile su da prisutnost Komisije daje Mirovnom odboru vidljivost i legitimnost, a istovremeno slabi autoritet Ujedinjenih naroda.
Međutim, glasnogovornici Europske komisije naglasili su da je Šuica prisutna kako bi sudjelovala „u široj raspravi o osiguranju sigurne budućnosti za Gazu i Palestince“ te da EK „ima pravo prihvatiti pozive ove vrste“.
Albanski premijer Edi Rama, komentirajući kritičke primjedbe iz Europe, rekao je: „Mnogi u Europi kažu da Odbor za mir ima za cilj zamijeniti Ujedinjene narode. Ne izgleda mi kao pokušaj zamjene UN-a, ali ako to pomaže uzdrmati ovog diva koji je u agoniji i probuditi ga – onda neka Bog blagoslovi Odbor za mir.“
Trump je iskoristio sastanak u Washingtonu kako bi govorio o svom uspjehu u posredovanju u mirovnim pregovorima između neprijateljskih država, navodeći Kosovo i Srbiju kao primjer. „Jedan primjer: Kosovo i Srbija. Ja sam to učinio“, rekao je Trump, pozivajući Beograd i Prištinu da ga nazovu u slučaju da se ne slažu. (Tijekom Trumpovog prvog mandata kao predsjednika Sjedinjenih Država, čelnici Srbije i Kosova potpisali su Washingtonski sporazum u Bijeloj kući, koji je trebao uspostaviti gospodarsku suradnju i okončati sukob).
- Mađarska i Slovačka traže od Hrvatske da dopusti transport ruske nafte naftovodom JANAF
Mađarska i Slovačka službeno su se obratile Hrvatskoj sa zahtjevom da hitno dopusti transport ruske nafte Jadranskim naftovodom (JANAF). U zajedničkom pismu hrvatskom ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, mađarska i slovačka strana naglasile su da njihovo izuzeće od sankcija EU omogućuje uvoz ruske nafte morem u slučaju poremećaja u opskrbi naftovodima. Kasnije su mađarska naftna tvrtka MOL i njezina slovačka podružnica Slovnaft u zajedničkoj izjavi naglasili da JANAF „mora dopustiti“ prolaz ruske nafte.
Mađarska i Slovačka su posljednje zemlje EU koje koriste rusku naftu isporučenu naftovodima i nastoje to nastaviti činiti s obzirom na njezinu nižu cijenu.
Nakon što je 27. siječnja, usljed ruskog napada, zaustavljen transport nafte naftovodom Družba preko teritorija Ukrajine, mađarska naftna tvrtka MOL sklopila je ugovore o opskrbi velike količine nafte iz raznih zemalja, uključujući Rusiju, morskim putem. Tankeri bi trebali isporučiti teret u hrvatsku luku, iz koje hrvatski operater naftovoda JANAF ima mogućnost transportirati naftu do rafinerija MOL-a.
Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar, uoči izjave MOL-a i Slovnafta, izrazio je spremnost zemlje da pomogne Mađarskoj i Slovačkoj, ali se izjasnio protiv nastavka uvoza konkretno ruske nafte. „Spremni smo pomoći u rješavanju akutnih poremećaja u skladu sa zakonodavstvom EU i pravilima EU te OFAC-a (američkog Ureda za kontrolu strane imovine). Nitko ne bi trebao ostati bez goriva“, naglasio je, dodajući da je Hrvatska djelovala odgovorno i transparentno sa stajališta regionalne energetske sigurnosti i da će to ponoviti za Mađarsku, uz puno poštovanje prema svojim ukrajinskim saveznicima i svakodnevnoj patnji koju proživljavaju.
„Bačva kupljena u Rusiji nekim zemljama može se činiti jeftinijom, ali pomaže u financiranju rata i napada na ukrajinski narod“, napomenuo je ministar.
- Drugi ministarski sastanak posvećen Koridoru VIII održan je u Tirani.
Paneuropski prometni Koridor VIII, ukupne duljine 1300 km željezničke pruge i 960 km ceste, počinje u albanskoj luci Drač na Jadranskom moru (gdje trajekti pristaju iz talijanskih luka Bari i Brindisi). Iz Drača, ruta prolazi kroz Tiranu (Albanija), Skoplje (Sjeverna Makedonija) i Sofiju (Bugarska). Posljednja točka su bugarske crnomorske luke – Varna i Burgas.
Nakon sastanka, predstavnici Albanije, Italije, Bugarske, Sjeverne Makedonije i Rumunjske potpisali su zajedničku deklaraciju koja definira Koridor VII kao stratešku „os Istok-Zapad koja povezuje Jadransko i Crno more“ i kao ključnu „za ekonomsku integraciju, vojnu mobilnost i sigurnost u jugoistočnoj Europi“.
Uoči sastanka u Tirani, na sastanku ministara obrane NATO-a 12. veljače, Koridor VIII uvršten je na popis kritičnih infrastrukturnih objekata Saveza. • Deklaracija naglašava da je Koridor VIII prioritet za jačanje vojne mobilnosti unutar suradnje EU-NATO, što izravno doprinosi sigurnosti „jugoistočnog i istočnog boka Saveza“.
Posebno mjesto u Deklaraciji posvećeno je spominjanju Ukrajine. Predstavnici Albanije, Italije, Bugarske, Sjeverne Makedonije i Rumunjske oštro su osudili agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i potvrdili podršku međunarodnim političkim i diplomatskim naporima usmjerenim na uspostavljanje pravednog i trajnog mira.
- U Crnoj Gori oslobođeni optuženici u slučaju „pokušaja puča“ iz 2016, uključujući i ruske državljane
Apelacijski sud Crne Gore odbio je žalbu Specijalnog državnog tužiteljstva (SDT) i potvrdio oslobađajuću presudu Višeg suda u Podgorici u odnosu na sve optuženike u pokušaju puča iz 2016. Sud je utvrdio da tijekom ponovljenog suđenja na Višem sudu u srpnju 2024., kada je donesena oslobađajuća presuda, nisu počinjene značajne povrede kaznenog postupka. Nakon dugog razmatranja i tajnog vijećanja, Apelacijski sud zaključio je da tužiteljstvo nije uspjelo dokazati krivnju optuženika. Stoga su suci ostavili na snazi oslobađajuću presudu koja je donesena nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine, kada su političari optuženi za organiziranje pokušaja puča postali dio vladajuće koalicije.
Presuda potvrđuje nevinost svih osoba u slučaju:
– ruskih državljana Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, koje je istraga nazvala časnicima GRU-a; – političke osobe Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore i zastupnik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević, koji su 2016. bili čelnici proruskog Demokratskog fronta (DF),
– nekoliko građana Srbije, uključujući bivšeg srbijanskog žandarmerijskog generala Bratislava Dikića.
U svojoj žalbi, Specijalno tužiteljstvo inzistiralo je na tome da su Šišmakov i Popov organizirali kriminalnu mrežu za financiranje i koordinaciju puča. Tužiteljstvo je tvrdilo da su zaplijenjena taktička oprema i svjedočenje svjedoka suradnika Saše Sinđelića nepobitan dokaz priprema za teroristički napad 16. listopada 2016. Navodni cilj zavjere bio je zauzimanje parlamenta i eliminacija tadašnjeg premijera i čelnika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, kako bi se zaustavila integracija Crne Gore u NATO.
Nakon oslobađajuće presude za sve osobe u slučaju „pokušaja puča“, Demokratska partija socijalista, koja je sada u oporbi, uputila je oštru kritiku odluke Apelacijskog suda.
„Oslobađajuća presuda za sve optuženike u slučaju poznatom kao ‘pokušaj državnog udara’ jedan je od najozbiljnijih udaraca integritetu crnogorskog pravosuđa i postavlja temeljno pitanje – zašto su crnogorski sudovi preuzeli glavnu ulogu u politički motiviranom iskrivljavanju istine“, priopćila je DPS, dodajući da „samo crnogorsko pravosuđe nije vidjelo pokušaj državnog udara na dan parlamentarnih izbora 2016., uoči ulaska Crne Gore u NATO.“ „Niti devetorica optuženika koji su priznali krivnju; niti izjava predsjednika Srbije, koji je svojim očima vidio da se u Crnoj Gori sprema veliko zlo; niti podaci zapadnih obavještajnih službi o ruskim agentima Šišmakovu i Popovu, koji su vodili cijelu operaciju; niti prisutnost bivšeg zapovjednika srbijanske žandarmerije Bratislava Dikića u Crnoj Gori neposredno prije izbora, na čijem su telefonu prilikom uhićenja pronađene fotografije državnih institucija i objekata od značaja; kao ni činjenica da je šef svih ruskih specijalnih službi Nikolaj Patrušev stigao u Srbiju nekoliko dana nakon izbora u Crnoj Gori kako bi ‘ušutkao’ Aleksandra Vučića i osigurao evakuaciju Šišmakova i Popova u Moskvu – sve to nije bilo dovoljno crnogorski sudovima da vide kakav se scenarij pripremao za Crnu Goru 2016. godine“, navodi se u stranačkom priopćenju.
DPS je dodao da ne namjerava procjenjivati nikakvu individualnu odgovornost, uključujući odgovornost Andrije Mandića i Milana Kneževića. „Čak i kada su osuđeni u prvom stupnju, nismo komentirali odluku Visokog suda. Međutim, činjenica da su svi ostali optuženici oslobođeni, uključujući i dva ruska agenta, o čijim su aktivnostima svjetski mediji pisali tijekom previranja u Moldaviji, Gruziji i Poljskoj, a koji su još uvijek aktivni u službi, opasan je signal. To će sutra nesumnjivo potaknuti nove terorističke skupine da pokušaju srušiti ustavni poredak i nasilno preuzeti institucije naše države, očekujući da na kraju neće snositi odgovornost za to“, naglašava se u izjavi.
- Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk podnio ostavku usred masovnih prosvjeda građana nakon smrtonosne tramvajske nesreće
Tragedija se dogodila 12. veljače u samom središtu Sarajeva u blizini Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Tramvaj je velikom brzinom iskočio iz tračnica i uletio direktno u tramvajsku stanicu na kojoj su se u tom trenutku nalazili putnici. Udar je bio toliko jak da je zaštitna ograda stanice potpuno uništena. U nesreći je poginuo 23-godišnji student iz Brčkog, Erdoan Morankić, a još nekoliko osoba zadobilo je ozljede, uključujući i teške – liječnici su bili prisiljeni amputirati nogu 17-godišnjoj djevojci.
Dana 14. veljače u Sarajevu je proglašen dan žalosti.
Vozač tramvaja je pritvoren. Tužiteljstvo je zatražilo jednomjesečni pritvor za vozača tramvaja, tvrdeći da je uzrok nesreće „ljudski faktor“. Tijekom ročišta vozač se nije izjasnio krivim i izjavio je da se nesreća dogodila zbog tehničkog kvara tramvaja. Kantonalni sud u Sarajevu odbio je zahtjev Tužiteljstva Kantona Sarajevo za određivanje pritvora.
Sljedećeg dana nakon nesreće, stotine građana, uglavnom mladih, izašle su na prosvjednu akciju na mjestu tragedije. Sudionici su držali fotografije preminulog Erdoana i plakate s natpisima: „Mogli smo biti mi“, „Ne osjećamo se sigurno“, „Fokus – sigurnost, a ne politika“. Prosvjednici su ogorčeni što se unatoč nedavnoj obnovi tračnica, stari, tehnički neispravni tramvaji (neki od njih stariji od 50 godina) i dalje voze. Aktivisti su tražili ne samo kažnjavanje vozača, već i ostavku uprave prijevozničke tvrtke GRAS i konkretne korake vlade Kantona Sarajevo u vezi s obnovom voznog parka. U sljedećim danima prosvjedi su se nastavili.
U pozadini prosvjeda, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk podnio je ostavku. Direktor općinskog komunalnog poduzeća koje pruža usluge gradskog javnog prijevoza također je podnio ostavku. Međutim, organizatori prosvjeda kažu da to nije dovoljno.
U Sarajevu je 21. veljače održan sedmi građanski prosvjed zbog smrtonosne nesreće, u kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća građana, među kojima je bio velik broj studenata i učenika viših razreda. Sudionici prosvjeda, između ostalog, tražili su objavu imena odgovornih osoba i konkretnih mjera, uključujući rokove za rješavanje problema tramvajskog prijevoza.
- Talijanska strana optimistična u pogledu izgleda za suradnju Rima i Tirane u vojno-industrijskoj sferi
Talijanski veleposlanik u Albaniji Marco Alberti, u intervjuu s albanskim novinarima, naglasio je da će se nakon što sporazum između KAYO-a i Fincantierija o obnovi pomorske baze Pashaliman u svrhu izgradnje ratnih brodova u potpunosti stupi na snagu, stvoriti nova radna mjesta i dati poticaj razvoju srodnih industrijskih sektora. Iako su, prema riječima veleposlanika, „mnogi skeptični i pitaju hoće li ovaj sporazum funkcionirati“, uvjeren je da će KAYO i Fincantieri postupno postići uspjeh.
Albanska državna obrambena tvrtka KAYO i talijanski brodograđevni div Fincantieri, čiji je glavni vlasnik država, potpisali su u studenom 2025. ugovor o osnivanju zajedničkog poduzeća specijaliziranog za pomorsku proizvodnju. Ugovor je formalno zaključen u albanskoj luci Drač u prisutnosti premijera Edija Rame i ministara obrane Italije i Albanije.
Sporazum predviđa rekonstrukciju pomorske baze Pashaliman u zaljevu Vlorë i njezinu transformaciju u moderno brodogradilište gdje će se uspostaviti proizvodnja ratnih plovila.
Bazu Pashaliman stvorio je Sovjetski Savez 1950-ih kao podmorničku bazu. U 1960-ima objekt je predan Albaniji. Početkom 1990-ih baza je bila u propadanju, ali je djelomično obnovljena uz pomoć Turske i trenutno je koriste mornarice Albanije i NATO-a.
