„Slučajna” fotografija koja se pojavila na vojnim forumima početkom ožujka 2026. potaknula je žustru raspravu o sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Europi i izazvala napetost u odnosima Beograda sa susjedima. Na slici je snimljen srbijanski borbeni zrakoplov MiG-29 s najnovijim oružjem koje se do sada nije pojavljivalo u arsenalima niti jedne zemlje u Europi.
Riječ je o kineskim hipersoničnim raketama CM-400 AKG sposobnim za pogađanje ciljeva na udaljenosti od više stotina kilometara. Pojava takvog oružja u Beogradu ne samo da je promijenila ravnotežu snaga u regiji, već je izazvala i nervoznu reakciju u susjednoj Hrvatskoj.
Dok službeni Zagreb apelira na NATO, upozoravajući na novu prijetnju, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavljuje pripreme za obranu od „neprijateljskih” susjeda. Što stoji iza izjava srbijanskog čelnika: stvarni strah od napada, „ruka Moskve” ili politička tehnologija?
Hipersonična „Zagrepčanka“
Na internetu (na vojno-tehničkom forumu MyCity Military) je 9. ožujka objavljena fotografija zrakoplova srbijanskog ratnog zrakoplovstva, opremljenog nekim novim raketama, čija prisutnost u srpskoj vojsci prethodno nije bila poznata. Kasnije se saznalo da fotografija prikazuje srbijanski borbeni zrakoplov MiG-29 s dvije rakete zrak-zemlja CM-400 AKG postavljene na potkrilne nosače. Prema informacijama iz medija, zrakoplov pripada 101. lovačkoj eskadrili 204. zrakoplovne brigade, koja je stacionirana na vojnom aerodromu u Batajnici, kod Beograda. CM-400 AKG je hipersonična balistička (ili, kako je stručnjaci nazivaju, kvazibalistička) raketa lansirana iz zraka. Proizvođač CM-400 je Kineska korporacija za zrakoplovnu znanost i industriju (CASIC).
Rakete su već u upotrebi Zračnih snaga Narodnooslobodilačke vojske Kine i Pakistanskih zračnih snaga. Srbija je postala prva zemlja u Europi koja je primila rakete ovog tipa.
Deklarirani domet CM-400 AKG je do 240 kilometara, ali nakon indijsko-pakistanskog sukoba 2025. godine predstavnici pakistanskog ratnog zrakoplovstva izjavili su da je CM-400AKG sposobna pogoditi ciljeve na udaljenosti od 400 km. Radio-televizija Srbije (RTS) napisala je da je u medijima i na društvenim mrežama nova raketa Oružanih snaga Srbije nazvana „Zagrepčanka”, budući da navodno može pogoditi Zagreb.
Pritužba NATO-u
Vijesti o novom srbijanskom oružju dugog dometa, posebno u kontekstu rasprava o hipotetskim napadima na glavni grad susjedne države, izazvale su zabrinutost u Hrvatskoj, što je sasvim razumljivo. Prvo, Zagreb je već pretrpio napade srpskih raketa tijekom rata 1990-ih. Drugo, s obzirom na ruske balističke napade na ukrajinske gradove i iranske napade u Perzijskom zaljevu, koji su danas postali strašna stvarnost, čak se i hipotetske rasprave o raketnim napadima doživljavaju s velikim oprezom.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je 12. ožujka da će Zagreb upozoriti NATO partnere na novu hipersoničnu raketu kineske proizvodnje koja, prema medijskim izvješćima, navodno pripada srbijanskim oružanim snagama. Iako je naglasio da ne očekuje da će Srbija moći koristiti hipersonične rakete protiv susjednih zemalja, Hrvatske ili bilo koje druge, ipak će, prema njegovim riječima, „razgovarati s našim NATO partnerima i upozoriti ih na takvo oružje, koje je novo u arsenalu srbijanskih oružanih snaga”.
Sljedećeg dana Plenković je rekao da je već obavijestio glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea o pojavi „vrlo ozbiljnog naoružanja”, koje prije nije viđeno u Europi, nazvavši tu informaciju relevantnom za Savez i njegove države članice.
Osjećaj prijetnje
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u svom govoru na državnoj televiziji RTS u večernjim satima 12. ožujka, potvrdio je kupnju kineskih hipersoničnih raketa, iako je napomenuo da je zrakoplov opremljen raketama „slučajno fotografiran”. „Uspješno smo integrirali kinesku raketu na ruski lovac četvrte generacije MiG-29. I danas su to najbolje opremljeni MiG-ovi u cijeloj Europi, mislim i u cijelom svijetu”, pohvalio se. Prema Vučićevim riječima, CM-400 doista može pogoditi ciljeve udaljene do 400 km. Novu akviziciju opisao je kao „strašno skupe i strašno učinkovite rakete”, ali je dodao da je Srbija „dobila popust”. „Imamo značajan broj tih raketa, a bit će ih još”, primijetio je Vučić.
Predsjednik Srbije objasnio je da je razlog koji je potaknuo Beograd na kupnju ovog kineskog oružja osjećaj prijetnje uzrokovan stvaranjem vojnog saveza Zagreba, Tirane i Prištine. „Ovaj vojni savez usmjeren je izravno protiv Srbije. Nema drugog razloga zašto je stvoren ovaj vojni savez. A onda su se iznenadili kada su vidjeli da imamo rakete”, rekao je. „Danas ne bih podcijenio Oružane snage Srbije, što obično činimo, ali još manje želim podcijeniti one koji sklapaju vojne saveze protiv nas”, izjavio je Vučić.
Prema riječima predsjednika Srbije, Hrvatska, Albanija i Kosovo stvaraju vojni savez kako bi jednog dana napali. „Čekat će trenutak koji će se dogoditi u budućnosti, kada dođe do većeg raskola između Europljana i Rusa, i kada dođe do još većeg raskola na Bliskom istoku. …Iskreno mislim da su to njihove jedine namjere. …Čekaju povoljan trenutak kada će u svijetu nastati opći kaos i kada će, kako misle, imati priliku”, rekao je. „Pripremamo se za njihov napad”, primijetio je Vučić, dodajući da „Srbija ima dovoljno odvraćajućih snaga” „i građani Srbije mogu mirno spavati”. „Srbija je dovoljno jaka da očuva svoj teritorijalni integritet, suverenitet, slobodu i sigurnost svojih građana. I neće nas napasti ne zato što ne žele, već zato što znaju kakav će biti odgovor”, naglasio je.
Rat je prošlost
Službeni Beograd je prethodno izjavio da vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine smatra prijetnjom. No, tako jasna i nedvosmislena izjava srbijanskog predsjednika o pripremi susjednih zemalja („dvije zemlje i jedan entitet”, kako kaže Vučić) za napad na Srbiju čula se prvi put.
Plenković je demantirao Vučićeve izjave, rekavši da suradnja na razini ministarstava obrane Hrvatske, Albanije i Kosova uopće nije usmjerena protiv Srbije. „Ovo je potpuno izmišljena tema koja bi navodno trebala podupirati neki narativ o nekoj vanjskoj prijetnji Srbiji na unutarnjepolitičkoj razini”, rekao je hrvatski premijer, dodajući da Hrvatska o takvim stvarima ni ne razmišlja. „Imate posla sa susjedima za koje je rat prošlost. Agresija Miloševićevog režima je prošlost”, naglasio je.
Plenković je također još jednom demantirao Vučićeve optužbe o miješanju Hrvatske u unutarnje stvari Srbije (podrška studentskim prosvjedima i pokušaji organiziranja „obojene revolucije”).
Izjave iz Beograda o hrvatskom tragu u prosvjednom pokretu čuju se već nekoliko mjeseci, ali sada im je dodana i tema „pripreme vojnog napada”. Zašto se retorika Beograda zaoštrava?
Tri verzije
Verzija 1. Fotografija srbijanskog zrakoplova s raketama kineskog dometa snimljena je slučajno.
Nakon čega je Vučić, koliko je mogao, opravdavao kupnju kineskog oružja, a iz nekog razloga priča o prijetnji agresijom vojnog saveza Zagreba, Tirane i Prištine činila mu se prikladnom u tom kontekstu.
Verzija 2. Tema „hrvatsko-albanske prijetnje” Vučiću je „dobačena” iz Moskve.
Ovu verziju podupiru izjave Rusa koje su se čule istih tih dana, početkom ožujka.
Šefica delegacije Ruske Federacije na plenarnoj sjednici Foruma za sigurnosnu suradnju OESS-a u Beču u svom je govoru 11. ožujka „skrenula pozornost” na „problem subregionalnih vojnih blokova koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu”, podsjećajući da su u proljeće 2025. Zagreb, Tirana i Priština sklopili sporazum o suradnji u području obrane i sigurnosti.
Nekoliko dana ranije, 4. ožujka, službena predstavnica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da je antisrpski naboj hrvatsko-albanskog projekta očit. „Beograd opravdano diže uzbunu, shvaćajući svu opasnost od rasta neprijateljske komponente snaga na svojim granicama. … Pozivamo Zapadne zemlje, prije nego što i ovdje bude prekasno, da prestanu poticati nepovjerenje među balkanskim državama, gurajući ih u utrku u naoružanju i u konačnici povećavajući rizike vojnog sukoba u jugoistočnoj Europi”, rekla je Zaharova.
Ruski dužnosnici nisu javno govorili o „pripremi napada”, ali su u svojim izjavama skrenuli pozornost na „ozbiljnu prijetnju miru” i povećanje „rizika od vojnog sukoba” zbog stvaranja onoga što smatraju antisrpskim vojnim savezom. Ne može se isključiti da u nekim nejavnim komunikacijama koriste radikalnije definicije, uvjeravajući srpsko vodstvo da se susjedi pripremaju za napad.
Verzija 3. Izbori
Još jedan susjed Srbije, Mađarska, uskoro će održati parlamentarne izbore. Mađarski čelnik Viktor Orbán postavio je vrlo oštru konfrontaciju s Ukrajinom glavnom temom izborne kampanje. Isprva je optužio Kijev za miješanje u unutarnje stvari i podršku oporbi, uključujući prosvjedne akcije. Uoči izbora, te su optužbe dopunjene prijetećim izjavama o pripremama Ukrajinaca za sabotažu. Čak je donesena odluka o uključivanju vojske u čuvanje energetskih objekata.
Čitajući istovremeno mađarske i srbijanske političke vijesti, dalo bi se pomisliti da su srbijanske vlasti mogle posuditi neke tehnike političke tehnologije od svojih susjeda. Jer, najvjerojatnije, za otprilike godinu dana Srbija će se suočiti s parlamentarnim izborima, a moguće i predsjedničkim.
Analitička grupa CWBS-a
