- Ukaz o raspuštanju Parlamenta Kosova proglašen nevažećim
Ustavni sud Kosova proglasio je nevažećim ukaz aktualne predsjednice Vjose Osmani o raspuštanju parlamenta, presudivši da dokument nema pravnu snagu.
Sud je odlučio da zbog specifičnih okolnosti formiranja aktualnog sastava parlamenta, koji je izabran 28. prosinca 2025. i započeo s radom 11. veljače 2026., zastupnici objektivno nisu imali punih 60 dana (do 5. ožujka) predviđenih postupkom za izbor predsjednika.
Prema odluci Suda, parlament ima 34 dana za dovršetak postupka izbora predsjednika. Ako se u tom roku ne izabere šef države, parlament se automatski raspušta, a novi izbori moraju se održati u roku od 45 dana.
Odluka Ustavnog suda donesena je nakon spora između izvršne vlasti i predsjednice, koji je nastao nakon što parlament nije uspio izabrati predsjednika.
Pokušaj izbora predsjednika 5. ožujka propao je zbog nedostatka kvoruma. Oporba je bojkotirala glasanje za kandidate vladajuće stranke „Samoopredjeljenje“, zahtijevajući politički kompromis i nominaciju konsenzusne figure. Sljedećeg dana, Vjosa Osmani je odmah potpisala uredbu o raspuštanju parlamenta, tvrdeći da zastupnici nisu izabrali novog predsjednika u zakonski određenom roku (najkasnije 30 dana prije isteka mandata sadašnjeg šefa, odnosno do 5. ožujka). Premijer Albin Kurti i zastupnici stranke „Samoopredjeljenje“ ocijenili su uredbu neustavnom i podnijeli žalbu Ustavnom sudu.
Nakon odluke Ustavnog suda, parlament planira nastaviti svoj rad, počevši s razmatranjem nekoliko nacrta zakona o ratifikaciji međunarodnih sporazuma s Europskom unijom, Europskom investicijskom bankom, EBRD-om i drugim financijskim institucijama, koji su prvenstveno potrebni Prištini za primanje sredstava predviđenih u okviru europskih programa bespovratnih sredstava i kredita.
- Proiranski hakeri napali „Poštu Albanije“
Hakeri osumnjičeni za veze s Iranom poručili su 26. ožujka da su prodrli u sustav „Pošte Albanije“ (Posta Shqiptare). Hakerska skupina Homeland Justice (Domovinska pravda) objavila je informacije o napadu na nekoliko Telegram stranica.
Prema riječima hakera, napali su interni poštanski sustav osoblja albanske poštanske službe i objavili e-poruke koje sadrže podatke o poštanskim pošiljkama i druge interne informacije. Istovremeno, albanski ministar za lokalnu samoupravu Ervin Demo rekao je novinarima da „poštanske usluge nastavljaju normalno raditi“.
Homeland Justice izjavila je da se protivi davanju azila u Albaniji iranskoj oporbenoj organizaciji „Mujahedin-e Khalq“ (Organizacija narodnih mudžahedina Irana, MEK). Više od 2000 članova ove skupine preseljeno je u Albaniju od 2013. godine posredovanjem Sjedinjenih Država i Ujedinjenih naroda.
Napad 26. ožujka dogodio se nekoliko dana nakon kibernetičkog napada na digitalnu infrastrukturu albanskog parlamenta, o kojem je Homeland Justice izvijestio početkom ovog mjeseca. Proiranski hakeri napali su 2005. godine digitalnu infrastrukturu općine Tirana, a 2022. godine portal javnih usluga e-Albanija.
Nakon napada 2022. godine, Albanija je protjerala zaposlenike iranskog veleposlanstva i prekinula diplomatske odnose. Sredinom ožujka 2026., nakon početka operacije Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana, albanski parlament usvojio je rezoluciju kojom se Islamska Republika Iran proglašava državom koja sponzorira terorizam, a Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) terorističkom organizacijom.
- Zapadni Balkan ostaje prioritetna regija za NATO
U sjedištu NATO-a u Bruxellesu, 26. ožujka glavni tajnik NATO-a Mark Rutte predstavio je svoje godišnje izvješće za 2025. godinu.
U izvješću se naglašava da Zapadni Balkan ostaje regija od strateške važnosti za Savez i prioritetni smjer djelovanja.
Prisutnost NATO-a na Kosovu opisana je kao „ključna za stabilnost regije Zapadnog Balkana“. „U 2025. godini KFOR je nastavio osiguravati stabilnost usred pojačanih napetosti na sjeveru Kosova i promjenjivog strateškog konteksta. Od listopada 2025., 33 saveznika i partnera osigurala su približno 5.200 vojnika KFOR-u, uključujući raspoređene pričuvne snage“, navodi se u izvješću.
Uz zadatke koje provodi KFOR, NATO-ov Savjetodavni i vezni tim nastavio je svoj dugogodišnji rad na izgradnji kapaciteta sigurnosnih organizacija Kosova u kriznim i izvanrednim situacijama, uništavanju eksplozivnih sredstava i civilnoj zaštiti.
Napominje se da Savez nastavlja podržavati normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova putem dijaloga kojim posreduje EU: „NATO nastavlja podržavati normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, posebno putem dijaloga Beograda i Prištine kojim posreduje EU, a koji je ključan za izgradnju trajnog mira u regiji.“
Izvješće također pruža informacije o suradnji sa zemljama u regiji koje nisu stranke Sjevernoatlantskog ugovora.
Posebno se navodi da su tijekom 2025. godine glavni tajnik (u ožujku) i zamjenik glavnog tajnika (u rujnu) posjetili Bosnu i Hercegovinu, što je, kako je navedeno u Izvješću, bio „snažan signal trajne predanosti NATO-a zemlji i regionalnoj stabilnosti.“
U listopadu 2025. odobren je prvi Individualno prilagođeni program partnerstva (ITPP) za Bosnu i Hercegovinu i osiguran je prvi paket podrške u okviru Inicijative za izgradnju obrambenih i srodnih sigurnosnih kapaciteta (DCB).
Naglašava se da je NATO-ova podrška operaciji EUFOR Althea koju predvodi EU pomogla u održavanju sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini. Osim toga, pojačana prisutnost NATO-a u Bosni i Hercegovini, putem NATO-ovog sjedišta u Sarajevu i Ćelije za podršku političkom angažmanu, nastavila je pružati podršku na lokalnoj razini, promičući obrambene i sigurnosne reforme i jačajući odnose sa zemljom.
Izvješće također navodi da NATO nastavlja surađivati sa Srbijom kako bi se riješila pitanja koja izazivaju regionalnu zabrinutost i unaprijedile inicijative za buduću vojnu suradnju. Osim toga, NATO-ov Ured za vojnu vezu u Beogradu podržao je kontinuirano sudjelovanje Srbije u aktivnostima u okviru programa Partnerstvo za mir.
NATO u Izvješću za 2025. naglašava da unatoč svim postojećim izazovima, Savez ne smanjuje svoju prisutnost na Zapadnom Balkanu, držeći regiju u fokusu.
- Ruski ministar pod sankcijama EU-a i SAD-a posjetio Beograd
Ministar gospodarskog razvoja Ruske federacije Maksim Rešetnikov posjetio je Beograd, gdje se sastao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i ministrom bez portfelja Nenadom Popovićem.
Posjet ruskog dužnosnika dogodio se uoči isteka ugovora o opskrbi ruskim plinom Srbiji (31. ožujka). Predsjednik Aleksandar Vučić, nakon razgovora s Maksimom Rešetnikovom, izjavio je da poremećaji na globalnom energetskom tržištu zahtijevaju dugoročne održive sporazume. Međutim, nakon pregovora nisu objavljene nikakve informacije o sporazumima o pitanju plina. Najavljeno je samo da je za travanj u Beogradu planiran sastanak Međuvladinog odbora za suradnju između Srbije i Rusije. Popović i Rešetnikov su supredsjedatelji ovog odbora, koji se nije sastao tijekom 2025. godine.
Maksim Rešetnikov je pod sankcijama Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Nakon posjeta ruskog ministra Srbiji, dužnosnici EU podsjetili su Beograd da odnosi s Rusijom ne mogu biti uobičajeni pod sadašnjim režimom i u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu. „To uključuje suzdržavanje od sastanaka na visokoj razini s ruskim dužnosnicima“, rekao je glasnogovornik Europske komisije u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE). „Srbija je podnijela zahtjev za članstvo u EU. EU se želi osloniti na Srbiju kao pouzdanog europskog partnera koji dijeli zajednička načela, vrijednosti, sigurnost i prosperitet, a nama je potrebno da nas Srbija uvjeri u svoj strateški smjer“, naglasio je glasnogovornik Europske komisije.
EU redovito poziva Srbiju da uskladi svoje djelovanje s vanjskom i sigurnosnom politikom Unije. Međutim, Srbija nije provela nijednu odluku EU o restriktivnim mjerama protiv Rusije kao odgovor na agresiju na Ukrajinu. To je jedan od razloga usporavanja europskog puta Srbije, koja od početka 2022. nije otvorila niti jedno pregovaračko poglavlje u pregovorima o pristupanju EU.
Bojana Selaković, koordinatorica Nacionalne konvencije o EU, smatra da će posjet ruskog ministra Beogradu također imati posljedice. „Naravno, to će se odraziti u svim izvješćima“, rekla je za RSE.
Bojana Selaković kaže da se u posljednje četiri godine ponavlja situacija u kojoj jedan dio srbijanske vlade komunicira s europskim dužnosnicima, dok drugi dio komunicira s ruskim. „Oni pokazuju da i dalje planiraju sjediti na više stolica.“
