Izvješće o situaciji na Zapadnom Balkanu 17.12.2026 – CWBS

Izvješće o situaciji na Zapadnom Balkanu 17.12.2026 – CWBS
  • Srbija i Kosovo nisu potpisali Deklaraciju o ključnim načelima europske sigurnosti

Deklaraciju o ključnim načelima europske sigurnosti potpisala je 41 europska zemlja.

Dokument je inicirala Francuska tijekom 9. sastanka na vrhu Europske političke zajednice u Dublinu 12. studenoga. Inicijativa je nastala u kontekstu pregovora SAD-a, Ukrajine i Rusije o okončanju rata, u kojima se, među ostalim, otvara pitanje buduće sigurnosne arhitekture u Europi.

Države potpisnice Deklaracije podsjetile su da se „o putu prema miru u Ukrajini mora odlučivati zajedno s Ukrajinom, a o svakom pitanju koje se tiče europske sigurnosti zajedno s Europljanima“.

U dokumentu se ističe potreba da se Ukrajini pruže pouzdana sigurnosna jamstva „kako bi se spriječilo ponavljanje agresije u Europi u budućnosti“. Također, naglašava  se da je „sigurnost Ukrajine neodvojivi dio euroatlantske sigurnosti, te da će budući razvoj europske strateške stabilnosti biti uvjetovan okončanjem rata u Ukrajini“.

Sudionici sastanka na vrhu koji su potpisali Deklaraciju naglasili su da će „hibridne kampanje Rusije i pokušaji potkopavanja potpore Ukrajini samo ojačati njihovu predanost Ukrajini i njihovu odlučnost“.

„Predane miru i poštovanju međunarodnog prava, te suočene s ničim izazvanom ruskom agresijom punog opsega na Ukrajinu i sve većim prijetnjama stabilnosti Europe“, države potpisnice izjavile su da „jačanje europske sigurnosti i zaštitu svojih sigurnosnih interesa smatraju svojim zajedničkim ciljem“, te su naglasile svoju čvrstu potporu „neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica“.

Broj onih koji su podržali Deklaraciju postupno se povećavao nakon završetka sastanka na vrhu. Do 17. studenoga dokument je potpisala 41 zemlja, a među njima Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Šest zemalja Europske političke zajednice nije potpisalo dokument, među njima Srbija i Kosovo.

Europska politička zajednica – format sastanaka čelnika 47 europskih država, pokrenut 2022. na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji okuplja kako članice Europske unije, tako i države koje nisu u EU-u, ali se nalaze na europskom kontinentu. Sastanci na vrhu Europske političke zajednice održavaju se dvaput godišnje radi rasprave o zajedničkim političkim i sigurnosnim izazovima.

  • SAD odobrile prodaju oružja Albaniji vrijednu 210 milijuna dolara

Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a, američki State Department, odobrilo je moguću prodaju vojne opreme Albaniji u vrijednosti od približno 210 milijuna dolara, uključujući dva raketna sustava M142 HIMARS i drugu vojnu opremu.

Odluku je 17. studenoga objavio Ured za političko-vojna pitanja State Departmenta u sklopu postupka obavješćivanja Kongresa SAD-a o prodaji vojne opreme stranim državama.

Prema službenom dokumentu, albanska vlada zatražila je nabavu dvaju sustava M142 HIMARS, šest modula vođenih raketa M31A2 GMLRS i šest modula M30A2 GMLRS s alternativnim bojnim glavama. Paket također obuhvaća osam sustava za upravljanje podacima taktičkog topništva, dva vojna vozila HMMWV, sredstva za komunikaciju, prijevoz i opskrbu, rezervne dijelove, te usluge obuke i tehničke potpore.

Nabava će se financirati kreditnim sredstvima američkog programa za inozemno vojno financiranje (FMF), mehanizma kojim se partnerskim zemljama podupire nabava američke vojne opreme.

State Department tvrdi da će predložena prodaja podupirati vanjskopolitičke i nacionalnosigurnosne ciljeve Sjedinjenih Američkih Država jačanjem obrambene sposobnosti Albanije kao države članice NATO-a.

  • Srpska tvrtka preko posrednika isporučivala opremu ruskim poduzećima pod sankcijama – novinarsko istraživanje

Srpska tvrtka Grindex, koja proizvodi opremu za obradu metala, nakon početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu izvezla je u Rusku Federaciju proizvode u vrijednosti od oko 27,5 milijuna eura. Dio opreme preko ruskih posrednika dospio je u poduzeća ruskog vojno-industrijskog kompleksa koja su pod sankcijama SAD-a i EU-a.

To se navodi u zajedničkom istraživanju redakcije Balkanski servis Radija Slobodna Europa (RSE), u sklopu projekata projekata „Sheme“ i „Sistema“.

Sama tvrtka Grindex, sa sjedištem u Kikindi na sjeveru Srbije, nije pod sankcijama SAD-a ni EU-a. Kako pokazuju financijska izvješća, gotovo sav prihod tvrtka ostvaruje prodajom u inozemstvu. Međutim, u njima nije navedeno kojim točno poduzećima prodaje svoje proizvode.

  • Havarija na JANAF-u prekinula opskrbu naftom rafinerije u Pančevu

U Hrvatskoj je 6. studenoga oštećen magistralni naftovod JANAF-a, zbog čega je isteklo oko 500 kubičnih metara, odnosno 500.000 litara sirove nafte.

JANAF (Jadranski naftovod) osigurava transport nafte od terminala na otoku Krku u Jadranskom moru, preko područja Hrvatske i dalje prema zemljama srednje i jugoistočne Europe.

Incident se dogodio u blizini Nove Gradiške. Tijekom radova na rekonstrukciji naftovoda koje je izvodio vanjski izvođač, dio radnog stroja (žlica bagera) pao je i oštetio cijev.

Nakon havarije istjecanje je zaustavljeno, transport nafte obustavljen, a na mjesto incidenta upućene su servisne ekipe i specijalizirana oprema.

Do 17. studenoga popravak oštećene dionice još je bio u tijeku.

Havarija je dovela do prekida transporta nafte do rafinerije tvrtke Naftna industrija Srbije (NIS) u srpskom Pančevu, kojoj je JANAF jedina opskrbna ruta za uvoznu sirovinu. Rafinerija je bila prisiljena smanjiti proizvodnju naftnih derivata, ponajprije dizelskog goriva. Potpuna obustava rada izbjegnuta je zahvaljujući korištenju državnih zaliha – vlada Srbije 13. studenoga odobrila je ustupanje tvrtki NIS do 66.000 tona sirove nafte iz državnih pričuva. Odluka je donesena kako bi se osigurao neprekinut rad rafinerije u Pančevu i stabilna opskrba gorivom srpskog tržišta.