U Republici Srpskoj, u Centru za obuku Ministarstva unutarnjih poslova RS, krajem siječnja ove godine otvoreno je predstavništvo Centra za borbu protiv terorizma (TEK) Ministarstva unutarnjih poslova Mađarske. Službena svrha aktivnosti opisana je kao razmjena informacija radi sprječavanja terorističkih prijetnji, provođenje zajedničkih obuka (uključujući i taktičku medicinu) te znanstvena i tehnička podrška specijalnim jedinicama Ministarstva unutarnjih poslova RS. No, je li otvaranje ureda TEK-a samo uska profesionalna suradnja između sigurnosnih struktura Budimpešte i Banja Luke?
Jedinstveni ured
Otvaranje predstavništva Centra za borbu protiv terorizma Ministarstva unutarnjih poslova Mađarske u Centru za obuku Ministarstva unutarnjih poslova RS u Zalužanima kod Banja Luke održano je 28. siječnja 2026. godine uz sudjelovanje ministra unutarnjih poslova Republike Srpske Željka Budimira i ravnatelja Centra za borbu protiv terorizma mađarskog Ministarstva unutarnjih poslova Jánosa Hajdua.
Ministar Budimir izjavio je da je svrha otvaranja ovog ureda suradnja u razmjeni informacija i obuci, što bi trebalo doprinijeti borbi protiv terorizma. „Protiv terorizma možemo se boriti samo razmjenom informacija, što je važno za prevenciju, ali i, kada je potrebno, korištenjem specijalnih protuterorističkih jedinica“, rekao je. „Migracijska kriza donijela nam je nove izazove, čiji je zajednički cilj jačanje regionalne suradnje, a osnova toga je suradnja s TEK-om, koji ima iskustva i od kojeg možemo puno naučiti.“
Ravnatelj mađarskog Centra, Hajdu napomenuo je da se suradnja sastoji u stvaranju učinkovitog sustava koji će doprinijeti sigurnosti država i građana. „Da bi agencije za provođenje zakona, posebno protuterorističke službe, mogle adekvatno odgovoriti na sve izazove koji proizlaze iz terorizma, obična suradnja nije dovoljna; potrebno je razmjenjivati različite pristupe i iskustva, proučavati međusobna područja nadležnosti i raspravljati o stručnim pitanjima koja su od zajedničkog interesa“, rekao je.
Hajdu je naglasio da je otvaranje ureda praktična provedba Memoranduma o razumijevanju o jačanju policijske suradnje između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske i Centra za borbu protiv terorizma mađarskog Ministarstva unutarnjih poslova iz veljače prošle godine. Memorandum uključuje borbu protiv terorizma, razmjenu informacija i najboljih praksi, tehničku i znanstvenu suradnju, kao i suradnju u području zajedničke obuke za obavljanje najsloženijih zadataka u području sigurnosti.
Prema dostupnim informacijama, Mađarska nema slično predstavništvo TEK-a nigdje drugdje.
Hitna „obuka“
Aktivna suradnja između mađarskog Centra za borbu protiv terorizma i Republike Srpske započela je skandalom. Prije gotovo godinu dana, nekoliko desetaka policajaca TEK-a stiglo je u RS tijekom sudskog postupka protiv Milorada Dodika kako bi, kako su tvrdili bosanski i mađarski oporbeni mediji, spriječili uhićenje političkog vođe bosanskohercegovačkih Srba i organizirali njegov bijeg u Mađarsku.
Početni plan navodno je bio prebaciti Dodika preko hrvatsko-mađarske granice na području Beli Manastir – Mohač bez obavještavanja hrvatskih vlasti. Prema „planu B“, Dodik je trebao biti prevezen kroz Srbiju duljom rutom, prelazeći srpsko-mađarsku granicu u blizini grada Segedina.
Međutim, nitko nije pritvorio Dodika, a mađarske specijalne snage vratile su se kući bez njega.
Kasnije je Centar za borbu protiv terorizma izjavio da se radilo o zajedničkim vježbama koje su bile pripremljene dugo unaprijed. No, novinari naglašavaju da to ne može biti istina, jer je sve organizirano u velikoj žurbi, što se ne događa u slučaju planiranih vježbi policijskih jedinica.
Na primjer: Veleposlanstvo Mađarske u Sarajevu tek je na dan dolaska časnika TEK-a obavijestilo Graničnu policiju Bosne i Hercegovine i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da će u zemlju ući 78 nenaoružanih pripadnika protuterorističke jedinice. Bosanski dužnosnici tada su tvrdili da su prvi specijalci iz Mađarske ušli u Bosnu i Hercegovinu kao civili, bez uniformi i bez oružja, u civilnim vozilima i preko nekoliko graničnih prijelaza, te da su zapravo već bili u Bosni i Hercegovini kada je službeno Sarajevo obaviješteno o njihovom dolasku.
Treba napomenuti da je, unatoč svom nazivu, Centar za borbu protiv terorizma mađarskog Ministarstva unutarnjih poslova od samog početka djelovanja prvenstveno povezan s politikom, a ne s protuterorizmom.
Nakon otvaranja ureda TEK-a u Republici Srpskoj, bosanski mediji prisjetili su se da je struktura osnovana odmah nakon Orbánovog dolaska na vlast 2010. godine, a za njezinog šefa imenovan je János Hajdu, koji je godinama bio Orbánov osobni tjelohranitelj, još dok je bio u oporbi. Novinari opisuju TEK kao „privatnu vojsku“, pa čak i kao Orbánove „pretorijance“.
Medijske publikacije navode cijeli niz slučajeva Centra koji imaju politički karakter. Primjer iz nedavnog perioda je sudjelovanje TEK-a u skandaloznom zadržavanju vozila za prijevoz gotovine ukrajinske državne banke, koja su putovala iz Austrije u Ukrajinu s velikom količinom gotovine i plemenitih metala. Trenutno ne postoji cjelovit pregled incidenta, ali postoji zanimljiv detalj – kako su novinari saznali, mađarski premijer posjetio je sjedište Centra nekoliko sati prije „specijalne operacije“.
Neviđeni slučaj zadržavanja bankovnih vozila ne samo da je dodatno zaoštrio sukob između Budimpešte i Kijeva, već je ponovno pokrenuo pitanje uloge i mjesta TEK-a u sustavu moći koji je Orbán izgradio.
U širem kontekstu
Službeno otvaranje predstavništva mađarskog Centra za borbu protiv terorizma u Republici Srpskoj, iako predstavljeno kao element resorne, usko profesionalne suradnje policijskih institucija, treba promatrati u mnogo širem kontekstu.
Za Banja Luku i sadašnje političke čelnike RS-a, politička i sigurnosna suradnja s Budimpeštom instrument je za razvoj entiteta Bosne i Hercegovine u smjeru veće autonomije; način afirmacije vanjske politike neovisne o službenom Sarajevu; osiguranje jamstava podrške važnog regionalnog igrača; lobiranje interesa RS-a u EU, NATO-u, kao i u Washingtonu i Bruxellesu (kako pišu mediji, upravo je mađarski čelnik pridonio ukidanju američkih sankcija dužnosnicima RS-a i bio je jedan od onih koji su blokirali uvođenje sankcija protiv Dodika na razini Europske unije).
Predstavništvo TEK-a, osim obavljanja mogućih specifičnih zadataka vezanih uz osobne dogovore između Orbána i Dodika, ima mogućnost obavljati svojevrsnu ulogu alternativnog „centra moći“ – stvarne ili čisto simbolične, ovisno o tome što je traženo u Banjoj Luci i na što je Budimpešta pristala.
Za Mađarsku je suradnja s RS-om čak slojevitija.
Otvaranje stalnog predstavništva Centra za borbu protiv terorizma u Republici Srpskoj usmjereno je, prije svega, na jačanje sigurnosne komponente strateškog partnerstva između Budimpešte i Banje Luke. Vlada Viktora Orbána dugo je djelovala kao „zagovornik“ Republike Srpske i osobno vođe bosanskohercegovačkih Srba (novinari tvrde da je upravo on blokirao izdavanje Interpolove tjeralice za Miloradom Dodikom), a institucionalizacija podrške u sigurnosnoj sferi izgleda kao logičan nastavak i konsolidacija takve politike. Osim toga, umjesto hitne reakcije, kao u slučaju „plana za Dodikovu evakuaciju“, sada postaje moguća trajna podrška u kriznim situacijama. Naravno, TEK u RS-u će djelovati u skladu s Orbánovim uputama, a ne u skladu s uputama Sarajeva ili EUFOR-a.
Iza Orbánovih leđa
„Mađarska pod vodstvom Viktora Orbána posljednjih godina intenzivno jača posebne veze s Republikom Srpskom, kombinirajući političku, ekonomsku i sigurnosnu suradnju. To nije samo partnerstvo na području sigurnosti, već i strateško pozicioniranje – Budimpešta time širi svoj utjecaj na Balkanu, a istovremeno šalje signal podrške čelnicima subjekata koji promiču separatističke narative; a u ovom slučaju ne treba isključiti ni utjecaj Rusije“, primijetio je Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani, u intervjuu za medije u Sarajevu.
Otvaranje ureda mađarskog Centra za borbu protiv terorizma u Republici Srpskoj simptomatičan je korak koji daleko nadilazi isključivo djelovanje u provedbi zakona. Iako se projekt formalno predstavlja kao tehnička suradnja, zapravo pokazuje produbljivanje političkog saveza između Budimpešte i Banja Luke.
Surađujući odvojeno s Banja Lukom i osobno s Dodikom, Orbán jača svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu; provodi političke i sigurnosne strategije koje se ne podudaraju sa službenim kursom EU; i gradi mrežu geopolitičkih istomišljenika koji su simpatiziraju Moskvu.
Stvaranjem trajne prisutnosti svoje najodanije specijalne jedinice u entitetu Bosna i Hercegovina, Viktor Orbán ne samo da učvršćuje svoj geopolitički utjecaj na Zapadnom Balkanu, već i stvara mehanizam izravne sigurnosne intervencije zaobilazeći središnje vlasti u Sarajevu i poslijeratne mehanizme. Takva institucionalizacija odnosa između Banja Luke i Budimpešte stvara nove rizike za krhku stabilnost Bosne i Hercegovine i otvara put hibridnom utjecaju trećih aktera koji stoje iza Orbána.
Analitička grupa CWBS-a
