Od prosinca 2025. europska integracija Zapadnog Balkana nalazi se u aktivnoj fazi i prioritet je i za regiju i za EU. No, dok neke zemlje pokazuju rekordna postignuća, druge stagniraju. U kontekstu ubrzanog napretka nekih zemalja i geopolitičkih slijepih ulica drugih, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iznio je glasan prijedlog za istovremeni ulazak svih šest zemalja regije u EU.
Predsjednik Srbije iznio je svoj stav 10. prosinca na forumu u Beogradu.
„Ako prihvatite jednog, dvoje ili troje od nas, što ćemo onda s ostalima? Kako ćemo se nositi s tim? Kako ćemo riješiti sva otvorena pitanja?“, rekao je Vučić tijekom govora na panelu pod nazivom „Europska konkurentnost u fragmentiranom geopolitičkom okruženju“.
Dodao je da se to pitanje ne tiče samo budućnosti regije, već i budućnosti Europe. „Ako netko želi razumjeti geopolitiku, ovo je jedino što EU može učiniti: prihvatiti nas sve zajedno, bez granica među nama. Srbi će se osjećati bolje, Bošnjaci će se osjećati bolje, Albanci će se osjećati bolje, Hrvati će biti dobro, nadam se. I vidim samo dobre stvari kao zajednički nazivnik ove ideje“, rekao je Vučić.
Stanje europskih integracija
Proces europskih integracija Zapadnog Balkana započeo je još 1999. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Godine 2003., na summitu u Solunu, EU je prepoznala da je budućnost regije unutar Europske unije. Od tada su sve zemlje Zapadnog Balkana potpisale Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, dobile bezvizni režim i stekle ili status kandidata za članstvo ili „potencijalnog kandidata“ (Kosovo).
Danas su zemlje u radikalno različitim fazama pregovora.
Crna Gora
Kandidat od 2010.
Cilj – pristupanje EU za tri godine. Premijer Milojko Spajić je uvjeren: „Bit ćemo članovi EU 2028.“
Javna podrška članstvu u EU – 70% (Balkanski barometar 2025., RCC).
Sva 33 pregovaračka poglavlja su otvorena, sedam zatvoreno. Posljednje zatvoreno – „Javna nabava“ – u lipnju 2025. Zatvaranje još pet poglavlja očekuje se u prosincu 2025.
Napredak Crne Gore djelomično koči susjedna Hrvatska (članica EU), koja učinkovito koristi svoje pravo veta kako bi blokirala zatvaranje jednog od ključnih pregovaračkih poglavlja – 31, koje se odnosi na vanjsku politiku, sigurnost i obranu.
Zagreb inzistira na rješavanju niza pitanja vezanih uz poslijeratni dogovor. Neki zahtjevi su formalizirani, za druge postoje samo neslužbene informacije.
Među spornim pitanjima:
• pitanje vlasništva nad školskim brodom „Jadran“,
• razgraničenje između dviju država na području poluotoka Prevlaka,
• zaštita identiteta hrvatske „autohtone nacionalne manjine“ u Crnoj Gori,
• kažnjavanje ratnih zločinaca uključenih u napad na Dubrovnik 1991.–1992.,
• osiguranje „pravedne i dostojanstvene“ odštete svim hrvatskim zarobljenicima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori (u Morinju) tijekom agresije na Hrvatsku,
• potraga za nestalim osobama tijekom rata početkom 1990-ih,
• preimenovanje gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime sportaša koji je služio kao stražar u logoru za hrvatske zarobljenike.
Podgorica već pregovara sa Zagrebom o rješavanju spornih pitanja, ali taj proces nije finaliziran.
Albanija
Kandidatkinja od 2014.
Cilj – pristupanje EU u roku od pet godina. Premijer Edi Rama naglašava: „Ništa neće zaustaviti naš put do članstva 2030.“
Podrška pridruživanju Europskoj uniji – 91% (najviša u regiji).
U studenom 2025. otvoren je posljednji pregovarački klaster – „Resursi, poljoprivreda i kohezija“. Dakle, sva pregovaračka poglavlja su otvorena, ali nijedno nije zatvoreno.
Ključni zahtjevi EU: reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Srbija
Kandidatkinja od 2012.
Podrška članstvu u EU – 33%, najniža u regiji. Otvorena 22 poglavlja, zatvorena samo dva. Srbija nije otvorila niti jedno poglavlje ili klaster duže od tri godine.
Glavni zahtjevi: normalizacija odnosa s Kosovom, poboljšanje slobode medija, osiguranje slobodnih i poštenih izbora, te usklađivanje vanjske politike Srbije s vanjskom politikom EU (pridruživanje sankcijama protiv Rusije).
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je u listopadu 2025.: „Očekujemo djela od Srbije, a ne samo riječi.“
Sjeverna Makedonija
Kandidatkinja od 2005., dakle već 20 godina (misaono postignuće).
Podrška europskim integracijama – 69%.
Pregovori su otvoreni 2022., završen je screening svih klastera.
Nakon rješavanja spora s Grčkom (promjena imena iz Makedonije u Sjeverna Makedonija), zemlja se suočila s novim zahtjevom – Bugarska zahtijeva ustavno priznanje bugarske manjine. Važno je napomenuti da se ovaj zahtjev trenutno smatra zahtjevom EU u procesu pristupanja. U listopadu 2025. predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je: „Sjeverna Makedonija mora provesti ustavne promjene kako bi krenula naprijed.“
Bosna i Hercegovina
Kandidatkinja od prosinca 2022.
Podrška članstvu u EU – 60%.
U ožujku 2024. EU je pristala otvoriti pregovore, ali proces još nije započeo.
Zahtjevi: 14 ključnih reformi (pravosudni sustav, izborno zakonodavstvo, funkcionalne institucije).
Glavna prepreka pristupanju EU za Bosnu i Hercegovinu je destruktivni stav predstavnika Republike Srpske, prvenstveno vođe bosanskih Srba Milorada Dodika, koji promovira prorusku i secesionističku agendu.
Nedavno se proces integracije susreo s novim problemom: blokiranjem imenovanja glavnog pregovarača BiH s EU od strane predstavnika Republike Srpske.
Kosovo
Zahtjev podnesen — prosinac 2022., službeni status kandidata još nije dobiven (potencijalni kandidat).
Podrška europskim integracijama – 78%.
Ključni uvjeti za uspješnu europsku integraciju – normalizacija odnosa sa Srbijom, provedba svih obveza postignutih u okviru dijaloga između Prištine i Beograda, uz posredovanje EU. To se prvenstveno odnosi na nužnost stvaranja Zajednice srpskih općina.
Osim toga, važno je suzdržati se od radnji koje mogu uzrokovati eskalaciju situacije u regiji. Značajno je da su restriktivne mjere EU-a protiv Prištine (obustava financiranja i ograničavanje kontakata na visokoj razini), nametnute nakon eskalacije na sjeveru Kosova 2023. godine zbog politike kosovske vlade usmjerene na jačanje središnje kontrole nad sjevernim općinama, još uvijek na snazi.
Nepriznavanje Kosova od strane pet država članica EU-a (Španjolske, Slovačke, Cipra, Rumunjske i Grčke) također je značajna prepreka na putu prema EU-u.
Individualizam nasuprot kolektivu
Ideja o zajedničkom kretanju regije prema EU-u, koju je izrazio Vučić, nije nova. S pouzdanjem se može reći da je ugrađena u temelj Berlinskog procesa, koji je 2014. godine pokrenula Angela Merkel. Cilj inicijative bio je stvaranje zajedničkog regionalnog gospodarskog prostora prije pristupanja zemalja EU. Skeptici su inicijativu nazvali „novom Jugoslavijom bez Slovenije i Hrvatske, ali s Albanijom“.
Berlinski proces još uvijek postoji. No, EU je prepoznala da regionalni gospodarski formati ne mogu zamijeniti reforme potrebne za integraciju u EU.
Promjena politike proširenja provedena je revidiranom metodologijom (od 2020.).
Nova metodologija zahtijeva nepovratan napredak u temeljnom klasteru 1 (Vladavina prava i borba protiv korupcije) prije nego što zemlja može zatvoriti bilo koje drugo poglavlje.
Uveden je mehanizam sankcija koji može dovesti do obustave pregovora ili zatvaranja već otvorenih poglavlja.
Temelj nove metodologije proširenja je načelo individualnih zasluga, odnosno postignuća na putu provedbe reformi europskih integracija.
„Kolektivno“ ili pristupanje „u paketu“, koje predlaže Vučić, uništava načelo integracije u EU temeljeno na individualnom uspjehu zemlje u provođenju reformi i potkopava sustav poticaja koji je Europska unija izgradila za zemlje orijentirane na reforme.
Umjesto pristupanja „u paketu“, Europska unija kreće se prema sektorskoj integraciji kroz „Novi plan rasta“. Ovaj pristup nudi ekonomske koristi sada, jačajući poticaje za reforme uz očuvanje ključnog pravila: članstvo je moguće tek nakon potpunog i nepovratnog ispunjavanja svih kriterija.
Snovi Beograda… i Moskve
Ideja srbijanskog predsjednika naišla je na nedvojben odboj od regionalnog lidera integracije u EU. Premijer Crne Gore Milojko Spajić napisao je na X-u: „Slažem se da EU mora biti krajnji odlučujući faktor za cijeli Zapadni Balkan. Međutim, čekat ćemo vas tamo već 2028. i navijamo za vas da se istinski požurite i ubrzate ostale kandidate iz regije.“
Predsjednik Srbije komentirao je Spajićevu izjavu nakon radne večere s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom. Prema njegovim riječima, ukratko je predstavio ideju zajedničkog pristupanja zemalja Zapadnog Balkana EU, naglasivši da u njegovom prijedlogu nema ništa loše ili zlonamjerno, te ponovno istaknuvši pozitivan aspekt otvorenih granica.
Međutim, unatoč Vučićevom objašnjenju, njegova inicijativa postavlja mnoga pitanja. Jer čini se da umjesto da slijedi savjete Crnogoraca i ubrza vlastitu europsku integraciju Srbije, uključujući ispunjavanje zahtjeva EU za uvođenje sankcija protiv Rusije, Srbija pokušava umjetno usporiti put regije prema EU, blokirajući brzo pristupanje predvodnika procesa – Crne Gore – i čineći cijelu regiju ovisnom o politici Srbije.
Vjerojatno je da se Beograd na ovaj način nada ponovno zadobiti vodstvo i autoritet u regiji, koje nije imao od vremena Jugoslavije i koje nikada neće povratiti ako bivše jugoslavenske republike nastave samostalno pristupati EU.
Osim toga, scenarij „pristupanja u paketu“ omogućio bi srpskom vodstvu da nastavi ignorirati vanjske političke zahtjeve EU, da nastavi voditi prorusku politiku, ali da se više ne osjeća kao autsajder.
Jedina sila kojoj bi to moglo biti u korist je Moskva i njezini srpski prijatelji.
Znakovito je da je najveći Putinov podupiratelj u regiji, Milorad Dodik, već izrazio punu podršku inicijativi srbijanskog predsjednika o istovremenom pristupanju cijelog Zapadnog Balkana EU.
Analitička grupa CWBS-a
