- Mađarska 1. srpnja preuzima predsjedanje EU
Jedan od prioriteta mađarskog predsjedanja bit će dosljedna politika proširenja temeljena na postignućima kandidata, s jačim fokusom na europsku integraciju Zapadnog Balkana. “EU je dugo bila snažno angažirana u pružanju europske perspektive za Zapadni Balkan, budući da Zajednica ne može biti potpuna bez pristupanja ove regije. Integracija regije koristi Europskoj uniji u gospodarskom, sigurnosnom i geopolitičkom smislu”, stoji u programu mađarskog predsjedanja.
Što se tiče djelovanja Vijeća EU za vanjske poslove, stabilnost na Zapadnom Balkanu je od vitalnog značaja za EU, kako je navedeno. Stoga će se tijekom mađarskog predsjedanja podržati produbljivanje konkretnih projekata suradnje s regijom, posebice onih za unapređenje regionalne suradnje i stabilnosti.
U planu je i summit EU-Zapadni Balkan.
Predviđa se da će Mađarska tijekom svog predsjedanja posebnu pozornost posvetiti europskim integracijama Srbije, s fokusom na deblokadu procesa otvaranja novih poglavlja u pristupnim pregovorima. Predstavnici službene Budimpešte ranije su istaknuli da europske integracije Srbije ne bi trebale stati, unatoč odbijanju Beograda da svoju vanjsku i sigurnosnu politiku uskladi s onom EU, te da se pridruži europskim sankcijama protiv Ruske Federacije.
- Crna Gora je ušla u završnu fazu europskih integracija
Šefovi diplomacija država članica EU odobrili su pozitivno izvješće o ispunjavanju privremenih mjerila (IBAR) Crne Gore u poglavljima 23 i 24 (Vladavina prava) na Međuvladinoj konferenciji EU i Crne Gore u Bruxellesu 26. lipnja.
“Ova Međuvladina konferencija pokazuje da je EU spremna krenuti naprijed u proširenje, a sada ćemo otvoriti završnu fazu naših pregovora s Crnom Gorom”, rekao je europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varheliy.
Nakon pozitivnog IBAR-a, Podgorica se nada intenziviranju pristupnih pregovora. Prije svega, radi se o obnavljanju procesa zatvaranja ostalih dionica, prvi put u posljednjih sedam godina.
- Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u sustavu logora Jasenovac
Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u sustavu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen.
Za Rezoluciju je glasovao 41 zastupnik. Gotovo svi su predstavnici vladajuće koalicije, osim albanskih zastupnika. Većina opozicije bila je odsutna tijekom glasovanja.
Koncentracijski logor Jasenovac bio je logor smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) tijekom Drugog svjetskog rata. Još dva koncentracijska logora u nacističkoj Njemačkoj dodana su Rezoluciji u posljednji trenutak i nisu promijenila bit dokumenta.
Sabor osuđuje svako negiranje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti kojima će se spriječiti svaki oblik revizionizma. Od sada se 22. travnja službeno svake godine obilježava kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Jasenovcu.
Inicijator Rezolucije, predsjednik Sabora, lider Nove srpske demokracije Andrija Mandić istaknuo je da je Crna Gora “prva država u svijetu” koja je donijela Rezoluciju o Jasenovcu i “osudila taj genocid”.
Zastupnica vladajućeg Pokreta Europa sada (PES) Branka Marković istaknula je kako “Rezolucija ne može biti usmjerena protiv današnje Hrvatske ili hrvatskog naroda”. “Kao što smo naglasili da Srbi ne mogu biti označeni kao genocidan narod zbog Rezolucije o genocidu u Srebrenici, tako ni Hrvati ne mogu biti genocidan narod zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu”, rekla je.
Istodobno je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske priopćilo da se odluka Crne Gore o usvajanju Rezolucije o genocidu u sustavu logora Jasenovac te logorima Dachau i Mauthausen ne može smatrati dobronamjernom i dobrosusjedskom u odnosu na R. Hrvatsku, te da nije u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji.
“Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog akta Skupštine Crne Gore, koji Crnu Goru stavlja u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti kao dobrosusjedski i koji je protivan namjerama razvijanja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način”, zaključuje se u priopćenju.
Prema riječima hrvatskih dužnosnika, crnogorski parlament je tu odluku donio pod pritiskom “drugih zemalja u regiji” (Srbije) i svojevrsni je odgovor na rezoluciju o Srebrenici.
Očekuje se da će donošenje Rezolucije o Jasenovcu imati negativan utjecaj na proces europskih integracija Crne Gore zbog stava članice EU, Hrvatske.
- Posljednja runda pregovora Beograda i Prištine uz posredovanje Europske unije završila je neuspješno
U okviru redovnog kosovsko-srpskog dijaloga 26. lipnja u Bruxellesu nije održan sastanak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija. Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i Posebni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčák odvojeno se sastao s Kurtijem i Vučićem. Nakon bilateralnih susreta najavljen je i trojni sastanak, ali do njega nije došlo.
Borrell je rekao da Priština nije spremna za trojni sastanak, a da su predstavnici Kosova imali neke uvjete za njegovo održavanje. On govori o službenoj potvrdi (potpisivanju) od strane Beograda temeljnog Ohridskog sporazuma, koji je dogovoren u okviru dijaloga Kosovo-Srbija, uz posredovanje Europske unije u veljači 2023. Drugi zahtjev upućen Beogradu je izručenje Milana Radoičića Prištini, vođe oružanog napada na selo Banjska na sjeveru Kosova u rujnu prošle godine.
Otkazani trojni sastanak i opći tijek posljednje runde dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova pokazuju da EU trenutno nije u stanju uvjeriti obje strane u nužnost ispunjavanja ranije postignutih dogovora. Međutim, u Bruxellesu su i dalje optimistični po tom pitanju.
Prema riječima visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove, “nije dovoljno da EU želi normalizirati odnose između dviju strana ako se ne mogu dogovoriti o tome kako ići naprijed. Ne možemo napraviti posao umjesto njih. Naša je uloga pomoći i podržati strane u pokušaju nastavka Dijaloga i ostat ćemo predani tome”, rekao je Borrell.
- Sjeverna Makedonija je spremna promijeniti Ustav i uključiti “bugarsku manjinu” u tekst
Ovo je 29. lipnja na Dubrovnik Forumu najavio Timčo Mucunski, jedan od čelnika vladajuće stranke VMRO-DPMNE, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije.
Prema njegovim riječima, Skoplje će pristati ispuniti ovaj zahtjev Sofije, ako ustavne promjene stupe na snagu na dan pristupanja Sjeverne Makedonije Europskoj uniji. “Želimo predvidljivost, želimo znati da je ovo posljednje bilateralno pitanje s kojim se suočavamo”, rekao je Mucunski, nazvavši to racionalnim europskim kompromisom.
Prema njegovim riječima, nova vlada želi imati dobre odnose s Bugarskom te će se usredotočiti na europske integracije i povezana pitanja – borbu protiv korupcije, vladavinu prava i gospodarski razvoj.
Kao što znate, pregovori o članstvu Sjeverne Makedonije u Europskoj uniji blokirani su zbog ultimatuma Bugarske. Sofija zahtijeva da susjedna država izmijeni Ustav, spominjući Bugare kao državotvorni narod Sjeverne Makedonije.
VMPO-DPMNE pobijedio je na prošlim izborima, tvrdeći da nije spreman ispuniti zahtjeve Bugarske.
- Bivši glavni specijalni tužitelj Crne Gore osumnjičen je za ratne zločine počinjene prije više od 30 godina
Bivši glavni specijalni tužitelj Crne Gore Milivoje Katnić osumnjičen je za ratni zločin protiv civilnog stanovništva tijekom agresije Jugoslavenske narodne armije na Dubrovnik 1992. godine. Specijalno državno tužiteljstvo Crne Gore tereti Katnića za nasilničko postupanje prema hrvatskim civilima.
Katnić, koji se zbog druge istrage nalazi u pritvoru od 14. travnja, ispitan je u svojstvu osumnjičenika za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.
Katnić je tijekom rata u Hrvatskoj bio pomoćnik zapovjednika za pravne poslove u zapovjedništvu JNA u okupiranom Cavtatu.
Bivši glavni specijalni tužitelj negira umiješanost u ratne zločine.
Katnić je bio glavni tužitelj u slučaju državnog udara koji su, prema istrazi, organizirali agenti ruskih specijalnih službi uz sudjelovanje proruskih političara u Crnoj Gori. Trenutno je u slučaj državnog udara umiješan dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori. Oporba je uvjerena da sve optužbe protiv Katnića imaju za cilj diskreditirati istragu o tom slučaju.
