- Operacija protiv Irana u komentarima i ocjenama regionalnih čelnika
U kontekstu ratnih operacija koje se sprovode u punom obimu od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, zemlje iz balkanske regije oprezne su u svojim procjenama, iako postoje iznimke u obliku optužbi za „kršenje međunarodnog prava“. Neke zemlje Zapadnog Balkana u potpunosti šute.
Albanija: Označavanje IRGC-a kao terorista
Premijer Edi Rama naglasio je da je stav Albanije pružanje podrške Izraelu i arapskim zemljama koje traže mir, ali ne na način da je samo saglasna sa stavom svojih strateških saveznika, već ukazuje na potrebu za konkretnim djelovanjem u trenutku kada su, prema njegovim riječima, „potrebne akcije, a ne samo izjave“. U tom kontekstu, napisao je na mreži X da će Albanija dodati iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) na popis terorističkih organizacija, pozivajući druge zemlje da slijede isti put.
Rama je podsjetio da je Albanija izravno pretrpjela agresiju iranskog režima, referirajući se na kibernetičke napade usmjerene na albanske državne institucije posljednjih godina.
Kosovo: Jednoglasna podrška Sjedinjenim Državama
Vodstvo Kosova jednoglasno je podržalo Sjedinjene Države i strateške saveznike u nastojanjima za održavanje međunarodnog mira, sigurnosti i stabilnosti. To su izjavili predsjednica Kosova Vjosa Osmani i ured premijera Albina Kurtija.
Sjeverna Makedonija: Oprezna podrška saveznicima
Ministar vanjskih poslova Timčo Mucunski napisao je na društvenim mrežama: „Zajedno smo s našim američkim saveznicima u suočavanju s destabilizirajućim prijetnjama na Bliskom istoku.“
Hrvatska: Različita stajališta unutar vlade
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oštro je kritizirao operaciju protiv Irana.
„Svaka jednostrana upotreba vojne sile koja krši međunarodni pravni poredak opasna je, jer ugrožava mir i globalnu sigurnost ne samo danas već i u budućnosti. Vojna intervencija bez mandata Ujedinjenih naroda, kojoj danas svjedočimo u Iranu, neće doprinijeti rješavanju krize, već izaziva daljnju eskalaciju sukoba i dugoročnu nestabilnost“, istaknuo je u svojoj izjavi 2. ožujka.
S obzirom na eskalaciju situacije, Milanović je izdao naredbu za hitno povlačenje hrvatskih vojnika iz misija u Iraku i Libanonu.
Istodobno, premijer Andrej Plenković, odgovarajući na pitanja novinara o tome jesu li američko-izraelski napadi na Iran u skladu s međunarodnim pravom, napomenuo je da su Sjedinjene Države i Izrael na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a izjavili da su mirni pregovori o iranskom nuklearnom programu iscrpljeni, te da Izrael nuklearni program Irana i Iran doživljava kao egzistencijalnu prijetnju. Također je osudio uzvratne napade koje je Iran izveo protiv zemalja Perzijskog zaljeva, usmjerene ne samo na vojne, već i na druge ciljeve koji ni na koji način nisu uključeni u vojne operacije.
Crna Gora: Podrška deeskalaciji
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i premijer Milojko Spajić osudili su iranske napade na susjedne zemlje Perzijskog zaljeva, posebno na Ujedinjene Arapske Emirate (UAE). „Crna Gora podržava stavove i napore saveznika i partnera usmjerene na smirivanje napetosti, zaštitu civilnog stanovništva i očuvanje stabilnosti“, stoji u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.
Bosna i Hercegovina: Nepostojanje jedinstvenog stava
Čelnici Bosne i Hercegovine nisu izrazili jasan stav o operaciji Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana.
„U trenutku kada se globalni poredak preoblikuje, a ključni sigurnosni saveznik BiH ulazi u otvoreni vojni sukob s režimom u Teheranu, izostanak jasne pozicije šalje poruku strateške dezorijentacije”, navodi publicist Danijal Hadžović u svojoj kolumni za Dnevni avaz.
Srbija: Demonstrativna neutralnost
Rukovodstvo Srbije pokazuje neutralnost po iranskom pitanju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić demantirao je optužbe protiv sebe da je „prožidovski lobi“ ili „proiranski lobi“. „Ja sam Srbin koji brani interese Srbije i koji se neće dodvoravati i laskati Washingtonu, Bruxellesu, Moskvi, bilo kome u svijetu, već će izražavati stavove suverene i neovisne zemlje. I ništa više od toga“, izjavio je na društvenim mrežama 2. ožujka.
- Srbija se nije pridružila novim sankcijama EU protiv Irana
Srbija nije provela dvije najnovije odluke Europske unije (EU) u vezi sa sankcijama protiv Irana, koje se odnose na situaciju unutar zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom ratu protiv Ukrajine, te oružanim skupinama i formacijama na Bliskom istoku i u regiji Crvenog mora.
To se odnosi na odluku Europske unije iz siječnja ove godine, o ažuriranju popisa sankcioniranih osoba i organizacija iz Irana.
Sve ostale države regije sa statusom kandidata za članstvo u EU podržale su najnovije odluke Europske unije.
Ista situacija vrijedi i za zahtjev Bruxellesa da se pridruži sankcijama protiv Rusije, što Beograd kategorički odbija.
Odbijanje usklađivanja svoje vanjske politike s politikom EU, a prije svega uvođenja sankcija, jedan je od razloga zašto Srbija nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje od prosinca 2021. i što je izgubila status vodeće zemlje u procesu pristupanja.
- Rekonstrukcija vlade Albanije
Premijer Albanije Edi Rama smijenio je 26. veljače zamjenicu premijera i ministricu infrastrukture Belindu Balluku usred opsežne istrage korupcije. Balluku je optužena za manipuliranje državnim natječajima vrijednim stotine milijuna eura. Ustavni sud ju je prethodno suspendirao s dužnosti u studenom 2025., a ta je odluka potvrđena u veljači 2026.
Unatoč snažnoj početnoj podršci Edija Rame, koji je istragu smatrao političkim uplitanjem, njezina smjena ipak se dogodila tijekom šire rekonstrukcije vlade. Kao dio rekonstrukcije, Balluku je na mjestu zamjenice premijera zamijenila Albana Koçiu, koja je prethodno obnašala dužnost ministrice unutarnjih poslova. Enea Karakaçi postat će nova ministrica infrastrukture i energetike.
Ministricu vanjskih poslova Elisu Spiropali zamijenio je bivši veleposlanik Albanije pri UN-u Ferit Hoxha.
Ermal Nufi zamijenio je Pirra Vengua na mjestu ministra obrane.
Besfort Lamallari premješten je iz Ministarstva pravosuđa u Ministarstvo unutarnjih poslova, a Toni Gogu imenovan je ministrom pravosuđa. Erjona Ismaili imenovana je ministricom za parlamentarne poslove umjesto Gogua.
Albanski premijer Edi Rama najavio je velike promjene u vladi tijekom sastanka parlamentarne skupine Socijalističke stranke, održanog 26. veljače u Tirani. U svom obraćanju, Rama je izjavio da vladi treba „obnova i resetiranje“, nakon čega je predstavio paket od sedam kadrovskih odluka.
Međutim, oporba navodi da promjene u vladi ne rješavaju političku krizu, već samo pokazuju da vlada pokušava zadržati kontrolu usred intenziviranja prosvjeda oporbe.
- Nemiri tijekom prosvjeda u Tirani
Generalni ravnatelj Državne policije Albanije Ilir Proda i ravnatelj policije Tirane Elton Alushi smijenjeni su nakon što su prosvjedi koje je organizirala oporba navečer 28. veljače završili nemirima. Konkretno, prosvjednici su bacali molotovljeve koktele i vatromet na bivšu rezidenciju diktatora Envera Hoxhe.
Nakon prosvjeda uhićene su četiri pristaše oporbe. Osim toga, policija je predala materijale slučaja Uredu posebnog tužiteljstva za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK) u vezi sa zastupnikom Demokratske stranke Klevisom Balliuom, kojeg vlasti nazivaju organizatorom prosvjeda.
Delegacija Europske unije u Albaniji, nakon prosvjeda oporbe u Tirani, pozvala je političare na suzdržanost. U izjavi na društvenim mrežama 1. ožujka, Predstavništvo EU izjavilo je da je „pravo na mirno okupljanje temeljni stup svakog demokratskog društva“, „mora se ostvarivati odgovorno, uz puno poštovanje vladavine prava i sigurnosti svih osoba“. „U tom kontekstu, Delegacija EU izražava zabrinutost zbog nedavnih nasilnih djela u Tirani, koja ugrožavaju ljudske živote“, dodala je Delegacija, pozivajući političke aktere na suzdržanost.
Posljednjih tjedana Albanija doživljava intenziviranje protuvladinih prosvjeda koje organizira Demokratska stranka i druge oporbene snage. Tisuće ljudi izašlo je na ulice Tirane nakon što je SPAK pokrenuo kaznenu istragu protiv potpredsjednice vlade i ministrice infrastrukture Belinde Balluku. Oporba slučaj naziva dokazom „sistemske korupcije“, zahtijeva ostavku vlade, formiranje prijelaznog kabineta i prijevremene izbore.
- Kineska tvrtka nastavlja izgradnju autoceste u Crnoj Gori
Crna Gora potpisala je komercijalni ugovor s kineskim konzorcijem PowerChina-Stecol-PCCD za projektiranje i izgradnju dionice Mateševo-Andrijevica autoceste Bar-Boljare u duljini od 22 kilometra.
Ugovor su 28. veljače potpisali crnogorska državna tvrtka za ceste Monteput i PowerChina na svečanosti u Podgorici kojoj su prisustvovali ministar prometa i pomorstva Filip Radulović, ministar financija Novica Vuković i veleposlanik Kine u Crnoj Gori Chen Xufeng.
Vrijednost ugovora iznosi 693,9 milijuna eura. Za razliku od prve dionice autoceste, ovaj projekt financirat će se sredstvima EU, a ne kreditima iz Kine. Prema Monteputu, izgradnja će se financirati kreditom od 200 milijuna eura od EBRD-a, bespovratnim sredstvima od 150 milijuna eura od Europske unije, a preostala sredstva osigurat će se iz vlastitog proračuna Crne Gore.
Generalni direktor Monteputa Milan Ljiljanić izjavio je da je kineski izvođač radova odabran putem međunarodnog natječaja provedenog prema pravilima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dodajući da je dostavio najkonkurentniju ponudu uz ispunjavanje svih tehničkih zahtjeva. Govoreći na svečanosti, naglasio je da njegova tvrtka vjeruje u inženjersku stručnost PowerChine i očekuje blisku suradnju kako bi se prevladali tehnički izazovi i osigurao pravovremeni i kvalitetni dovršetak projekta.
Izvršni direktor Monteputa napomenuo je da struktura financiranja projekta odražava suradnju između Crne Gore i Zapadnih financijskih institucija, unatoč tome što kineske tvrtke ostaju ključni graditelji autoceste.
Prema detaljima projekta, dionica autoceste bit će projektirana za brzinu od 100 km/h i imat će dvije trake u svakom smjeru s zaustavnim trakama. Zbog planinskog terena, trasa će uključivati značajan broj mostova i tunela, koji se sastoje od 36 glavnih objekata ukupne duljine približno 6,6 km. Dionica će uključivati dva tunela duljine 3.895 metara, odnosno 3.945 metara.
Kineska tvrtka imat će pet godina za dovršetak projektiranja i izgradnje dionice, nakon čega slijedi dvogodišnje razdoblje jamstva za nedostatke.
Autocesta Bar-Boljare strateški je infrastrukturni projekt usmjeren na poboljšanje povezanosti u Crnoj Gori i povezivanje jadranske luke Bar s granicom sa Srbijom kao dio šireg europskog prometnog koridora.
Ukupna duljina autoceste planirana je na približno 165 km. Njezina prva dovršena dionica, dionica Smokovac-Mateševo duga 41 kilometar, vrijedna približno milijardu eura, puštena je u promet u srpnju 2022. Prošle godine Crna Gora je još uvijek imala dug prema kineskoj Exim banci u iznosu od 655 milijuna eura za izgradnju prve dionice.
Prva faza izgradnje autoceste Bar-Boljare izazvala je oštre kritike i kod kuće i od strane Zapadnih dužnosnika zbog visoke cijene i modela financiranja, kao i mogućeg kineskog utjecaja u državi članici NATO-a.
Osim toga, neki međunarodni mediji ismijavali su rutu Smokovac-Mateševo, nazivajući je cestom „od nigdje do nigdje“, jer iako je prelazila planinski teren, nije povezivala nijedan urbani i poslovni centar.
Vlasti Crne Gore sada navode da će nova dionica Mateševo-Andrijevica doprinijeti razvoju gospodarstva nerazvijenih područja na sjeveru Crne Gore i poboljšati unutarnju i regionalnu povezanost.
- Uhićen brat Mila Đukanovića
Istražni sudac Osnovnog suda u Nikšiću donio je 2. ožujka rješenje o pritvoru crnogorskog poduzetnika Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika i bivšeg premijera zemlje Mila Đukanovića, do 30 dana. Prema riječima suca, „postoje okolnosti koje ukazuju na to da bi se osumnjičenik, ako je na slobodi, mogao skrivati i biti nedostupan državnim tijelima Crne Gore u daljnjem tijeku postupka.“
Aco Đukanović pritvoren je 28. veljače nakon pretresa njegovih prostorija u Podgorici i Nikšiću. Tijekom pretresa pronađeno je nekoliko komada vatrenog oružja, streljiva i drugih predmeta. Na prijedlog Osnovnog državnog tužiteljstva u Nikšiću, Aco Đukanović je pritvoren „zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja i nošenja oružja i eksplozivnih materijala“.
Aco Đukanović smatra se jednim od najbogatijih ljudi u Crnoj Gori. Krajem 2006. godine kupio je dionice Nikšićke banke, koja je godinu dana kasnije promijenila ime u Prva banka Crne Gore. Od početka rada do gubitka vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) u kolovozu 2020. godine, ova je banka držala depozite državnih tvrtki, brojnih ministarstava i drugih državnih institucija, tijela lokalne samouprave i poslovnih ljudi bliskih tadašnjoj vladajućoj stranci.
Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine, Aco Đukanović je napustio zemlju. Prema dostupnim informacijama, vratio se u domovinu tek prije nekoliko dana, nakon čega su organi za provođenje zakona pokrenuli postupovne radnje.
