- Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija najteže su u regiji pogođene novim američkim carinama
Američki predsjednik Donald Trump uveo je „recipročne carine“ na robu iz gotovo svih zemalja svijeta, pozivajući se na, kako je kazao, godine nepoštene trgovinske prakse.
Na popisu zemalja koje će odluka američke administracije najviše pogoditi su Srbija (carina 37%), Bosna i Hercegovina (35%) i Sjeverna Makedonija (33%). Nova tarifa za članicu Europske unije, Hrvatsku, iznosi 20 posto. Za Crnu Goru, Albaniju i Kosovo iznosi 10%.
Iako srpski izvoz u SAD čini samo 2,1 posto ukupnog izvoza, carine bi mogle negativno utjecati na američko tržište, prvenstveno za srpske automobilske proizvode (uglavnom gume) i vojne proizvode (uglavnom streljivo). U manjoj će mjeri nove carine utjecati na izvoz hrane.
U Bosni i Hercegovini tržište SAD-a čini samo 1 posto ukupne vanjske trgovine. Međutim, utjecaj novih tarifa bit će značajan za obrambenu industriju BiH.
Najveći dio izvoza Sjeverne Makedonije u SAD uključuje duhan, odjeću i metalurške proizvode. SAD je 2024. bio 18. najveći trgovinski partner zemlje.
Sve tri zemlje su kandidati za ulazak u EU, pa se može očekivati da će njihov odgovor na američke carine biti u skladu s politikom Europske unije.
- Srbija i Mađarska razvijaju vojnu suradnju
Plan bilateralne vojne suradnje ministarstava obrane Srbije i Mađarske za 2025. godinu potpisali su u Beogradu, u nazočnosti predsjednika Aleksandra Vučića, ministar obrane Srbije Bratislav Gašić i njegov mađarski kolega Kristof Szalay-Bobrovniczky. Dokument precizira Sporazum o strateškoj obrambenoj suradnji dviju zemalja postignut 2023. godine, kojim je predviđeno proširenje srpsko-mađarske suradnje u vojno-tehničkoj sferi, nabavi naoružanja, kao i bilateralnim i multinacionalnim vježbama.
„Strateška suradnja Srbije i Mađarske u području obrane jedan je od najvažnijih aspekata naše sveobuhvatne strateške suradnje. Od svih zemalja u regiji, Srbija ima najrazvijeniju i najintenzivniju obrambenu suradnju s Mađarskom po broju i važnosti zajedničkih aktivnosti“, istaknuo je Vučić.
Mađarski ministar obrane rekao je nakon razgovora sa srbijanskim predsjednikom da su „odnosi Srbije i Mađarske podignuti na još višu razinu kada je riječ o vojnoj suradnji”. Time se, kazao je, pridonosi daljnjem razvoju suradnje dviju zemalja i jačanju mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Vučić je izrazio uvjerenje da će postignuti dogovori o zajedničkom djelovanju dovesti do daljnjeg približavanja i stvaranja vojnog saveza ili vojne unije Srbije i Mađarske.
Promatrači smatraju potpisivanje dokumenta o obrambenoj suradnji Srbije i Mađarske odgovorom na prethodno potpisanu deklaraciju o vojnoj zajednici Hrvatske, Albanije i Kosova.
- SAD ponovno odgađa sankcije Naftnoj industriji Srbije
SAD je krajem veljače već odgodio sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za mjesec dana, do 29. ožujka. Međutim, 29. ožujka Vlada Srbije dobila je pismenu potvrdu nove odgode do 28. travnja.
Vršiteljica dužnosti srbijanske ministrice energetike Dubravka Đedović-Handanović vjeruje da će nova odgoda NIS-u omogućiti isporuku proizvoda na tržište i normalno poslovanje.
Kao što je poznato, Ured za kontrolu inozemne imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a dodao je NIS 10. siječnja na listu sankcija zbog ruskog vlasništva te kompanije. Od prosinca 2024. Gazprom Neft (RF) bio je najveći dioničar NIS-a s 50% udjela. Gazpromu (Rusija) pripadalo je 5 posto, vladi Srbije 29,87 posto, a ostatak dionica manjinskim dioničarima. U veljači se promijenila vlasnička struktura NIS-a jer je Gazprom Neft prenio oko 5 posto na Gazprom, smanjivši svoj udio u NIS-u s 50 na oko 44,85 posto. Beograd i Moskva nadaju se da će promjena vlasničke strukture pomoći ukidanju sankcija. No, zasad je riječ samo o pomicanju rokova primjene restriktivnih mjera. „Jedino održivo rješenje je brisanje NIS-a s liste sankcija SAD-a, ali proces takvog isključenja je dug”, rekla je Dubravka Đedović-Handanović, v.d. ministrice energetike Srbije. „Predsjednik Srbije je o tome razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nalazimo se između dvije velike sile koje trenutno pregovaraju o miru i širim ekonomskim i energetskim interesima, tako da vjerujem u održivo rješenje“, rekla je.
- Srbija i Mađarska polažu novi naftovod
Radovi na izgradnji novog naftovoda između Srbije i Mađarske mogli bi započeti krajem ove ili početkom 2026. godine. Očekuje se da će gradnja biti završena do 2028. godine. To je 2. travnja najavio mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó nakon sastanka sa srbijanskom v.d. ministrice energetike Dubravkom Đedović-Handanović u Beogradu.
„U Mađarskoj smo već završili studiju izvodljivosti i MOL (Mađarska kompanija za naftu i plin) je tu studiju predstavila vladama obiju zemalja. Mi smo je odobrili, a Vlada Srbije odobrila je prostorni plan potreban za izgradnju naftovoda“, rekao je Péter Szijjártó u komentarima nakon sastanka.
„Nadamo se da radovi mogu započeti do kraja ove ili početkom sljedeće godine. Do 2028. mogli bismo imati dovršen i operativan naftovod između dviju zemalja“, rekao je Szijjártó.
Vršiteljica dužnosti ministrice rudarstva i energetike Dubravka Đedović-Handanović potvrdila je da je završen dio tehničke dokumentacije za naftovod Srbija – Mađarska, čime bi radovi mogli započeti do kraja godine.
Szijjártó je istaknuo da će nova cijev u potpunosti zadovoljiti godišnje potrebe rafinerije Pančevo, koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (Nafhta Industrija Srbija, NIS). „Godišnji kapacitet ovog naftovoda bit će četiri do pet milijuna tona, a tim kapacitetom moći ćemo opskrbljivati rafineriju Pančevo koja je ključna za energetsku sigurnost Srbije”, istaknuo je mađarski ministar.
Prema njegovim riječima, to bi značilo da bi Srbija bila u stanju u potpunosti pokriti svoje potrebe za naftom iz Mađarske.
„Danas Mađarska može pokriti ukupne potrebe Srbije za plinom na godišnjoj razini, a slično će novi plinovod značiti da će Srbija u potpunosti pokriti svoje godišnje potrebe za kapacitetom plinovodom koji ćemo zajedno graditi. To nam omogućuje da zadržimo strateški položaj koji će osigurati mnogo veću energetsku sigurnost za obje zemlje“, naglasio je Szijjártó.
Novim naftovodom diverzificirat će se opskrba sirovom naftom, smanjujući ovisnost o opskrbi putem JANAF-ovog naftovoda, koji ide od hrvatske luke Omišalj na Jadranskom moru do Srbije. U isto vrijeme, nova trasa bi Srbiju mogla učiniti ovisnom o ruskim isporukama nafte preko naftovoda Družba koji prolazi preko Ukrajine.
- Dodik, meta tjeralice koju je izdala BiH, sastao se s Putinom
Glavno tajništvo Interpola odbilo je zahtjev Suda BiH za raspisivanje međunarodne tjeralice za Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske i Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne skupštine RS-a.
Zahtjev je navodno odbijen na temelju članka 3. Statuta Interpola koji zabranjuje politički progon.
Nekoliko dana ranije, 27. ožujka, Interpol Beograd uputio je prosvjednu notu Glavnom tajništvu Interpola u kojoj se navodi da je zahtjevima za raspisivanje međunarodnih tjeralica prekršen članak 3. Ustava Interpola, koji kaže da je „strogo zabranjeno da Organizacija poduzme bilo kakve intervencije ili aktivnosti političkog, vojnog, vjerskog ili rasnog karaktera”.
Kako se navodi, Dodik, Stevandić i premijer Republike Srpske Radovan Višković optuženi su za ugrožavanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Za njima je već raspisana potjernica na nacionalnoj razini.
Potjernica raspisana u BiH nije spriječila predsjednika RS-a u nizu međunarodnih posjeta. Dodik je proteklih dana posjetio Srbiju, Izrael i Rusiju.
Tako se Milorad Dodik 1. travnja u Moskvi sastao s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.
Dodik je nakon sastanka izjavio da će se Rusija, koja je jamac Daytonskog mirovnog sporazuma, zalagati za prestanak rada međunarodnih institucija u BiH, a posebno „lažnog“ ili „nelegitimnog“ visokog predstavnika.
