- Srbija kupuje 12 francuskih borbenih aviona Rafale
U nazočnosti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je bio u posjetu Srbiji, 29. kolovoza razmijenjeno je 12 dokumenata o dosadašnjoj suradnji dviju zemalja, među kojima je i ugovor o kupnji 12 potpuno novih borbenih zrakoplova Rafale.
Ugovor o nabavi devet zrakoplova jednosjeda i tri dvosjeda vrijedan je 2,7 milijardi eura. Iznos uključuje puni paket podrške logistike, rezervnih motora i rezervnih dijelova.
Francuski mediji objavili su da će Srbija dobiti Rafale do 2029.
Sporazum sadrži posebne odredbe o korištenju navedenih zrakoplova, posebice odredbe o ruskom pristupu francuskoj tehnologiji. “Mi nismo ruski špijuni da prenosimo tehnologiju”, uvjeravao je srbijanski predsjednik.
Macron smatra da sporazum potvrđuje europski kurs Beograda i da će ojačati veze Srbije s Francuskom.
U Moskvi je odluka Beograda da nabavi francuske vojne zrakoplove dočekana sasvim mirno. “To je izbor naših srpskih prijatelja. Naravno, svaka se zemlja pri donošenju takvih odluka vodi ekonomskim i drugim razlozima”, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika.
Vojni promatrači vjeruju da bi ovo stajalište Rusije moglo biti povezano s nedostatkom ruskih ratnih zrakoplova u kontekstu punog obima invazije na Ukrajinu i objašnjeno je interesom Moskve da vidi vojno jačanje Srbije, jer se u mnogim aspektima može smatrati saveznicom Rusije.
- Kosovo zatvara “paralelne” srpske institucije na sjeveru
Kosovska policija je 30. kolovoza provela akciju zatvaranja takozvanih paralelnih institucija – srpskih vlasti – u kosovskim općinama na sjeveru.
Ministar lokalne uprave Elbert Krasniqi najavio je da “paralelne” institucije više neće djelovati na području Kosovske Mitrovice, kao ni u općinama Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić.
“Danas su, nakon bliske koordinacije između institucija Republike Kosovo, zatvorene paralelne ilegalne institucije lokalne samouprave koje su postupale po direktivama Srbije, kršeći ustav i zakone Republike Kosovo”, napisao je on na Facebooku. “Nema mjesta ilegalnim aktivnostima i paralelnim institucijama ni u jednom dijelu naše republike”, naglasio je Krasniqi.
Akcije kosovskih vlasti na sjeveru nisu bile usklađene sa Zapadnim partnerima i dodatno su zakomplicirale ionako teške odnose Prištine sa Zapadom.
Konkretno, kosovske vlasti nisu se konzultirale s misijom NATO-a, KFOR, ili s misijom EU, EULEX, prije nego što su nastavile sa zatvaranjem.
Glasnogovornica NATO-a Farah Dakhlallah rekla je da je misija NATO-a vrlo razočarana potezima na sjeveru Kosova koji nisu usklađeni s KFOR-om. Ističući kako Savez prati situaciju i ostaje u stanju pripravnosti, “KFOR je u potpunosti spreman održati svoj mandat UN-a”, rekla je.
Misija EU-a na Kosovu priopćila je kako je “EU razočarana stalnim nedostatkom koordinacije s pružateljima sigurnosti na Kosovu i s međunarodnim partnerima”.
“EULEX je odmah upućen kako bi nadzirao provedbu ove operacije, koja nije bila koordinirana s EU-om i međunarodnim partnerima… Očekujemo da Kosovo i Srbija pozabave i riješe otvorena pitanja između sebe u dijalogu kojem će posredovati EU-a”, priopćeno je.
- Europska komisija ukazuje na korupciju u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji
Europska komisija objavila je svoja prva izvješća o vladavini prava za četiri države kandidatkinje Zapadnog Balkana koje su najviše napredovale u pregovaračkom procesu: Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Kao posebno problematično područje u ovim se izvješćima ističe borba protiv korupcije. Unatoč činjenici da su ove četiri zemlje već dugo na putu ulaska u EU, rezultati ukazuju na nedostatak učinkovitih napora u borbi protiv korupcije i procesuiranja slučajeva na visokoj razini, nedovoljnu provedbu postojećih zakona i potrebu poboljšanja kapaciteta institucija nadležnih za borbu protiv korupcije, napominje Europska komisija.
Albanija
Prema izvješću za Albaniju, rizici od korupcije i dalje postoje u područjima zdravstva, obrazovanja, nekretnina i policije. Mehanizmi interne revizije i inspekcije u javnoj upravi su slabi i neučinkoviti, dok su mjere digitalizacije pomogle u rješavanju sitne korupcije, ali nisu riješile glavne probleme u internim upravnim procesima.
“Općenito, korupcija je raširena u mnogim područjima, uključujući i razdoblje izbornih kampanja. Preventivne mjere opterećene su s previše složenog pravnog okvira i nastavljaju imati ograničen učinak, posebno u ranjivim sektorima”, navodi se u izvješću EK, uz napomenu da je zlouporaba državnih resursa tijekom izbornih kampanja također područje koje zabrinjava.
Sjeverna Makedonija
U svom izvješću o Sjevernoj Makedoniji, Europska komisija navodi da je visok rizik od korupcije i dalje raširen u više područja.
Ograničeni resursi i nedostatak suradnje među nacionalnim tijelima navodno ometaju učinkovito kazneno gonjenje korumpiranih pojedinaca i sprječavaju stvaranje pouzdanog popisa slučajeva korupcije visokog profila.
Dodaje se da ostaje visok korupcijski rizik u javnoj nabavi i zapošljavanju u javnom sektoru.
„Nedostaje sustavan pristup u borbi protiv korupcije koji bi se bavio zajedničkim nazivnicima faktora rizika. Ovi nazivnici uključuju snažan politički utjecaj u javnom sektoru; nisku stopu sankcioniranja koruptivnog ponašanja; nekonzistentne propise; nisku razinu provedbe mjera integriteta; nedovoljnu transparentnost, sustav nadzora i kontrolni mehanizmi u javnom sektoru”, napominje Europska komisija.
Crna Gora
EK je primijetila da je u posljednje dvije godine Ured posebnog tužitelja bio aktivan u nekoliko slučajeva visokog profila, što sugerira dubok prodor korupcije i organiziranog kriminala u strukture vlasti, uključujući i na najvišoj razini pravosudnog sustava i organa za provođenje zakona.
Europska komisija dodaje da su u novoj Antikorupcijskoj strategiji za 2024-2028. sljedeća područja najosjetljivija na korupciju: “pravosuđe, policija i carina, okoliš, urbanizam, javna nabava, lokalna samouprava i poduzeća u državnom vlasništvu”.
Srbija
Europska komisija u izvješću za Srbiju ocjenjuje da je antikorupcijski zakonodavni okvir općenito uspostavljen, dodajući da nedostaci postoje u praksi. Napominje se da postoji opasnost od politički motiviranog uplitanja u istragu i procesuiranje korupcije na visokoj razini.
U tom kontekstu, organizacije civilnog društva posebno su istaknule nevoljkost tužiteljstva i policije da pokrenu istrage protiv osumnjičenih za korupciju koji su bliski političkoj i gospodarskoj moći kao zabrinjavajuću, navodi se u izvješću Europske komisije o Srbiji.
Što se tiče javne nabave, Europska komisija u tom području vidi visok rizik od korupcije.
- Hrvatska kupuje HIMARS od SAD-a
Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a odobrilo je Hrvatskoj prodaju HIMARS-a (High Mobility Artillery Rocket Systems) vrijednog 390 milijuna dolara.
Prethodno je hrvatska Vlada podnijela zahtjev SAD-u za kupnju osam M142 HIMARS i niza pripadajućih i pomoćnih sustava i opreme.
Dana 30. kolovoza, Agencija za obranu i sigurnosnu suradnju izdala je potrebnu potvrdu, obavještavajući Kongres o potencijalnoj prodaji.
Kao što je navedeno, potencijalna prodaja će
• podržati vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država poboljšanjem sigurnosti NATO saveznika koji je i dalje važna snaga političke stabilnosti i gospodarskog napretka u Europi,
• poboljšati sposobnost Hrvatske da odvrati sadašnje i buduće prijetnje i podupre koalicijske operacije, i
• promicati interoperabilnost sa Sjedinjenim Državama i drugim snagama NATO-a.
- Dužnosnik Vlade Srbije u posjeti Bjelorusiji
Ministar informacija i telekomunikacija Republike Srbije Dejan Ristić boravio je od 28. do 30. kolovoza u Republici Bjelorusiji.
Ministar Kostyantyn Shulgan razgovarao je sa srpskom delegacijom u Ministarstvu komunikacija i informatizacije Bjelorusije. Čelnik Ministarstva komunikacija istaknuo je spremnost bjeloruske strane za razmjenu iskustava u području digitalizacije i razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije, uključujući 5G, umjetnu inteligenciju i e-trgovinu. Također, dogovorene su izrade sporazuma o suradnji u području poštanskih komunikacija koji će uskoro biti potpisan.
Time je Beograd još jednom dokazao multivektornost svog vanjskopolitičkog kursa, koji podrazumijeva suradnju sa zemljama čije vlasti vode jasnu antizapadnu politiku.
