- Eksplozija na sjeveru Kosova: Priština i Beograd se međusobno optužuju
Eksplozija se dogodila oko 19 sati u selu Varage (općina Zubin Potok, sjeverno Kosovo) 29. studenog 2024. godine, pri čemu je oštećen kanal Ibar-Lepenac. Dovod vode je prekinut. Postojao je i rizik od zaustavljanja proizvodnje električne energije, jer voda ovog kanala hladi turbine termoelektrana Kosovske energetske korporacije (KEK dd).
„Ovo je zločinački i teroristički napad na našu kritičnu infrastrukturu“, rekao je premijer Albin Kurti. „Napad je izvršila dobro organizirana banda iz Srbije”, istaknuo je.
Kosovska policija je od 30. studenog do 1. prosinca izvršila osam uhićenja i zaplijenila oružje i streljivo tijekom racija na deset lokacija. Kosovski ministar unutarnjih poslova Xelal Sveçla rekao je da su uhićeni ljudi povezani s dvjema skupinama koje djeluju na većinski srpskom sjeveru Kosova. To su Civilna Zaštita i Brigada Sever, koje Kosovo smatra terorističkim organizacijama.
Sud u Prištini uhitio je neke od osumnjičenih, etničkih Srba, na 30 dana zbog sumnje da su izvršili teroristički napad.
Istodobno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić negirao je umiješanost Srbije u eksploziju u Zubinom Potoku, optuživši umjesto toga kosovske vlasti. U govoru 1. prosinca, Vučić je rekao da može optužiti Albina Kurtija da je naredio napad iz unutarnjopolitičkih razloga, ali da će pričekati da se završi istraga Srbije.
Zapadni diplomati osudili su napad na kritičnu infrastrukturu Kosova i pozvali odgovorne da odgovaraju.
Dana 1. prosinca, glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller osudio je napad na kosovski vodovod. „Podržat ćemo napore da se pronađu i kazne odgovorni i cijenimo sve ponude potpore tim naporima”, rekao je.
Američki veleposlanik na Kosovu Jeffrey Hovenier rekao je na brifingu 2. prosinca da još nije jasno tko stoji iza eksplozije u kanalu Ibar-Lepenac. „U ovom trenutku Sjedinjene Države nisu u poziciji reći tko stoji iza sabotaže. Još je prerano i te stvari treba temeljito istražiti. Ponudili smo našu podršku kosovskim vlastima. Ne isključujemo nijednu zemlju, nijednu skupinu ili bilo što drugo”, rekao je Hovenier.
Nakon eksplozije, Kosovo je povećalo sigurnost na mjestima kritične infrastrukture kao što su mostovi, električne trafostanice, rezervoari vode i kanali. Zahtjev Prištine da se dopusti raspoređivanje vojnika Kosovskih sigurnosnih snaga na sjeveru odbio je NATO KFOR na Kosovu.
- Albanska oporba traži prijelaznu vladu uoči izbora
Dana 26. studenog u glavnom gradu Albanije održana je masovna kampanja „građanskog neposluha”, koju je predvodila oporba. Izbili su sukobi između prosvjednika i policije. Policija je upotrijebila suzavac i vodene topove kako bi rastjerala prosvjednike.
Oporbene stranke i njihovi pristaše traže ostavku Vlade i imenovanje prijelazne za pripremu i održavanje parlamentarnih izbora 11. svibnja 2025. godine.
Prosvjednici optužuju vladu (na čelu s premijerom i čelnikom Socijalističke stranke Edijem Ramom) za korupciju, manipulaciju prethodnim izborima, uzurpaciju vlasti i progon oporbe.
Čelnici dviju najvećih oporbenih stranaka u Albaniji, bivši premijer Sali Berisha (Demokratska stranka) i bivši predsjednik Ilir Meta (Stranka slobode), optuženi su za korupciju. Oporba smatra da je riječ o politički motiviranim slučajevima. Meta je u zatvoru, dok je Berisha bio u kućnom pritvoru. Dan nakon masovnih prosvjeda u Tirani, sud je pustio Berishu iz kućnog pritvora. To se smatralo dogovorom vlasti i oporbe. No, u svom prvom govoru nakon puštanja na slobodu, Berisha je pozvao Ramu da formira tehničku vladu, inače će se građanski neposluh nastaviti.
- EU očekuje da Sjeverna Makedonija izmijeni svoj Ustav u pogledu Bugara
Nova povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos očekuje od Sjeverne Makedonije da izmijeni svoj Ustav i doda bugarsku zajednicu u preambulu. To će doista ubrzati proces europskih integracija, rekla je.
Kos je to izjavila odgovarajući na pitanja novinara neposredno nakon što je Europski parlament odobrio njezino imenovanje u novu Europsku komisiju.
Prema dogovorima između Sjeverne Makedonije i Bugarske, koje je podržala Europska unija, makedonski parlament trebao je usvojiti ustavne amandmane prema kojima bi Bugari bili uvršteni u Ustav Sjeverne Makedonije kao državotvorni narod. Prethodna vlada lijevog centra Sjeverne Makedonije pristala je dodati referencu na bugarsku etničku manjinu u Ustav kako bi ukinula bugarski veto na pregovore o pristupanju EU-u, ali nije bilo parlamentarne većine koja bi to provela.
Nakon promjene vlasti u Sjevernoj Makedoniji, sadašnja vlada, koju je formirala stranka VMRO-DPMNE, odbila je provesti prethodno odobreni sporazum. Kako bi deblokirala europske integracije zemlje, Vlada Sjeverne Makedonije predlaže uvođenje ustavnih amandmana „sa zakašnjenjem” u izvedbi, kako bi oni stupili na snagu tek kada Sjeverna Makedonija postane punopravna članica EU. To bi trebalo jamčiti da se Makedoncima, koji su već promijenili ime države na zahtjev Grčke, ne nameću novi uvjeti za ulazak u EU.
Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski naglasio je 27. studenog da su identificirali crvene linije i da ih neće prekršiti.
U međuvremenu, prema makedonskom tisku, EU ne podupire ideju uvođenja ustavnih amandmana sa zakašnjenjem. Bruxelles navodno radi na drugim „kreativnim rješenjima” za prevladavanje blokade europskih integracija Sjeverne Makedonije od strane Bugarske. Prema Europskoj uniji, moguća opcija je da se Skoplju daju određena jamstva da Bugarska neće upotrijebiti svoj veto odmah nakon usvajanja ustavnih amandmana.
- Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo Hrvatskoj prosvjednu notu zbog izjave predsjednika Hrvatskog sabora
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je Hrvatskoj prosvjednu notu povodom izjave glasnogovornika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da BiH neće biti bez ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda u BiH.
„Ako ne bude ustavnosti i ravnopravnosti, neće biti Bosne i Hercegovine”, rekao je Jandroković tijekom posjeta BiH krajem studenoga.
Izjavio je to glasnogovornik Hrvatskog sabora odgovarajući na novinarski upit hoće li BiH u procesu pristupanja EU morati odustati od načela konstitutivnosti naroda.
„Onaj tko ne razumije Bosnu i Hercegovinu“ može predložiti ukidanje konstitutivnosti naroda, istaknuo je Jandroković. On vjeruje da će to načelo, naprotiv, jačati na putu zemlje prema EU. „Vjerujem da će europski put dodatno ojačati ovaj koncept i ova načela, da neće naštetiti suverenitetu i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine, već naprotiv. Vjerujem da će jačanjem ovog koncepta ojačati i institucije Bosne i Hercegovine”, kazao je.
Istodobno, službeno Sarajevo izrazilo je ogorčenje Jandrokovićevim izjavama.
Izjava predsjednika Hrvatskog sabora „ne pridonosi izgradnji povjerenja i daljnjem jačanju prijateljskih odnosa”, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Iz Ministarstva vanjskih poslova ističu da je „Bosna i Hercegovina jedna od najstarijih država u ovom dijelu kontinenta i njena budućnost je nedvojbena”.
Kao što je poznato, prema Daytonskom mirovnom sporazumu i Ustavu Bosne i Hercegovine, država je definirana kao jedinstvena država s dva autonomna entiteta (sastavnim dijelom), Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom, i tri ravnopravna ustavna naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata. Istovremeno, postoje i odluke Europskog suda za ljudska prava (ECHR) o diskriminaciji građana Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini.
- Crnogorski državljani privedeni na Kosovu zbog natpisa „Kosovo je Srbija“
Kosovska policija je 24. studenoga 2024. u blizini manastira Visoki Dečani (Kosovo) privela trojicu crnogorskih državljana, jer su na vozilu imali naljepnicu „Kosovo je Srbija“. Sud im je odredio preventivnu mjeru u policijskom pritvoru do 30 dana. Tužiteljstvo Kosova ih optužuje za „poticanje mržnje i netolerancije”.
Tri dana nakon privođenja, crnogorski ministar obrane Dragan Krapović izvijestio je da su dvije od tri osobe uhićene na Kosovu aktivni pripadnici Vojske Crne Gore. „Prema mojim informacijama i riječima njihovih čelnika, radi se o dobrim, uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore”, kazao je on, navodeći da su oba vojnika službeno na bolovanju.
„Moramo utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, nakon čega ćemo javnost upoznati sa svim detaljima”, rekao je ministar.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević (obojica iz Nove srpske demokratije), odnosno Nova srpska demokratija i Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, osudili su postupke kosovskih vlasti i apelirali na crnogorske vlasti da zaštite građane.
Ispred Skupštine Crne Gore 2. prosinca održan je skup na kojem je sudjelovalo više predstavnika Pravoslavne omladine u znak podrške građanima uhićenim na Kosovu.
Kao što je poznato, Crna Gora je priznala Kosovo, ali prosrpske stranke u Crnoj Gori, čak i one koje su članice vladajuće koalicije, te Srpska pravoslavna crkva ne priznaju njegovu neovisnost, smatrajući ga dijelom Srbije.
- Većina stanovništva Zapadnog Balkana vjeruje EU – osim Srbije
Samo 38 posto građana Srbije vjeruje EU, dok 56 posto ne vjeruje Europskoj uniji. Trideset i dva posto ljudi smatra da bi članstvo u EU bilo dobro, za 30 posto – da bi to bilo loše, a 38 posto smatra da to nije ni dobro ni loše.
Dokazuje to istraživanje Eurobarometra, koje je u rujnu i listopadu ove godine provedeno u zemljama Europske unije i zemljama kandidatima.
Najveću razinu povjerenja u EU ima Albanija, 81 posto. Osim toga, 83 posto građana Albanije smatra da bi članstvo u EU bilo dobro.
Sljedeća je Crna Gora, gdje 75% ljudi vjeruje EU, a 71% smatra da bi članstvo u EU bilo dobro. Na Kosovu 70 % ispitanika vjeruje EU, a 65 % vjeruje da je članstvo u EU dobra stvar.
U Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini 56 posto ljudi vjeruje EU-u. Da bi članstvo u EU bilo dobro vjeruje 63 posto građana Sjeverne Makedonije, dok u Bosni i Hercegovini to mišljenje ima 55 posto građana. Istraživanje je još jednom pokazalo prisutnost snažnih antieuropskih, antizapadnih raspoloženja u srpskom društvu, unatoč brojnim tamošnjim programima i projektima EU.
