- Godišnjica tragedije u Novom Sadu: „Obojena revolucija“ se nije dogodila
U Novom Sadu, 1. studenog u 11:52 sati, deseci tisuća ljudi iz cijele Srbije, na poziv studenata, održali su 16-minutnu tihu komemoraciju u spomen na 16 osoba koje su poginule uslijed urušavanja betonske nadstrešnice gradskog željezničkog kolodvora prije godinu dana.
Vlada Srbije odlučila je proglasiti 1. studenog Danom žalosti povodom godišnjice tragedije. Diljem Srbije, u većim gradovima, održani su memorijalni događaji u čast žrtava. U mnogim gradovima u inozemstvu, od Utrechta do Zagreba, srpska dijaspora organizirala je komemoracije za poginule u urušavanju nadstrešnice na kolodvoru u Novom Sadu.
Državni vrh sudjelovao je u liturgiji za pokojne u Beogradu, u Hramu Svetog Save, koju je predvodio patrijarh Srpsko-pravoslavne crkve.
Komemorativni događaj u Novom Sadu 1. studenog protekao je mirno i bez ikakvih incidenata, unatoč upozorenjima vodstva zemlje – prije svega predsjednika Aleksandra Vučića – o navodnim pripremama prosvjednika za „obojenu revoluciju“ „uz podršku EU“.
Uoči obljetnice, predsjednik Vučić obratio se građanima, pozivajući na dijalog. „Mnogi su prekršili pravila i počinili nasilje nad državom i tuđom imovinom. Kao što su neki izrazili ljutnju, i ja žalim zbog nekih stvari koje sam rekao. Ispričavam se zbog toga“, izjavio je Vučić.
Studenti su odgovorili da ako je predsjednikova isprika iskrena, treba raspisati prijevremene parlamentarne izbore, što traže već nekoliko mjeseci.
Dijana Hrka, majka Stefana Hrke, koji je preminuo uslijed urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora, u svom govoru u Novom Sadu pozvala je vlasti da provedu istragu, kazne krivce, raspišu prijevremene izbore, te najavila da započinje štrajk glađu.
Prosvjednici su se 2. studenog okupili u središtu Beograda u znak podrške Dijani Hrki, koja je proglasila štrajk glađu u blizini šatorskog kampa uz zgradu parlamenta, koji od ožujka zauzimaju Vučićeve pristaše. Događaj se pretvorio u sukob dvaju tabora, u kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi. Stotine policajaca u punoj opremi razdvojile su prosvjednike i pristaše vlade, koji su jedni na druge bacali boce i baklje.
Komentirajući komemorativni skup u Novom Sadu 1. studenog i nemire u Beogradu 2. studenog, Vučić je izjavio da je „obojena revolucija propala“, a sada među prosvjednicima vlada „nervoza i histerija zbog fijaska“. U televizijskom intervjuu 3. studenog također je rekao da su „dva snajperista“ trenutno u Beogradu, aludirajući da su oni koji traže „obojenu revoluciju“ iza njih, budući da ga „ne mogu pobijediti na izborima“.
„Sada tražimo dva snajperista u Beogradu, za koje znamo da su u gradu, ali ih već tri dana ne možemo pronaći. Međutim, znamo da su stigli, znamo odakle je novac, znamo mete. Vjerujem da će nadležna služba moći riješiti ovo pitanje. Dakle, to je njihov jedini put. Nema drugog puta. Ne mogu poljuljati moju volju; ne mogu me pobijediti na izborima, i to vrlo dobro znaju, bez obzira kada ili pod kojim okolnostima se izbori održavaju“, izjavio je Vučić.
- Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini
Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je usvojilo Rezoluciju 2795 (2025) kojom se produžava mandat stabilizacijskih snaga pod vodstvom Europske unije u Bosni i Hercegovini – EUFOR Althea – do 2. studenog 2026.
Rusija nije uložila veto na produljenje misije, kako se prethodno predviđalo.
Promjene u politici Moskve dogodile su se nekoliko dana prije glasovanja u Vijeću sigurnosti UN-a. To je postalo poznato nakon sastanka bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u Minsku. Nakon razgovora s Lavrovom, Dodik je objavio da je s Rusima postignut dogovor o produljenju mandata misije Althea.
Prethodno se vođa bosanskih Srba aktivno zalagao za prekid misije EU, nazivajući je „okupacijom“ i tvrdeći da će Rusija glasati protiv produljenja mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Međutim, njegov stav – i stav bosanskih Srba u cjelini – radikalno se promijenio posljednjih tjedana, kada je Republika Srpska povukla sve sporne zakone i uredbe usmjerene na nepriznavanje središnjih vlasti BiH i visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Vjeruje se da su razlog za promjenu stava Dodika i čelnika RS njihovi sporazumi sa Sjedinjenim Američkim Državama. Dokaz takvih sporazuma vidi se u nedavnoj odluci američkog Ministarstva financija da s popisa sankcija ukloni bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i članove njegove obitelji, kao i srpsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića, te druge fizičke i pravne osobe iz RS-a.
- Crna Gora uvela vize za turske građane
Vlada Crne Gore suspendirala je 27. listopada, bezvizni režim za građane Turske, koji je uveden 2008. godine. Odluka je stupila na snagu 30. listopada. Crnogorske vlasti objasnile su ovaj potez kao nužan za usklađivanje vizne politike zemlje sa zahtjevima EU. Međutim, odluka je zapravo potaknuta sukobom između stanovnika Podgorice i Turaka koji žive u glavnom gradu Crne Gore.
Nemiri su započeli 26. listopada, kada je jedan Crnogorac izboden nožem tijekom tuče u podgoričkom naselju Zabjelo.
Dvije osobe – državljani Turske (prema drugim izvješćima, državljani Turske i Azerbajdžana) – odmah su pritvorene zbog sumnje da su počinile napad. Međutim, 31. listopada Viši sud u Podgorici naredio je njihovo puštanje na slobodu nakon što je utvrđeno da nisu bili uključeni u incident. U izjavi suda navodi se da snimke nadzornih kamera potvrđuju da su osumnjičenici bili kod kuće u vrijeme napada.
Tijekom racija koje su uslijedile, policija je privremeno pritvorila više od 40 državljana Turske (i, prema nekim izvješćima, Azerbajdžana). U službenom priopćenju navodi se da je kao rezultat policijske operacije osam osoba deportirano, a sedam novčano kažnjeno.
Napad na Crnogorca u Podgorici izazvao je prosvjede koji su nastavili nekoliko dana nakon incidenta. U glavnom gradu organizirani su marševi i skupovi tijekom kojih su sudionici skandirali antiturske slogane. Val napada zahvatio je crnogorske gradove, a meta je bila imovina turskih građana (automobili, trgovine, ugostiteljski objekti).
Uvođenje viza za turske građane trebalo je smiriti crnogorske građane i spriječiti pogoršanje sigurnosne situacije. Međutim, prema prognozama, iznenadno uvođenje viznog režima s Turskom negativno će utjecati na crnogorsko gospodarstvo.
Prema medijskim izvješćima, u proteklih osam mjeseci turski državljani činili su najveći udio stranih ulaganja u Crnu Goru – preko 92 milijuna eura. To predstavlja petinu ukupnih stranih ulaganja. Turske tvrtke glavni su investitori u nekretnine i hotelsku industriju u zemlji. Turska agencija za suradnju i koordinaciju (TIKA) također je ostvarila značajna ulaganja.
Turci posjeduju 14.500 tvrtki u Crnoj Gori – svaku petu. Od 2,8 milijuna putnika koje su prošle godine opslužile dvije crnogorske zračne luke (Podgorica i Tivat), jedna petina, tj. 560.000, bila je povezana s letovima između Crne Gore i Turske.
Prvog dana uvođenja viza, letovima iz Turske u crnogorske zračne luke nije stiglo više od 40 putnika. Prethodni prosjek bio je 150.
- Vladajuća koalicija ubjedljivo pobijedila na lokalnim izborima u Sjevernoj Makedoniji
Koalicija predvođena vladajućom strankom VMRO-DPMNE i njezinim partnerima – albanskom koalicijom VLEN (VREDI) i ZNAM – ostvarila je odlučujuću pobjedu 19. listopada i 2. studenog, stekavši kontrolu nad većinom gradova i općina u zemlji.
VMRO-DPMNE pobijedila je na izborima za gradonačelnika u 55 od 81 općine, uključujući glavni grad. U Skoplju je Orce Gjorgievski iz VMRO-DPMNE-a vodio nad svojim protukandidatom Amarom Mečinovićem iz Levice za oko 20%.
Oporbeni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) pretrpio je poraz, osvojivši gradonačelnička mjesta u samo šest općina. Godine 2017. tada vladajući SDSM osvojio je 57 pozicija gradonačelnika, dok je VMRO-DPMNE tada osvojila samo pet.
VLEN (VREDI) pobijedila je u devet općina na posljednjim izborima.
Prema promatračima, pobjeda VLEN-a označila je „kraj Ahmetijeve ere“, misleći na dugogodišnju dominaciju Ali Ahmetijeve Demokratske unije za integraciju (DUI) u političkom predstavljanju Albanaca. DUI, koji je na tim izborima predvodio koaliciju „Nacionalni savez za integraciju“, osvojio je samo četiri gradonačelnička mjesta.
ZNAM ostaje zadužen za lokalnu upravu u najvećoj općini u zemlji, Kumanovu.
Lokalni izbori 19. listopada i drugi krug 2. studenog bili su osmi od neovisnosti Sjeverne Makedonije 1991. Održani su manje od dvije godine nakon parlamentarnih izbora na kojima se VMRO-DPMNE, nakon sedam godina u oporbi, vratila na središnju vlast, formirajući koaliciju s VLEN-om i ZNAM-om. Sukladno tome, SDSM i njegov partner DUI sada su u oporbi na središnjoj razini.
Rezultati lokalnih izbora 2025. pokazali su da se raspoloženje birača nije promijenilo.
Sada vladajuća koalicija koju predvodi VMRO-DPMNE ima još veću moć, ne samo u središtu već i lokalno, „od europskih integracija do kanalizacije“, kako je primijetio jedan analitičar.
- Sirija priznala Kosovo
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani objavila je da je Arapska Republika Sirija službeno priznala neovisnost Republike Kosovo.
Sporazum o priznanju postignut je u srijedu, 29. listopada, tijekom sastanka u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije.
Osmani je na Facebooku napisala da je priznanje postignuto posredovanjem i uz podršku saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana Al Sauda.
Priznanje je potvrdilo i Ministarstvo vanjskih poslova Sirije.
„Arapska Republika Sirija objavljuje priznanje Republike Kosovo kao neovisne i suverene države, na temelju načela Povelje Ujedinjenih naroda i svoje odluke o jačanju načela mira i stabilnosti u regiji i svijetu“, navodi se u izjavi Ministarstva vanjskih poslova objavljenoj na društvenoj mreži X.
Sirija je postala 120. država članica UN-a koja je priznala neovisnost Kosova. Posljednja zemlja koja je to učinila prije Sirije bio je Sudan (12. travnja), a prije toga Kenija (26. ožujka).
Srbija je prethodno aktivno radila na osiguravanju povlačenja priznanja Kosova od strane zemalja u Aziji i Africi, ali taj je proces sada praktički zaustavljen.
- Hrvatska i Ukrajina dogovorile produbljivanje obrambeno-industrijske suradnje
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Hrvatske Ivan Anušić i ministar obrane Ukrajine Denys Shmyhal potpisali su Pismo namjere o produbljivanju obrambeno-industrijske suradnje tijekom sastanka u Kijevu.
„Ovaj dokument postavlja temelje za buduće zajedničke projekte koji će doprinijeti razvoju i jačanju hrvatske i ukrajinske obrambene industrije. Iskustvo koje Ukrajina stječe u modernom ratovanju izuzetno je vrijedno za cijeli svijet, uključujući i Hrvatsku“, rekao je ministar Anušić.
Pismo namjere nije pravno obvezujući dokument između sudionika, a sve financijske ili druge obveze zahtijevat će zasebne sporazume temeljene na postupcima odobravanja sudionika i njihovih vlada. Ukrajina je već potpisala slična pisma namjere u okviru svog programa podrške obrambenoj industriji pod nazivom „Gradimo s Ukrajinom“ s nekoliko država članica EU.
„Od početka ruske agresije, Hrvatska podržava borbu Ukrajine za slobodu, neovisnost i demokraciju. Hrvatska je prošla kroz istu ratnu kušnju kao i Ukrajina; razumijemo kroz što prolazite. Svojom borbom i otporom držite rat podalje od granica Europske unije i zbog toga EU, kao i Hrvatska, moraju podržati Ukrajinu, jer se ukrajinski narod praktički bori za cijelu Europu“, rekao je ministar Anušić.
Hrvatski ministar obrane najavio je 14. paket pomoći i 15. paket do kraja ove godine.
- Istraživački novinari otkrili mrežu za regrutiranje plaćenika za rusku vojsku
Ruski plaćenici s dugogodišnjim iskustvom regrutiraju građane Srbije i Bosne i Hercegovine da se pridruže ruskoj vojsci na ukrajinskom frontu, izvijestila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN).
Novinari su otkrili da se građani obje zemlje aktivno regrutiraju u rusku vojsku putem platforme Telegram. BIRN je primijetio da su najmanje dva poznata plaćenika identificirana kao regruteri – Dejan Berić i Davor Savičić. Obojica su se borili na strani proruskih snaga od 2014. godine.
Izvješća o balkanskim plaćenicima u ruskoj vojsci pojavljuju se od aneksije Krima 2014. godine i nastavljaju se nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Iako je sudjelovanje u oružanim sukobima u inozemstvu ilegalno u Srbiji (kažnjivo s dva mjeseca do deset godina zatvora) i u Bosni i Hercegovini (dva mjeseca do osam godina), deseci građana tih zemalja i dalje se pridružuju ruskim snagama.
