- Skupština Srbije usvojila kontroverzne zakone o pravosuđu
Skupština Srbije usvojila je 28. siječnja izmjene i dopune niza zakona koji se odnose na pravosuđe, a koje je predložio zastupnik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), predsjednik parlamentarnog Odbora za pravosuđe, Uglješa Mrdić. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je 30. siječnja „Mrdićeve zakone“.
Oporba i stručnjaci iz područja pravosuđa naglašavaju da će posljedice usvojenih zakona biti povećana kontrola vlade nad pravosudnim sustavom i paraliza Javnog tužiteljstva za organizirani kriminal (TOK). Prema novim zakonskim odredbama, više od polovice (11) tužitelja TOK-a izgubit će mandat u roku od 30 dana.
Stručnjaci smatraju da su istrage koje TOK provodi protiv sadašnjih vladinih dužnosnika razlog zakonodavnih promjena. „Za to postoji samo jedan razlog: Tijekom protekle godine, Ured za organizirani kriminal pokrenuo je istrage protiv dva bivša ministra i podigao optužnicu protiv aktualnog ministra u vladi. Ovo je odmazda“, rekla je za DW Sofija Mandić iz Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS).
Kao što je poznato, TOK vodi rezonantne slučajeve protiv ministra kulture Nikole Selakovića (koji je osumnjičen za krivotvorenje u procesu uklanjanja statusa zaštićene baštine s kompleksa bivšeg Generalštaba kako bi se realizirao razvojni projekt Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa), te protiv bivših ministara graditeljstva, prometa i infrastrukture Gorana Vesića i Tomislava Momirovića (slučaj koji se odnosi na urušavanje nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, što je rezultiralo smrću 16 ljudi).
Istodobno, zastupnik Mrdić tvrdi da su zakonske promjene namijenjene „vraćanju“ sudske vlasti državi. „Kao autor zakona, zahvalan sam svim zastupnicima koji su glasali za usvajanje seta pravosudnih zakona, jer su dali povijesni doprinos da Srbija vrati oteto pravosuđe, koje je bilo dio obojene revolucije i način da se otmu legalno izabrane vlasti u našoj zemlji“, naglasio je. Prema njegovim riječima, „oni“ su počeli s uhićenjima ministara iz Srpske napredne stranke, a „u konačnici su htjeli uhititi predsjednika Vučića, budimo iskreni“. „Htjeli su obojenu revoluciju provesti do kraja, srušiti državu“, rekao je Mrdić.
Usvajanje izmjena zakona o pravosuđu nije naišlo na pozitivnu reakciju Europske unije. Europska povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je da je „glas srbijanskog parlamenta za ograničavanje neovisnosti pravosuđa ozbiljan korak unatrag na putu Srbije prema EU“. „U vrijeme velikog napretka u proširenju, kada Crna Gora i Albanija brzo napreduju, Srbija riskira da krene u suprotnom smjeru. To nije ono što želimo“, napisala je Kos na društvenoj mreži X odmah nakon glasovanja u srbijanskom parlamentu.
Sljedećeg dana, Kos je pozvala zastupnike da što prije preispitaju novousvojene zakone i usklade ih s europskim standardima. „Zaista potičemo srbijanski parlament da što prije preispita ove zakone i uskladi zakone o pravosuđu s europskim standardima“, rekla je Kos po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu. Dodala je da je to „ozbiljan korak unatrag“, jer su amandmani usvojeni „na brzinu i netransparentno, bez ikakvih konzultacija“.
Srpski ministar za europske integracije, Nemanja Starović, izjavio je da je novi set zakona o pravosudnom sustavu u potpunosti u skladu s ustavnim načelima koja su prethodno dogovorena s EU. Međutim, prema njegovim riječima, vlada će se obratiti Venecijanskoj komisiji Vijeća Europe i, nakon što dobije njezino mišljenje, po potrebi će izvršiti izmjene zakona.
- Prosrpska Demokratska narodna partija napušta vladajuću koaliciju Crne Gore
Demokratska narodna partija (DNP), bliska službenom Beogradu, napustila je vladajuću koaliciju Crne Gore i na državnoj i na razini glavnog grada. Zastupnici DNP-a u crnogorskoj vladi, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović i ministrica prometa Maja Vukićević, objavili su ostavke na svoje dužnosti u izvršnoj vlasti.
Odluka je donesena nakon što je premijer Milojko Spajić odbio na sjednici vlade razmotriti prijedloge Demokratske narodne partije da se srpskom jeziku dodijeli službeni status uz crnogorski; da se dopusti dvojno državljanstvo; te da se povijesnoj trobojnici dodijeli status državnog simbola uz sadašnju nacionalnu zastavu Crne Gore. Četvrti zahtjev DNP-a je pokretanje sveobuhvatnog dijaloga, na temelju rezultata referenduma o izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Botunu, „koji bi uzeo u obzir mišljenja“ građana Zete, koji su rekli „ne“ izgradnji kolektora (DNP podržava prosvjede lokalnog stanovništva protiv izgradnje objekta važnog za Podgoricu).
Premijer Crne Gore Milojko Spajić, pak, izjavio je na društvenoj mreži X da nijednoj političkoj strukturi u aktualnoj većini neće biti dozvoljen „ucjenjivački model“ suradnje, te da će samo država odlučivati o vitalnim interesima Crne Gore. Naglasio je da je za predlaganje i razmatranje inicijativa u vezi sa srpskim jezikom pravo mjesto Skupština Crne Gore, uz sudjelovanje svih zainteresiranih krugova – ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih. Spajić je, također, naglasio da je pitanje izgradnje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u Botunu civilizacijsko i ekološko pitanje, te ga ne treba povezivati s kulturnim i identitetskim pitanjima.
Vođa Demokratske narodne partije Crne Gore, Milan Knežević, priznao je da vlada Milojka Spajića i dalje ima većinu nakon što je DNP napustio koaliciju, ali očekuje „turbulencije“.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), Zlatko Vujović, smatra da izlazak Milana Kneževića i Demokratske narodne partije iz vladajuće koalicije treba promatrati kao taktički i politički proračunat potez, čiji je glavni cilj stvaranje institucionalne krize i otvaranje prostora za prijevremene parlamentarne izbore, što bi Crnoj Gori praktički onemogućilo završetak pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine.
- Ustavni sud Kosova proglasio neustavnim izbor Nenada Rašića za potpredsjednika
S pet glasova „za“ i dva „protiv“, Ustavni sud Kosova presudio je da je odluka Skupštine Kosova o izboru Nenada Rašića za potpredsjednika suprotna Ustavu.
Ustavnost parlamentarne odluke od 10. listopada 2025., kojom je Nenad Rašić izabran za potpredsjednika, osporili su predstavnici vodeće stranke kosovskih Srba, Srpska lista.
Nenad Rašić, etnički Srbin, član vlade Albina Kurtija i vođa stranke „Za slobodu, pravdu i opstanak“, izabran je za potpredsjednika Skupštine Kosova nakon što niti jedan od kandidata sa Srpske liste – ukupno devet – nije uspio osigurati potreban broj glasova za izbor. Rašić je dobio podršku 71 zastupnika, dok je 9 glasovalo protiv, a 24 su bila suzdržana.
Predsjednik Skupštine stavio je Rašićevu kandidaturu na glasanje iako ga Srpska lista nije nominirala, što je prepoznato kao kršenje Ustava.
U svom obrazloženju, Ustavni sud je naveo da Ustav jasno razlikuje postupak izbora potpredsjednika iz redova najvećih parlamentarnih grupa i onih koji predstavljaju nacionalne zajednice. Tri potpredsjednika predlažu najveće parlamentarne grupe, dok pravo nominiranja potpredsjednika iz redova srpske i ostalih zajednica pripada većini predstavnika tih zajednica. Sud je utvrdio da Rašićev izbor nije bio rezultat prijedloga te većine, tj. Srpske liste, te je stoga protivan Ustavu.
Istodobno, Ustavni sud je odlučio da presuda nema retroaktivni učinak; stoga Rašićev izbor ostaje važeći. Uz to, odluka Ustavnog suda donesena je nakon raspuštanja Sabora u studenom 2025. i nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 28. prosinca iste godine.
- Politički skandal u Zagrebu oko dočeka osvajača brončanih medalja s Europskog prvenstva
Deseci tisuća navijača dočekali su hrvatsku rukometnu reprezentaciju u večernjim satima 2. veljače na glavnom zagrebačkom trgu – Trgu bana Josipa Jelačića – nakon što je momčad osvojila broncu na Europskom prvenstvu. Međutim, doček sportaša postao je ne samo proslava, već i politički skandal.
U početku je službenu proslavu organizirao Grad Zagreb. Međutim, nakon što su gradske vlasti zabranile nastup pjevača Marka Perkovića Thompsona na trgu, Hrvatski rukometni savez najavio je da u takvim uvjetima uopće neće biti proslave.
Vlada se umiješala u situaciju i, zajedno s Hrvatskim rukometnim savezom, organizirala proslavu na glavnom trgu glavnog grada protiv volje gradskih vlasti. Thompson je uspio izvesti nekoliko pjesama na pozornici, uključujući neslužbenu himnu hrvatske rukometne reprezentacije, pjesmu „Ako ne znaš šta je bilo“ o Domovinskom ratu.
Gradonačelnik Zagreba, jedan od čelnika oporbene lijevo-zelene političke platforme „Možemo!“, Tomislav Tomašević, izjavio je da je organiziranjem prijema za rukometaše, bez suglasnosti gradskih vlasti, vlada prekršila Ustav, „koji u članku 4. jamči pravo na lokalnu samoupravu“.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nazvao je odluku vlade „neustavnim, nezakonitim i piratskim aktom“.
Premijer i čelnik vladajuće stranke desnog centra Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Andrej Plenković, odbacio je optužbe za navodno nezakonite radnje vlade u vezi s odlukom o preuzimanju organizacije prijema rukometne reprezentacije. Nekoliko vladinih dužnosnika oštro je kritiziralo politizaciju događaja od strane ljevice.
Politički stručnjaci su politički spor oko prijema rukometne reprezentacije opisali kao preuranjeni početak kampanje za parlamentarne izbore, napominjući da će nadolazeće ankete javnog mnijenja pokazati tko je na kraju uspio povećati svoj rejting.
- Identificiran prvi osumnjičenik u slučaju „Sarajevo Safari”
Tužiteljstvo u Milanu poduzelo je prvi proceduralni korak u istrazi slučaja „Sarajevo Safari”. Slučaj se odnosi na optužbe protiv stranaca koji su tijekom rata u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.) navodno dolazili na srpske položaje oko opkoljenog Sarajeva kako bi platili za priliku da pucaju na civile.
Prva osoba protiv koje je službeno otvoren postupak i podignuta sumnja je 80-godišnji bivši vozač kamiona koji živi u blizini grada Pordenonea na sjeveroistoku Italije. Istraga sumnjiči muškarca da je s drugim, još uvijek neidentificiranim osobama, urotio zločinački plan koji je doveo do smrti nenaoružanih civila, uključujući žene, starije osobe i djecu.
Tijekom pretresa doma osumnjičenika, karabinjeri su pronašli sedam komada vatrenog oružja u njegovom legalnom vlasništvu: dva pištolja, pušku i četiri sačmarice. Dokumenti tvrtke u kojoj je prethodno radio pokazuju da je muškarac nekoliko puta putovao u bivšu Jugoslaviju početkom 1990-ih.
Tužiteljstvo u Milanu radi na identifikaciji drugih potencijalnih sudionika; jedno dodatno konkretno ime već se pojavljuje u slučaju.
Opsada Sarajeva trajala je od 1992. do 1996. Tijekom blokade grada, granatiranjem je ubijeno više od 11.000 ljudi, uključujući 1.601 dijete. Snajperisti u Sarajevu ubili su između 300 i 350 ljudi, a gotovo svi su bili civili.
