- Sud potvrdio godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti za Milorada Dodika
Prvog kolovoza, Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je odluku u slučaju predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, kojom je potvrđena prvostupanjska presuda, te je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti predsjednika RS-a.
Dodik je osuđen zbog potpisivanja uredbi o donošenju zakona, koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 2023. godine, prema kojima se odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, niti će se provoditi.
Dodik je presudu okarakterizirao kao napad na Republiku Srpsku i izjavio da ne priznaje „kazneno djelo“ koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice, Christian Schmidt. Njegovim riječima, „ovo je politička odluka, a Sud Bosne i Hercegovine je politički sud“.
Srbija nije priznala odluke ni prvostupanjskog ni žalbenog suda BiH u Dodikovom slučaju. U Beogradu je sazvana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost Srbije na kojoj je usvojena rezolucija u tom smislu.
„Ove odluke sudova Bosne i Hercegovine… su nedemokratske, anticivilizacijske i nemoralne, duboko nezakonite, suprotne su temeljnim demokratskim principima i načelima – od slobode govora do poštivanja volje naroda i narodnog suvereniteta, te legitimnosti narodnih odluka – suprotne su ustavnom poretku Bosne i Hercegovine uspostavljenom Daytonskim sporazumom i predstavljaju ozbiljan politički napad na srpski narod u Bosni i Hercegovini, kao i na Daytonski sporazum“, izjavio je predsjednik Aleksandar Vučić predstavljajući rezoluciju Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Vijeće za nacionalnu sigurnost naglasilo je da će Srbija „upotrijebiti sva diplomatska, politička i pravna sredstva koja su joj na raspolaganju kako bi podržala Republiku Srpsku i njezine zakonite i legitimne predstavnike“.
Vučić je napomenuo da se Srbija sada suočava s najtežim vremenima od 2008. (kada je Kosovo proglasilo neovisnost) i da je ključno pitanje kako će sve završiti, čineći važnim inzistiranje Srbije na održavanju mira i regionalne stabilnosti.
Pravni stručnjaci u BiH ističu da drugostupanjskom presudom Milorad Dodik više ne može obavljati funkcije predsjednika RS-a.
Međutim, Dodik je naglasio da će nastaviti obavljati svoje dužnosti dok ne dobije odluku Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o ovom pitanju i jasan plan kako dalje postupiti.
- Bivši ministri i nekoliko dužnosnika uhićeni u Srbiji u vezi s urušavanjem nadstrešnice kolodvora u Novom Sadu
Prvog kolovoza, srbijansko Tužiteljstvo za organizirani kriminal pritvorilo je 11 osoba zbog sumnje na korupcijska kaznena djela vezana uz projekt modernizacije željeznice od Novog Sada do mađarske granice. U sklopu ovog projekta, provedena je trogodišnja rekonstrukcija željezničkog kolodvora u Novom Sadu. Četiri mjeseca nakon službenog otvorenja, 1. studenog 2024., betonska nadstrešnica kolodvora iznenada se urušila, pri čemu je poginulo 16 osoba.
Tužiteljstvo je objavilo da se pritvorenici sumnjiče da su koruptivnim radnjama prouzročili proračunski gubitak od 115 milijuna američkih dolara, te da se dužnosnici terete i za zlouporabu položaja.
Istovremeno, sumnjaju da je konzorcij kineskih tvrtki CRIC&CCCC (China Railway International Co. Ltd i China Communications Construction Company Ltd), koji gradi brzu željeznicu, „pribavio protupravnu korist“ u iznosu od najmanje 18,7 milijuna američkih dolara. Srbijanske vlasti sklopile su ugovor s ovim konzorcijem u okviru međuvladinog sporazuma između Srbije i Kine, bez javnog natječaja.
Među uhićenima je i Tomislav Momirović, koji je u vrijeme rekonstrukcije kolodvora bio na čelu Ministarstva graditeljstva, prometa i infrastrukture. Izdan je i nalog za uhićenje Gorana Vesića, koji je obnašao dužnost ministra graditeljstva, prometa i infrastrukture od listopada 2022. do studenog 2024., ali nije pritvoren jer je hospitaliziran.
Uhićeno je i nekoliko drugih dužnosnika državnih institucija i privatnih tvrtki.
Dva dana kasnije, Vrhovni sud u Beogradu odredio je jednomjesečni pritvor za 13 osumnjičenika, uključujući 11 prethodno pritvorenih.
Kao što je poznato, tragedija na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu izazvala je val masovnih prosvjeda diljem Srbije. Tijekom proteklih devet mjeseci, stotine tisuća građana, uglavnom mladih, izašlo je na ulice zahtijevajući kaznenu i političku odgovornost krivaca za urušavanje nadstrešnice. Zbog loše kvalitete gradnje, prosvjednici su optužili vlasti za korupciju. Nakon višemjesečnih prosvjeda, građani su zahtijevali prijevremene parlamentarne izbore, što je vlada kategorički odbila.
Komentirajući uhićenja bivših dužnosnika, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić opisao je postupke Tužiteljstva za organizirani kriminal kao kriminalno ponašanje i naglasio da su nalozi za bivšim ministrima izdani „bez osnove“.
U međuvremenu, prosvjedi u Srbiji se nastavljaju.
- Srbija i Bosna i Hercegovina među zemljama najviše pogođenim novim američkim tarifama
Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom se uvode nove tarife desecima zemalja. Među onima koje je ova odluka najteže pogodila su Srbija i Bosna i Hercegovina. Od 7. kolovoza 2025. uvoz iz Srbije suočit će se s carinom od 35%, a iz BiH s carinom od 30%.
Iako je naredba već potpisana, predsjednik Trump ostavio je prostor za buduće pregovore s pojedinačnim državama. „To ne znači da ne bismo mogli postići neku drugu vrstu dogovora u naredna četiri tjedna, recimo“, rekao je u komentarima za NBC News.
Predsjednik Aleksandar Vučić izvijestio je da je Beograd već podnio prijedlog carinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama i da čeka odgovor.
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović izjavila je da je već u travnju pokrenula pregovore s američkom stranom – putem Ministarstva vanjske trgovine – predlažući nultu carinsku stopu za američku robu. Međutim, ti napori nisu dali rezultata.
U 2024. godini Srbija je u Sjedinjene Države izvezla robu u vrijednosti od preko 670 milijuna američkih dolara, uključujući gume, oružje, bakar, voće i dijelove strojeva. Od siječnja do svibnja 2025. izvoz u SAD činio je 2,2% ukupnog izvoza zemlje.
U Bosni i Hercegovini, unatoč tome što SAD čini samo 1% ukupne vanjske trgovine, carine bi mogle imati opipljiv utjecaj na obrambenu industriju zemlje.
Za razliku od BiH i Srbije, ostale zemlje Zapadnog Balkana bile su manje pogođene. Primjerice, uvozna carina Sjeverne Makedonije smanjena je s 33% na 15%. Kosovo, Albanija i Crna Gora dobile su carine od 10%.
Priština je odgovorila učinkovitim ukidanjem carina na američku robu. „Svaki uvoz iz SAD-a imat će nultu carinu“, izjavio je premijer Albin Kurti 1. kolovoza. Prema njegovim riječima, ova će odluka potaknuti trgovinu i ulaganja, te ukazuje na namjeru Kosova da sklopi sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama.
Dakle, carinska situacija intenzivira ekonomske odnose između SAD-a i balkanskih zemalja, ali i stvara prilike za nove sporazume i reviziju regionalne trgovinske politike. Kosovo već pokazuje želju da iskoristi tu priliku.
- SAD ponovno odgađa sankcije srpskoj tvrtki NIS
Sjedinjene Američke Države odgodile su provedbu sankcija protiv Naftne industrije Srbije (NIS) za dodatnih 30 dana. Ovo je peto odgađanje uvođenja američkih sankcija najvećoj srpskoj energetskoj tvrtki.
NIS je dodan na popis sankcija 10. siječnja zbog takozvanog „sekundarnog rizika“ koji proizlazi iz njegovih veza s ruskim Gazprom Neftom, koji je i sam pod sankcijama Zapada zbog invazije na Ukrajinu.
Nakon američke odluke, krajem veljače, Gazprom Neft je prenio 5,15% dionica NIS-a na Gazprom. Sada Gazprom Neft drži 44,85% NIS-a, Gazprom drži 11,3%, Srbija drži 29,87%, a ostatak pripada manjinskim dioničarima.
Ranije je srpsko Ministarstvo rudarstva i energetike apeliralo na SAD da odgodi sankcije NIS-u za 180 dana, ali, prema riječima ministrice Dubravke Đedović Handanović, „trenutno je nemoguće osigurati dulju odgodu“ jer je „ovo pitanje globalne politike, odnosa i pregovora među svjetskim silama, koji su vrlo složeni“.
Stručnjaci napominju da će konačno ukidanje sankcija NIS-u biti moguće tek nakon što ruski dioničari izađu iz tvrtke ili nakon završetka rata u Ukrajini.
- Javni emiter Kosova ostao bez financiranja zbog političke krize
Javni emiter Kosova, Radiotelevizija Kosova (RTK), nije primio drugu polovicu svog državnog proračuna za 2025. godinu. Razlog je politička kriza koja je paralizirala državni parlament.
Kao što je poznato, novoizabrani saziv parlamenta Kosova početkom godine nije mogao započeti s radom zbog nedovoljnog broja glasova za izbor predsjednika parlamenta. Zastupnici stranke Vetëvendosje (Samoopredjeljenje) koju predvodi Albin Kurti inzistirali su na izboru svoje kandidatkinje, vršiteljice dužnosti ministrice pravosuđa Albulene Haxhiu. Kada to nije uspjelo, pokušali su formirati odbor za tajno glasovanje za ponovni izbor Haxhiu. Druge stranke su se usprotivile ovim potezima. Ni tijekom 54. glasovanja, održanog 26. srpnja, zastupnici nisu uspjeli izabrati parlamentarno vodstvo. Taj datum bio je konačni, a odredio ga je Ustavni sud mjesec dana ranije, kao rok od 30 dana za izbor predsjednika parlamenta. Nakon toga, zastupnici ne smiju poduzimati nikakve radnje do 8. kolovoza, kada će Ustavni sud odlučiti o sljedećim koracima.
Fadil Hoxha, savjetnik ravnatelja RTK-a, objasnio je da je RTK pravno podređen parlamentu, te da „parlamentarni Odbor za proračun proceduralno raspoređuje sredstva, koja Ministarstvo financija zatim prenosi na bankovni račun RTK-a“. Izjavio je da je „proračun za prvih šest mjeseci godine dodijeljen u siječnju, a druga tranša trebala je biti dodijeljena u srpnju“, ali to se nije dogodilo. Kao rezultat toga, emiter ne može koristiti otprilike polovicu od 8,9 milijuna eura dodijeljenih za rad RTK-a.
Sindikat RTK-a već je najavio prosvjede.
