- Novosadska tragedija mogla bi dovesti do krize vlasti u Srbiji
Usljed djelomičnog urušavanja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu (Srbija), 1. studenog oko 12 sati stradalo je 14 osoba, a tri su teško ozlijeđene.
Zgradu kolodvora, izgrađenu 1964. godine, obnovio je 2021. – 2024. kineski konzorcij u sklopu izgradnje brze pruge od Novog Sada do državne granice s Mađarskom preko Subotice.
Nadstrešnica koja se urušila nije bila predmet rekonstrukcije prema planu koji je odobren. Predmet obnove bio je samo interijer kolodvora, krovište i fasada iznad i ispod nadstrešnice.
Povodom tragedije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić apelirao je na tužiteljstvo i vladu da oštro procesuiraju odgovorne.
Ministar graditeljstva, prometa i infrastrukture Goran Vesić dao je ostavku dva dana nakon tragične nesreće. Međutim, nikada nije preuzeo odgovornost za tragediju. Prema Vesićevim riječima, sva projektna dokumentacija bila je napravljena prije njegovog imenovanja, te Ministarstvo ne može da utiče na projekat i kvalitet radova koji se izvode u Novom Sadu.
U Beogradu i Novom Sadu građani su izašli na masovne prosvjede pod sloganom „Korupcija ubija“, tražeći da premijer zajedno s gradonačelnikom podnese ostavku.
Tragedija u Novom Sadu mogla bi dovesti do krize vlade, koja će najvjerojatnije završiti njezinim konačnim reformiranjem.
- Izvješće Europske komisije: Korupcija je glavni problem na Zapadnom Balkanu
Zaključci iz nedavno objavljenih izvješća Europske komisije o zemljama Zapadnog Balkana korupciju vide kao jednu od najvećih preostalih prepreka na putu regije prema Europskoj uniji. U izvještajnom razdoblju samo je Crna Gora ostvarila značajan napredak u borbi protiv korupcije, dok Sjeverna Makedonija nije postigla uspjeh. U Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, Europska komisija bilježi određeni napredak, dok je u borbi protiv korupcije Kosovo ostvarilo ograničen napredak.
Europska komisija izdala je preporuke za svaku zemlju kandidatkinju za iduću godinu.
Albanija bi trebala ojačati istragu, kazneni progon, izricanje kazni i pravomoćne presude u slučajevima korupcije, posebno na visokoj razini, uključujući konačnu konfiskaciju imovine stečene kriminalom, te učinkovito provoditi akcijske planove o integritetu u javnim institucijama koje su najsklonije korupciji.
Bosna i Hercegovina treba intenzivirati provedbu propisa o sprječavanju sukoba interesa i zaštiti zviždača kroz donošenje novog zakonodavstva; i pokazati napredak u borbi protiv korupcije na najvišem nivou.
Kosovo bi trebalo nastaviti s jačanjem kapaciteta Agencije za sprječavanje korupcije u pogledu osoblja i stručnosti kako bi osiguralo da učinkovito ispunjava svoj mandat. Među ostalim zadaćama je i daljnja provedba važećeg antikorupcijskog zakonodavstva, te osiguranje veće kvalitete istraga korupcije na visokoj razini.
Crna Gora bi posebno trebala osigurati daljnje poboljšanje rezultata u borbi protiv korupcije, uključujući mito na visokoj razini, jačanjem učinkovite primjene postojećeg kaznenog zakonodavstva od strane tužiteljstava i sudova. Također, među nužnim koracima su i izmjene Zakona o financiranju političkih subjekata i izborne promidžbe radi povećanja transparentnosti i kontrole troškova političkih stranaka.
Sjeverna Makedonija treba usvojiti novi Kazneni zakon u skladu s EU i međunarodnim standardima; poboljšati istragu slučajeva korupcije na visokoj razini i osigurati oduzimanje nezakonito stečene imovine.
Srbija bi trebala nastaviti poboljšavati kvalitetu istraga, kaznenih progona i pravomoćnih presuda u slučajevima korupcije na visokoj razini, uključujući zapljenu i oduzimanje imovine stečene kriminalom.
- Produžen je mandat Vojne misije EU u Bosni i Hercegovini
Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je s 15 glasova produljilo mandat Vojnoj misiji Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR Althea) na godinu dana, do studenog 2025. godine, usvojivši odgovarajući nacrt rezolucije.
Operacija Althea – Snage Europske unije (EUFOR) u Bosni i Hercegovini – vojna je misija praćenja vojne provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma.
Rezoluciju je predstavila Francuska, ističući važnost prisutnosti snaga EU-a za očuvanje mira i stabilnosti u regiji.
Glasovanje je pokazalo jednoglasnost među članicama Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući Rusiju i Kinu, u pogledu provedbe mirovne misije u Bosni i Hercegovini od strane snaga EU-a.
- Kompanije iz Srbije i Crne Gore su pod sankcijama SAD-a
Sjedinjene Države uvele su sankcije protiv gotovo 400 pojedinaca i subjekata iz desetaka različitih zemalja zbog pružanja vojne potpore Rusiji. Ovaj korak američke vlade najveća je akcija usmjerena na borbu protiv izbjegavanja sankcija kroz treće zemlje, rekli su dužnosnici State Departmenta.
Restriktivne mjere primijenjene su, posebice, prema dva subjekta sa sjedištem u Srbiji i Crnoj Gori.
Srpska tvrtka Ventrade DOO sa sjedištem u Subotici sankcionirana je temeljem izvršne uredbe američke vlade (EO 14024) zbog pružanja financijske, materijalne i tehnološke potpore ruskoj tvrtki PromSvyazRadio ili slanja robe i usluga. Kako je objavljeno, Ventrade je izvozio vojne radio uređaje u Rusiju.
U razdoblju od rujna 2022. do lipnja 2023. Ventrade je prodao robu PromSvyazRadio u vrijednosti od gotovo 529.000 eura.
Ventrade je osnovao mađarski državljanin 6. travnja 2022, manje od dva mjeseca nakon ruske invazije na Ukrajinu. Zsolt Lajgut, također mađarski državljanin, postao je direktor i osnivač tvrtke u srpnju 2023. godine.
Za izvoz vojne opreme iz Crne Gore u Rusiju označena je i crnogorska tvrtka International Business Corporation Bar DOO (IBC), u vlasništvu ruskog državljanina Sergeja Kokoreva. Prema priopćenju američkih vlasti, Kokorev je koristio svoju tvrtku za isporuku dijelova proizvedenih u Europi kupcima u Rusiji.
- Potpredsjednik Vlade Srbije u posjetu Bjelorusiji
Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin došao je u trodnevni službeni posjet Bjelorusiji. Sudjelovao je na 2. Minskoj međunarodnoj konferenciji o euroazijskoj sigurnosti, gdje je održao govor, a susreo se i s visokim dužnosnicima Bjelorusije i drugih zemalja.
Potpredsjednik srbijanske vlade je na marginama skupa sa šefom ruskog ministarstva vanjskih poslova Sergejem Lavrovom razgovarao o „situaciji u regiji Balkana, prije svega o Kosovu i Metohiji“, kao i o drugim aspektima međunarodne politike.
Srbijanski dužnosnik sastao se i s državnim tajnikom bjeloruskog Vijeća sigurnosti Aleksandrom Volfovičem. Vulin je nakon sastanka istaknuo da se Srbija i Bjelorusija mogu zajedno boriti protiv stranog uplitanja u unutarnje stvari i „obojenih revolucija“.
Sastanak s ministrom unutarnjih poslova Bjelorusije Ivanom Kubrakovom održan je u selu Goran u blizini Minska, gdje se nalazi policijski centar za obuku. Srpska delegacija posjetila je izložbu naoružanja i opreme. Strane su razgovarale o suradnji između bjeloruskih i srpskih sigurnosnih agencija u borbi protiv terorizma, kao i o proširenju kontakata između policijskih obrazovnih institucija dviju zemalja.
Vulinov posjet Bjelorusiji još jednom je pokazao da na polju sigurnosti Srbija surađuje i nastavit će surađivati s najbližim vojnim saveznikom Rusije. Osim toga, Zapad, uključujući i EU, srpsko vodstvo doživljava kao neprijateljske sile, koje, po njihovom mišljenju, stoje iza pokušaja orkestriranja „obojenih revolucija“, uključujući i Bjelorusiju.
