- Eksploziv pronađen u blizini plinovoda u Srbiji
Dva ruksaka s eksplozivom i detonatorima pronađena su 5. travnja tijekom patrole udaljeni nekoliko stotina metara od plinovoda Balkan Stream, nastavka Turskog toka, u blizini grada Kanjiže u autonomnoj pokrajini Vojvodini na sjeveru Srbije, nedaleko od granice s Mađarskom. Upravo tim plinovodom ruski plin se transportira u Mađarsku.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić odmah je nazvao mađarskog premijera Viktora Orbána kako bi ga obavijestio o opasnom pronalasku. Nakon toga, šef mađarske vlade sazvao je hitnu sjednicu Vijeća za obranu.
U video obraćanju objavljenom na njegovim službenim kanalima, Orbán je izjavio: „Prema dostupnim informacijama, pripremao se čin sabotaže.“ Mađarski premijer je također dodao: „Ukrajina godinama pokušava odsjeći Europu od ruske energije.“ Nije iznio nikakve izravne optužbe.
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó incident je nazvao „pokušajem terorističkog napada“ i izjavio: „Ovo se uklapa u niz drugih akcija Ukrajinaca da poremete opskrbu ruskim energetskim resursima.“
Šef srbijanske Vojno-bezbjednosne agencije (VBA), Đuro Jovanić odbacio je verziju o umiješanosti Ukrajine, nazvavši je dezinformacijom. Dodao je i da su oznake na eksplozivu američke, ali to ne znači da je proizvođač onaj koji je naredio ili izveo operaciju.
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, Georhii Tyhij je naglasio da Ukrajina „nema apsolutno nikakve veze“ s događajima u Srbiji, sugerirajući da bi ovo mogla biti „ruska operacija pod lažnom zastavom“, u kontekstu miješanja Moskve u izbore u Mađarskoj.
Incident s otkrivenim eksplozivom dogodio se tjedan dana prije parlamentarnih izbora u Mađarskoj, zakazanih za 12. travanj. Mađarski oporbeni političar Péter Magyar uvjeren je da pokušaj sabotaže „izgleda kao provokacija“. Dodao je i da je „nekoliko ljudi javno upozorilo da će se nešto ‘slučajno’ dogoditi na plinovodu u Srbiji na Uskrs, tjedan dana prije izbora“.
Srpska vlast službeno je izjavila da istraga razmatra verziju o umiješanosti „pojedinaca iz skupine migranata“ koji „su vojno obučeni“. Istraga je u tijeku.
- Vladajuća stranka u Srbiji pobijedila na lokalnim izborima
Srpska napredna stranka (SNS) pobijedila je na lokalnim izborima u svih deset općina u kojima se glasovalo. Predsjednik Aleksandar Vučić je „rezultat 10:0“ nazvao potvrdom stabilnosti i povjerenja u vlasti.
Vladajuća stranka dobila je najveću podršku u Kladovu , gdje je za nju glasalo 72% birača. U Majdanpeku rezultat je bio 66%, u Lučanima 64%, a u Sevojnu 52%.
Unatoč sveukupnoj pobjedi provladine stranke, nekoliko strateški važnih općina zabilježilo je primjetan porast podrške oporbenim snagama. U Kuli je provladina lista dobila 50,5%, dok je oporbeni savez dobio 48%, što ukazuje na minimalnu razliku. U Boru je „Studentska lista“ postigla neočekivano visok rezultat, osvojivši 40,3%, dok je SNS dobio 49,2%. U Smederevskoj Palanci, omladinski pokret „Mladi za Palanku, sami protiv svih“ postao je druga politička snaga, s rezultatom od oko 30%, dok je blok oko SNS-a osvojio 58%.
Prema izvješćima neovisnih srbijanskih i međunarodnih promatrača, izborni proces pratili su brojni prekršaji. U raznim općinama zabilježeni su slučajevi organiziranog prijevoza birača, pritiska na njih i korištenja administrativnih resursa. Promatrači su također izvijestili o shemama koje uključuju unaprijed označene glasačke listiće, i dio su metode organiziranog glasovanja poznate pod nazivom „bugarski vlak“. U Kuli su zabilježene skupine maskiranih osoba koje su ometale rad novinara i promatrača, kao i incidenti koji su uključivali upotrebu sile. U Beogradu i Novom Sadu otkriveni su ilegalni pozivni centri povezani s mobilizacijom birača, što je, prema analitičarima, moglo utjecati na izlaznost i rezultate.
Sa svoje strane, dan nakon glasovanja, predsjednik Vučić izjavio je da vlasti posjeduju dokaze o miješanju „jedne od susjednih zemalja“ u izborni proces. Rekao je da svakodnevno prima izvješća sigurnosnih službi o aktivnostima stranih obavještajnih agencija na teritoriju Srbije i obećao je uskoro objaviti detaljne nalaze. Komentirajući pitanja novinara o navodnoj prisutnosti vozila s hrvatskim registarskim oznakama na dan glasovanja u Kuli, Vučić je rekao da mu je „logistika susjedne zemlje“ postala jasna, te da očekuje prošireno izvješće Vojno-bezbjednosne agencije i Bezbjednosno-obavještajne agencije (BIA).
- Hrvatska otkazala regionalni samit
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović najavio je 30. ožujka otkazivanje ovogodišnjeg summita Brdo-Brijuni, koji se trebao održati u svibnju u Hrvatskoj, jer, kako je rekao, nije bilo uvjeta za srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučićda da prisustvuje. Nema uvjeta za posjet srbijanskog predsjednika Hrvatskoj, rekao je Milanović, ukazujući na to da Vučićeve nedavne izjave potkopavaju mir i stabilnost u regiji.
Hrvatska i Slovenija, kao članice Europske unije, prije 13 godina pokrenule su proces Brdo-Brijuni s ciljem jačanja međusobne suradnje i ubrzanja europskih integracija Zapadnog Balkana. No, kako je naveo ured hrvatskog predsjednika, nedavne političke izjave i postupci srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića „potpuno proturječe ciljevima procesa Brdo-Brijuni, potkopavaju međudržavne odnose i ugrožavaju mir i stabilnost u jugoistočnoj Europi“, te je stoga u takvim okolnostima „posjet predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića u Republiku Hrvatsku nemoguć.”
Kao odgovor na odluku Zagreba, predsjednik Srbije rekao je da je Milanović mogao nazvati „svoje prijatelje iz Prištine i Tirane“ umjesto otkazivanja summita, aludirajući na vojni sporazum koji su prošle godine sklopile Hrvatska, Albanija i Priština. Kako je objavljeno, Vučić je nedavno optužio Hrvatsku, Albaniju i Kosovo da pripremaju napad na Srbiju, a prije toga je više puta tvrdio da trilateralni sporazum o suradnji u području obrane predstavlja vojni savez protiv Srbije.
Srbijanski predsjednik, također, optužuje Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari Srbije – za podršku oporbi, pripremu „ obojene revolucije“ i za „mogući utjecaj“ na lokalne izbore.
Europska unija izrazila je žaljenje zbog otkazivanja summita Brdo-Brijuni. „Dobrosusjedski odnosi temelj su europskog integracijskog procesa i važan dio puta Srbije prema EU“, rekao je Guillaume Mercier, glasnogovornik Europske komisije. Dodao je da oni doprinose stabilnosti, pomirenju i klimi koja pogoduje rješavanju preostalih bilateralnih pitanja.
- Srbija produžila plinski ugovor s Rusijom
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić objavio je 30. ožujka da je Beograd dobio još jedno tromjesečno produljenje plinskog ugovora s Moskvom, i to pod vrlo povoljnim uvjetima. Prema Vučićevim riječima, o tome je telefonom razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Razgovarali smo doslovno o svim pitanjima, a ono što je za mene bilo izuzetno važno… jest da smo dobili još jedno tromjesečno produljenje plinskog ugovora, pod vrlo povoljnim uvjetima“, rekao je Vučić u obraćanju. Prema njegovim riječima, Srbija dobiva plin „pod fleksibilnim uvjetima“, a cijena će se i dalje određivati prema naftnoj formuli. Vučić je naglasio da će zemlja „vjerojatno biti druga u Europi, s najnižom cijenom plina nakon Bjelorusije“.
Predsjednik je usporedio cijene s cijenama na tržištu: „Danas plin na burzi košta negdje oko 645 dolara za 1.000 kubičnih metara… a mi u biti plaćamo od 320 do 330 dolara.“ Precizirao je da produženje predviđa isporuku šest milijuna kubičnih metara plina dnevno, s mogućnošću povećanja količine u slučaju hladnog vremena ili izvanrednih situacija.
Vučićeva najava produljenja ugovora stigla je dan prije isteka prethodnog plinskog sporazuma.
Trenutno, ruski plin čini više od 80% srbijanskog tržišta. Beograd kupuje ruski plin od Gazproma. U svibnju 2022. strane su se dogovorile o novom trogodišnjem ugovoru s cijenom vezanom uz takozvanu „naftnu formulu“. Nakon isteka tog razdoblja, Beograd i Moskva prešli su na praksu kratkoročnih produženja – obično na tri mjeseca. Stručnjaci smatraju da se ovaj pristup objašnjava željom Kremlja da zadrži utjecaj na srpsko vodstvo.
- Prijevremeni izbori u Srbiji mogli bi se održati 31. svibnja
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je mogućnost održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora u zemlji već krajem proljeća 2026. Prema riječima šefa države, prema važećem zakonodavstvu, najbliži mogući datum za glasovanje mogao bi biti 31. svibnja. Istovremeno je naglasio da je posljednji mogući datum za glasovanje ožujak sljedeće godine, ali bi se u tom slučaju izbori već smatrali redovnima.
Vučić je rekao da nastoji ispuniti svoja prethodno data obećanja građanima u vezi s obnovom sustava parlamenta. Svoj stav argumentirao je sljedećim riječima: „Najraniji parlamentarni izbori mogu se raspisati za kraj svibnja, 31. svibnja, a najkasnije za ožujak sljedeće godine. Ako budu raspisani za ožujak sljedeće godine, onda to neće biti prijevremeni izbori, već redovni. Obećao sam ljudima da ću ih ranije raspisati i pobrinut ću se da se održe do kraja godine.“
Proces pripreme za moguće glasovanje prate aktivne konzultacije s političkim snagama u zemlji. Vučić je naglasio da je pokrenuo ove razgovore kako bi razgovarao o zahtjevima prosvjednika i oporbe za prijevremenim glasovanjem, kao i da bi koordinirao vanjskopolitički kurs Srbije u kontekstu globalne nestabilnosti.
Objašnjavajući potrebu za dijalogom, srbijanski čelnik je izjavio: „Ponovno dajem strankama priliku da dođu i izraze svoja stajališta, a možda i čuju nešto o trenutnoj globalnoj situaciji i svemu s čime se suočavamo. Pozvao sam političke stranke na konzultacije, jer vjerujem da čovječanstvo stoji na rubu ponora i jer Srbija treba ozbiljne odluke.“
Unatoč pozivima na dijalog, dio oporbe, posebno Zeleno-lijevi front, odbio je sudjelovati na sastancima. Predstavnici oporbe tvrde da predsjednikov prijedlog nije iskren pokušaj prevladavanja društvenog jaza, te da bi se konzultacije trebale odvijati unutar zidova parlamenta, a ne u rezidenciji šefa države.
- Na čelu Kosova privremeni predsjednik
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani 4. travnja je službeno prenijela ovlasti na predsjednicu parlamenta Albulenu Haxhiu, koja će obnašati dužnost do izbora novog šefa države. Svečanost se održala nakon završetka petogodišnjeg mandata Osmani i u kontekstu nemogućnosti parlamenta da izabere novog predsjednika.
Najnovija politička kriza na Kosovu započela je 5. ožujka, kada parlament nije uspio izabrati šefa države. Za uspjeh glasovanja u prva dva kruga potrebna je prisutnost najmanje 80 od 120 zastupnika da bi se osigurao kvorum, ali oporbene snage – Demokratska stranka Kosova (PDK, Partia Demokratike e Kosovës ) i Demokratski savez Kosova (LDK, Lidhja Demokratike e Kosovës ) — bojkotirale su sjednicu. Oporba zahtijeva da se nominira kompromisni kandidat za predsjednika, netko tko je sposoban ujediniti društvo, a ne predstavnik vladajuće stranke.
Vjosa Osmani je 6. ožujka potpisala uredbu o raspuštanju parlamenta, navodeći da zakonodavno tijelo nije ispunilo svoju ustavnu dužnost. Međutim, premijer Albin Kurti i njegova stranka Samoopredjeljenje (LVV, Lëvizja Vetëvendosje) osporili su ovaj korak. Ustavni sud je 25. ožujka presudio da je uredba Osmani bila preuranjena. Suci su uzeli u obzir da je trenutni sustav parlamenta izabran tek 28. prosinca 2025. te da zastupnici moraju imati dovoljno vremena za obavljanje svojih funkcija. Sud je odredio novi rok za predsjedničke izbore – 28. travanj 2026.
Trenutno su u tijeku intenzivne konzultacije između vladajuće koalicije i oporbe o kandidaturi za budućeg predsjednika. Ako predsjednik ne bude izabran do 28. travnja, parlament će biti raspušten, a Kosovo će se suočiti s još jednim prijevremenim općim izborima.
