- Sud BiH ukinuo nalog za uhićenje predsjednika RS Milorada Dodika
Odluka je donesena nakon što je on pristao dobrovoljno se pojaviti na ispitivanju u pratnji svog branitelja.
Prema navodima Tužiteljstva, osumnjičenik se dobrovoljno pojavio na Sudu s odvjetnikom. Ispitivao ga je tužitelj, dokumentiran je zapisnik o ispitivanju, te su time ispunjeni uvjeti za ublažavanje preventivne mjere pritvora.
Pritvor je određen samo zato što je osumnjičenik bio nedostupan državnim tijelima, napomenuo je Sud. Kao rezultat toga, Sud je odlučio prihvatiti prijedlog Tužiteljstva i ukinuti Dodikov pritvor, smatrajući da „razlozi za njegov pritvor više ne postoje“.
Umjesto toga, predloženo je izdavanje mjere zabrane kojom bi se osumnjičenik obvezao da se svaka dva tjedna javlja u policijsku postaju.
„Osumnjičenik je posebno upozoren da bi mogao biti pritvoren ako prekrši obveze iz mjere zabrane“, navodi se u zajedničkom priopćenju Suda i Tužiteljstva BiH.
Dodik je objasnio da je, pokušavajući pronaći rješenje, odlučio dobrovoljno se pojaviti pred Tužiteljstvom i Sudom Bosne i Hercegovine, te svjedočiti u slučaju ustavnog poretka. Tvrdi da je donesena odluka isključivo politički motivirana. „Suđenje je bilo politički motivirano, taj Sud i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nisu predviđeni Ustavom Bosne i Hercegovine, tako da je moj posjet tamo bio isključivo politički motiviran“, rekao je predsjednik RS-a.
Kako je izviješteno, 26. veljače 2025. Sud Bosne i Hercegovine osudio je Milorada Dodika na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta. U ožujku je Sud Bosne i Hercegovine izdao nalog za uhićenje predsjednika Republike Bosne i Hercegovine, kao i premijera Republike Bosne i Hercegovine Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Bosne i Hercegovine Nenada Stevandića. Dodik, Višković i Stevandić osumnjičeni su za napad na ustavni poredak BiH.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, opisao je odluku Suda i Tužiteljstva u vezi s Dodikom kao „neviđeni skandal“.
„Ono što je strašno u ovoj priči jest to što je došao na zakazano ročište, koje je netko organizirao i pripremio. Došao je bez pompe i bez pratnje, unaprijed je znao ishod“, napisao je Konaković na društvenoj mreži X. „To pokazuje da Dodik i dalje kontrolira dio pravosuđa, kada mu je na ovaj način dopušteno izbjeći pritvor“, napomenuo je. „Imao je suradnike i saveznike. Borit ćemo se do smrti da razotkrijemo i suradnike i saveznike“, rekao je, dodajući da će se posebna pozornost posvetiti Bošnjacima u pravosuđu, koji su pomagali Dodiku.
- Politička kriza na Kosovu mogla bi završiti novim izborima
Kosovo nije formiralo nove institucije ni pet mjeseci nakon parlamentarnih izbora održanih 9. veljače. Parlamentarne stranke ne mogu se dogovoriti o izboru upravnih tijela parlamenta, odnosno parlament ne može započeti s radom, što zauzvrat onemogućuje formiranje vlade.
Konstituirajuća sjednica kosovskog parlamenta propala je 43. put zaredom. Prijedlog Pokreta Samoopredjeljenje vršitelja dužnosti premijera Albina Kurtija o održavanju tajnog glasovanja za izbor predsjednika parlamenta ponovno su odbile oporbene stranke. Oporba je odbila nominirati kandidate za povjerenstvo potrebno za nadzor tajnog glasovanja.
Od 15. travnja zastupnici izabrani 9. veljače sastaju se svaka dva dana, ali još uvijek nisu uspjeli pokrenuti rad parlamenta. Pokret Samoopredjeljenje, kao pobjednička stranka na izborima, nominirao je Albulenu Haxhiu za predsjednicu parlamenta, ali ona nije dobila potrebnu većinu glasova. Kasnije je predloženo da se način glasovanja promijeni s javnog na tajni, ali ni o tom pitanju nema dogovora.
Politička kriza na Kosovu se nastavlja. Političke stranke i analitičari imaju različita mišljenja o mogućim rješenjima za deblokiranje rada vladinih institucija. Međutim, nije isključena mogućnost novih izbora ako se u parlamentu ne postigne dogovor.
Ustavni sud je 26. lipnja donio odluku kojom se zastupnici obvezuju da formiraju upravna tijela i započnu rad parlamenta do 26. srpnja, ali Sud nije precizirao hoće li neuspjeh dovesti do prijevremenih izbora.
- Priština gradi dva nova mosta preko rijeke Ibar
Vršitelj dužnosti premijera Kosova Albin Kurti položio je simbolični kamen temeljac za izgradnju dva mosta preko rijeke Ibar. Novi mostovi trebaju povezati Sjevernu i Južnu Mitrovicu, općine sa srpskim i albanskim stanovništvom na sjeveru Kosova.
Novi mostovi bit će smješteni s obje strane takozvanog „glavnog mosta“ preko Ibra, koji je u potpunosti obnovljen s Europskom unijom prije nekoliko godina, ali je ostao zatvoren, uglavnom zbog kontinuiranog protivljenja lokalne srpske populacije.
Otvaranje novih mostova ima za cilj pokazati predanost Prištine „osiguravanju što bliskije komunikacije, kretanja, suradnje i razmjene između sjevera i juga“. „Svi građani će imati koristi od ovoga“, rekao je Kurti.
Kurti je također naglasio da će se otvoriti i glavni most preko rijeke Ibar, jer je vrijeme barikada prošlo.
Očekuje se da će novi mostovi preko Ibra biti otvoreni do jeseni. Jedan od njih će biti prikladan i za vozila i za pješake, a drugi samo za pješake. Procijenjeni trošak je 3 milijuna eura.
Kao odgovor na inicijativu Prištine, stranka Srpska lista pokrenula je peticiju protiv izgradnje novih mostova preko rijeke Ibar. „Podržavamo peticiju jer na taj način želimo pokazati da smo protiv nametanja odluka i da imamo jedinstven stav o ovom pitanju“, rekao je čelnik Srpske liste Zlatan Elek. Prema njegovim riječima, izgradnja mostova pokušaj je progona srpske naroda. „Ovo je most razdora, a ne most jedinstva“, rekao je Elek.
Prikupljanje potpisa za peticiju pod nazivom „Protiv izgradnje Kurtijevih mostova“ službeno je započelo 7. srpnja ispred ureda Srpske liste u Sjevernoj Mitrovici.
Početak aktivne faze izgradnje mosta mogao bi dovesti do još jedne eskalacije situacije na sjeveru Kosova, tvrde promatrači.
- Albanski parlament odobrio Nacionalnu strategiju za borbu protiv zlonamjernog stranog uplitanja i dezinformacija
Četiri glavne točke dokumenta su:
• izgraditi institucionalne kapacitete za sprječavanje stranog uplitanja u izborne kampanje;
• zaštititi nacionalnu sigurnost od takvog uplitanja kroz jače saveze s NATO-om, EU-om i saveznicima;
• zaštititi gospodarstvo i kritične sektore od neprijateljskog stranog financiranja;
• podržati slobodu izražavanja i medija podržavanjem istraživačkog novinarstva u otkrivanju tih fenomena.
Strategiju je, zajedno s Akcijskim planom, izradilo Posebno povjerenstvo za borbu protiv dezinformacija, na čelu s Erjonom Braçeom, zastupnikom vladajuće Socijalističke stranke.
Oporba nije podržala Strategiju i rad Posebnog povjerenstva, tvrdeći da dokument prikriva agendu za ograničavanje slobode medija i šireg izražavanja općenito. Zastupnici oporbe napustili su salu za sastanke u vrijeme glasovanja, prosvjedujući protiv procesa usvajanja i teksta dokumenta.
Dokument nije represivna mjera, već nužnost zaštite javnog prostora od zlonamjernog stranog uplitanja i sustavnih kampanja dezinformiranja usmjerenih na institucionalnu destabilizaciju, naglasio je Brace u parlamentu, predstavljajući Strategiju.
„Nacionalna strategija je prvi sveobuhvatni dokument u Albaniji koji se izravno bavi fenomenom manipulacije informacijama u svrhu zlonamjernog stranog uplitanja. Cilj joj je definirati jedinstvenu platformu za djelovanje koja uključuje glavne ciljeve, prioritete i mjere zaštite države, društva i građana od zlonamjernog stranog uplitanja, uključujući dezinformacije“, rekao je.
Brace je naglasio da je rad na Strategiji proveden u bliskoj suradnji s organizacijama civilnog društva, medijima i neovisnim stručnjacima, što je osiguralo sveobuhvatan i transparentan pristup.
Ovo je nova faza u formiranju demokratskog imuniteta zemlje, rekao je. „Svi smo svjedoci činjenice da se prijetnje modernim demokracijama više ne manifestiraju u klasičnim oblicima. Dezinformacije, manipulacija javnim informacijama, prodiranje stranih interesa u izborne procese ili kritične sektore nacionalnog gospodarstva postali su učinkovita sredstva političkog i strateškog utjecaja, bez pribjegavanja izravnim oblicima nasilja ili vojne agresije“, rekao je Brace.
Brace je također naglasio da je dokument bio potreban za jačanje nacionalne sigurnosti nakon kibernetičkih napada na Albaniju posljednjih godina, kao i zbog obveze ispunjavanja standarda Europske unije i drugih međunarodnih partnera. „Događaji su pokazali da je Albanija postala stalna meta stranog uplitanja i dezinformacija, stoga postoji potreba za preventivnim mjerama, također uz sudjelovanje europskih partnera“, rekao je.
Provedbu Akcijskog plana od strane Vijeća ministara ponovno će nadzirati posebni parlamentarni odbor, dodao je.
- Skopje domaćin summita o Europskom planu rasta za Zapadni Balkan
Povjerenica EU za proširenje Marta Kos i čelnici šest zemalja Zapadnog Balkana (WB6), Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, okupili su se u Skopju na sastanku na visokoj razini o Europskom planu rasta za Zapadni Balkan. Summit se održao od 30. lipnja do 1. srpnja.
Nakon sastanka, Europska komisija izjavila je da su čelnici Zapadnog Balkana potvrdili svoju odlučnost da iskoriste prilike Plana rasta za regiju.
„Nakon godinu dana napredovanja reformi i intenzivne suradnje u područjima kao što su financije, promet, digitalna povezanost i integracija tržišta, povjerenica Marta Kos i čelnici sagledali su dosadašnji napredak. Također su potvrdili svoju odlučnost da se redovito sastaju kako bi održali politički zamah koji stoji iza Plana. Čelnici se namjeravaju ponovno sastati ove jeseni“, navodi se u priopćenju Europske komisije.
Kao dio Plana rasta, šest zemalja Zapadnog Balkana obvezalo se na provedbu Programa reformi, uz financijsku pomoć EU-a u iznosu od 6 milijardi eura.
Do sada su avansna plaćanja u okviru Plana rasta izvršena Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji. Europska komisija pozdravila je usvajanje Programa reformi u Bosni i Hercegovini 27. lipnja i poziva Kosovo da ubrza odobravanje potrebnih sporazuma kako bi se oslobodilo avansno financiranje“, izjavila je Europska komisija.
„Ključne reforme nije lako provesti. One ističu njegovu povezanost s duboko ukorijenjenim strukturama moći i zahtijevaju temeljnu društvenu transformaciju. Vi, vodstvo, morate predvoditi te promjene. Prednosti su brojne, donose stabilnost, sigurnost i prosperitet svim vašim građanima. Plan rasta je u potpunosti u vašim rukama, bez politike. Ovo je alat koji će vam pomoći u važnim reformama, a te su reforme potrebne da vas pripreme za članstvo“, naglasila je Marta Kos u svojim uvodnim govorima na summitu.
Na summitu nisu donesene nikakve značajne odluke, ali sudionici su raspravljali o važnim praktičnim aspektima bliže integracije regije i EU-a. Posebno se radi o mogućnosti pokretanja besplatnog roaminga za zemlje regije od 1. siječnja 2026. (proširenje područja EU-a „roaming kao kod kuće“ na Zapadni Balkan), uvođenju širokopojasnog pristupa internetu u javnim zgradama, urbanim javnim prostorima i ruralnim područjima te integraciji platnih sustava.
Sljedeći sastanak o Planu rasta održat će se u Tirani.
