- „Srpska lista“ osvojila 9 od 10 mjesta u parlamentu Kosova
Na prijevremenim parlamentarnim izborima na Kosovu održanim 28. prosinca, Pokret Samoopredjeljenje (Lëvizja Vetëvendosje, LVV) sadašnjeg šefa Vlade Kosova, Albina Kurtija, osvojio je 51,11 posto glasova, odnosno 57 mandata, prema konačnim rezultatima objavljenim na web stranici Središnjeg izbornog povjerenstva Kosova nakon što su prebrojani svi glasovi. Na drugom mjestu je Demokratska stranka Kosova (Partia Demokratike e Kosovës — PDK), koja je osvojila 20,19 posto glasova i 22 mjesta u parlamentu; na trećem mjestu je Demokratski savez Kosova (Lidhja Demokratike e Kosovës — LDK) s 13,23 posto glasova i 15 mjesta. Savez za budućnost Kosova (Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës — AAK) osvojio je 5,5 posto glasova, odnosno šest mandata.
Samoopredjeljenje je jedina stranka koja je dobila više mandata nego na redovnim izborima 9. veljače. Demokratska stranka Kosova dobila je dva mandata manje nego na prethodnim parlamentarnim izborima 9. veljače, a Demokratski savez Kosova pet mandata manje.
Od 10 mandata dodijeljenih srpskoj zajednici, „Srpska lista“ osvojila je devet mandata. Dobila je 4,84 posto glasova. Jedan mandat osvojila je stranka „Za slobodu, pravdu i opstanak“ Nenada Rašića, ministra u Kurtijevoj vladi, koja je dobila 0,51 posto glasova.
Rezultati stranaka srpske zajednice praktički su ponavljanje rezultata izbora od 9. veljače. Međutim, nisu se poklapali s preliminarnim rezultatima koje je objavio službeni Beograd. Prema srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću i srbijanskim vladinim dužnosnicima, „Srpska lista“ trebala je dobiti 10 mandata, ali konačno prebrojavanje glasova opovrgnulo je tu projekciju.
Preostalih 10 od 120 mjesta u kosovskom parlamentu osvojili su predstavnici drugih zajednica.
- Republika Srpska proslavila Dan Republike Srpske
Republika Srpska održala je velike svečanosti povodom Dana Republike Srpske 9. januara, unatoč činjenici da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio ovaj praznik neustavnim.
Središnji događaj bila je svečana parada u Banja Luci, u kojoj je sudjelovalo više od 2.000 ljudi, jedinice Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske, veteranske organizacije i predstavnici ruskog moto kluba „Noćni vukovi“.
Na središnjem mjestu na tribinama, osim vodstva Republike Srpske, bili su prisutni bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i strani gosti, uključujući Nikolu Selakovića, ministra kulture u Vladi Srbije.
Pažnju medija privukao je Rod Blagojevich, bivši guverner američke savezne države Illinois i sadašnji lobist, koji je stajao u prvom redu tijekom parade.
Danilo Vučić, sin srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, također je bio prisutan na proslavi. Sam predsjednik Vučić poslao je službenu čestitku.
Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini upozorio je dan ranije da slavljenje 9. siječnja kao Dana Republike Srpske predstavlja nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, naglašavajući da takvo ponašanje može povlačiti i kaznenu odgovornost.
Prethodne proslave 9. siječnja pratile su američke sankcije protiv onih koji organiziraju svečanosti suprotno odluci suda. Međutim, krajem listopada prošle godine Donald Trump ukinuo je sankcije protiv 47 pojedinaca i desetaka tvrtki povezanih s Dodikom i njegovim suradnicima, od kojih su mnogi bili sankcionirani zbog svoje uloge u organiziranju proslave 9. siječnja.
- Sjedinjene Države povukle su se iz Međunarodnog mehanizma koji je nastavio rad Haaškog suda
Sjedinjene Države povukle su se iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (IRMCT) u Haagu, institucije koja je postala nasljednica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i suda za Ruandu.
Ovaj korak dio je šire odluke Washingtona o povlačenju iz 66 međunarodnih organizacija i tijela, na temelju predsjedničkog memoranduma kojim se nalaže prekid sudjelovanja i financiranja struktura za koje se smatra da nisu u skladu s američkim interesima.
Ova odluka je od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Međunarodni rezidualni mehanizam u Haagu čuva pravni kontinuitet presuda o genocidu i ratnim zločinima počinjenim tijekom ratova 1990-ih, provodi žalbene postupke i upravlja arhivima koji su od ključne važnosti u borbi protiv poricanja zločina.
U okviru Mehanizma, donesene su pravomoćne presude u slučajevima protiv vođa bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koji su osuđeni na doživotni zatvor zbog svoje uloge u genocidu u Srebrenici i drugim zločinima protiv čovječnosti.
Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država, jedne od ključnih zemalja koje stoje iza stvaranja i funkcioniranja Haaškog suda, dodatno slabi međunarodni sustav koji štiti te odluke od političkog osporavanja i relativizacije. Iako Međunarodni rezidualni mehanizam formalno nastavlja djelovati pod okriljem Ujedinjenih naroda, bez pune političke i financijske podrške Sjedinjenih Američkih Država njegov autoritet i operativne sposobnosti ostaju značajno ograničeni.
Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik već je izrazio zadovoljstvo odlukom američkog predsjednika. „Pozdravljam odluku predsjednika Donalda Trumpa i Sjedinjenih Američkih Država da se povuku iz niza međunarodnih kvazi-institucija, koje su godinama korištene kao lobističke i skupine za pritisak za sada propale neoliberalne projekte. Ova odluka pokazuje dosljednost predsjednika Trumpa u vraćanju suvereniteta državama i narodima“, rekao je Dodik.
- Hrvatska donijela odluku o hitnoj pomoći Ukrajini
Vlada Hrvatske donijela je Odluku o pružanju hitne pomoći Ukrajini. Ovo je petnaesti paket pomoći do danas. Radi se o 100 mobilnih alatnih strojeva hrvatske proizvodnje, kao i pripadajućem potrošnom materijalu, ukupne procijenjene vrijednosti od 625 tisuća eura s PDV-om.
Usvojena je i Rezolucija o tehničkoj podršci energetskom sustavu Ukrajine, s obzirom na to da su brojni energetski objekti i kritična infrastruktura diljem Ukrajine teško oštećeni ili uništeni, a značajan dio zemlje ima poremećaje u opskrbi električnom energijom. Očekuje se da će se u Ukrajinu prevesti transformatori, pumpe i druga tehnička oprema koja se više ne koristi u Hrvatskoj.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji inače kritizira vladu Andreja Plenkovića zbog proukrajinskog stava, još je jednom ukazao na to da Hrvatska neće slati svoje trupe u Ukrajinu, te je naglasio da financijska pomoć Ukrajini ne smije naštetiti Oružanim snagama Republike Hrvatske.
