- Europska komisija očekuje od Bosne i Hercegovine i Srbije da ubrzaju usklađivanje s viznom politikom EU
Neusklađenost Bosne i Hercegovine s viznom politikom EU-a doprinosi povećanom riziku od neregularnih migracija u EU zapadnobalkanskom rutom, navodi se u izvješću koje je Komisija usvojila 6. prosinca, a objavljeno je 9. prosinca.
Državljani zemalja koje uživaju bezvizni režim putovanja u Zapadni Balkan dolaze redovnim letovima kao turisti, a zatim pokušavaju ilegalno ući u EU. Unatoč sveukupnom smanjenju neregularnih prelazaka granice u EU zapadnobalkanskom rutom, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je oko 30% više prelazaka u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvih devet mjeseci 2024. godine, 90% svih neregularnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti zabilježeno je duž te granice.
Bosna i Hercegovina ima bezvizni režim sa 7 zemalja čiji državljani trebaju vizu za ulazak u EU: Azerbejdžan, Kina, Kuvajt, Katar, Rusija, Turska. Osim toga, građanima Saudijske Arabije nije potrebna viza tijekom ljeta. Nakon što je BiH uvela vize za građane Bahreina 2023. godine, a za građane Omana 2024. godine, Europska komisija očekuje daljnje usklađivanje s viznom politikom EU. Međutim, nedostaje političke volje u Sarajevu (što se tiče Turske) i Banjoj Luci (što se tiče Rusije) da se uvedu vize za građane „prijateljskih zemalja”.
Srbija ima bezvizni režim sa 16 zemalja čiji državljani trebaju vizu za ulazak u EU: Armenija, Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Kina, Indonezija, Jamajka, Kirgistan, Kuvajt, Kazahstan, Mongolija, Oman, Katar, Rusija, Surinam i Turska. Neusklađenost pridonosi povećanom riziku od neregularnih migracija u EU zapadnobalkanskom rutom. Europska komisija očekuje od Srbije brže usklađivanje vizne politike, navodi se u izvješću.
U studenom 2023. Srbija je usvojila plan za usklađivanje s viznom politikom EU-a, navodeći da će se potpuna usklađenost dogoditi godinu ili šest mjeseci prije pristupanja EU-u. Međutim, s obzirom na sporost pristupnih pregovora Srbije, očekuje se da će to trajati godinama, navode mediji.
- Hrvatska bi mogla usporiti europske integracije Crne Gore
Hrvatska je Crnoj Gori poslala neslužbeni dokument sa zahtjevima da riješi niz otvorenih pitanja koja štete međusobnim odnosima dviju država, navodi se u dokumentu.
Non-paper je poslan sredinom studenog. Crnogorski mediji izvijestili su o ovoj poruci početkom prosinca ove godine.
Prema tvrdnjama novinara, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore dobilo je dokument sa deset točaka. Među problemima koje je hrvatska strana navela, nalaze se:
• pitanje vlasništva nad školskim brodom Jadran,
• razgraničenje dviju država u blizini poluotoka Prevlake,
• zaštita identiteta hrvatske „autohtone nacionalne manjine“ u Crnoj Gori, posebice ostvarivanje prava na obrazovanje i povrat imovine,
• istraživanje ratnih zločina i kažnjavanje ratnih zločinaca, prvenstveno onih koji su sudjelovali u napadu na Dubrovnik 1991-1992.
• osiguranje „poštene i dostojanstvene“ naknade za sve hrvatske zatočenike držane u logorima u Crnoj Gori tijekom agresije na Hrvatsku,
• traženje nestalih tijekom rata početkom devedesetih,
• rješavanje pitanja imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po sportašu koji je tijekom napada na Dubrovnik stražario u logoru za hrvatske ratne zarobljenike.
Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je spremnost za pregovore sa Zagrebom i u obliku neslužbenog dokumenta. Što se tiče imena kotorskog bazena, odluku su donijele lokalne vlasti, nedavno su održani izbori u ovoj općini, a nova tijela samouprave još nisu formirana, napominje Ministarstvo vanjskih poslova.
Dakle, rješavanje otvorenih pitanja između Zagreba i Podgorice može biti dugotrajan proces.
Hrvatski neslužbeni dokument došao je uoči očekivanog zatvaranja četiriju poglavlja u pregovorima Crne Gore s Europskom unijom do kraja ove godine. Postoji bojazan da će neriješena bilateralna pitanja između Podgorice i Zagreba usporiti taj proces.
- Američka crna lista dodala bivšeg zamjenika premijera Sjeverne Makedonije i suca Žalbenog suda
Američki State Department uveo je sankcije bivšem zamjeniku premijera Sjeverne Makedonije Artanu Grubiju, članovima njegove obitelji i sucu prizivnog suda Sjeverne Makedonije Enveru Bexhetiju zbog korupcije primanjem mita za potkopavanje sudskih postupaka povezanih s kaznenom presudom Saše Mijalkova, direktora Uprava za sigurnost Sjeverne Makedonije i protuobavještajne službe.
Mijalkov je također bio na crnoj listi prije dvije godine. Bio je na čelu agencije od 2006. do 2015. godine, a optužen je za nezakonito prisluškivanje stotina ljudi.
Slučaj „Target-Tvrdina” započeo je u prosincu 2017. Kazneni sud je Mijalkova 2021. proglasio krivim za zlouporabu službenog položaja i primanje naknade za određene nezakonite usluge, te osudio na 12 godina zatvora 2021. godine. Bexheti, pak, kao sudac izvjestitelj u Prizivnom sudu, mjesecima nije zakazivao suđenje. U međuvremenu su donesene izmjene Kaznenog zakona kojima su ublažene kazne za zlouporabu položaja. Zbog toga je u listopadu 2023. Kazneni sud u Skoplju zatvorio slučaj masovnog prisluškivanja.
Slučaj „Target-Tvrdina” jedan je od najupečatljivijih primjera zlouporabe službenog položaja od strane bivših visokopozicioniranih osoba u Sjevernoj Makedoniji. U početku se radilo o visokoprofiliranom slučaju, ali optuženi iz raznih razloga nikada nisu kažnjeni.
- U Skupštinu Srbije upućen je prijedlog zakona o „stranim agentima“
Nacrt zakona, koji je parlamentu podnio član proruskog Pokreta socijalista, potpredsjednik vlade Aleksandar Vulin, ima za cilj regulirati organizacije koje dobivaju više od 50% svog financiranja iz stranih izvora i uspostaviti registar „stranih agenata”.
Vulin je prijedlog zakona pozicionirao kao mjeru transparentnosti, uspoređujući ga s američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA). Međutim, srpska oporba i međunarodni promatrači vjeruju da je prijedlog zakona socijalista verzija ruskog Zakona o stranim agentima, čiji je cilj suzbijanje neslaganja.
„Ovaj nacrt zakona predstavlja ozbiljnu i izravnu prijetnju organizacijama civilnog društva, ugrožavajući njihovu ulogu u očuvanju demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i europskih integracija“, rekao je Ekonomski i socijalni odbor EU-a (EGSO) u izjavi od 3. prosinca. EGSO je upozorio da je takav zakon nespojiv s temeljnim vrijednostima Europske unije i da bi mogao spriječiti napredak Srbije prema članstvu. Pozivamo srbijanske zakonodavce da razmotre implikacije predloženog nacrta zakona i izbjegnu radnje koje bi mogle naštetiti civilnom društvu i spriječiti napredak Srbije na europskom putu, istaknuo je EGSO.
- „Proračunski” sukob između Vijećnice Banja Luka i vlasti Republike Srpske
Povod spora je prijedlog zakona Vlade Republike Srpske kojim se smanjuju proračunski prihodi od poreza na dodanu vrijednost (PDV) u gradovima Banjoj Luci i Bijeljini.
Prema riječima gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, zbog ovog zakona Banja Luka će 2025. godine dobiti oko šest milijuna maraka manje (oko tri milijuna eura).
Gradonačelnik Banje Luke naredio je 6. prosinca da se ugase svjetla oko zgrade Vlade i rezidencije predsjednika RS-a. Osim toga, gradske vlasti blokirale su ulaz u parking zonu kod institucija Vlade RS. Stanivuković je najavio i gašenje grijanja u institucijama RS-a koje imaju dugovanja prema Banjoj Luci, te prestanak avio-saobraćaja na aerodromu koji se nalazi dvadesetak kilometara od grada.
Više stotina građana okupilo se 9. prosinca ispred Palače Republike Srpske u Banjoj Luci, gdje se nalazi predsjednička rezidencija, prosvjedujući protiv kontroverznog zakona.
Ukoliko vlasti ne povuku sporni zakon, protesti će se nastaviti, uključujući i akcije ispred institucija RS-a, najavio je Stanivuković.
Regionalni mediji su zabilježili da su Banja Luka i Bijeljina jedina dva veća grada u Republici Srpskoj na čijem čelu su gradonačelnici koji nisu članovi Dodikovog SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata), niti drugih stranaka vladajuće koalicije u RS-u. Konkretno, Draško Stanivuković je član oporbene Partije demokratskog progresa (PDP). Tako bi Vladine odluke o smanjenju proračuna Banja Luke i Bijeljine mogle biti borba Dodika i njegovih političkih protivnika.
